Pretraga

Doznajemo koji je studentski posao bio najčešći u Zagrebu prije 30 godina

A- A+

Svaki peti zagrebački student, u drugoj je polovici 70-ih radio kao kontrolor ZET-a. Tako barem piše kultni omladinski časopis Polet u broju 78, izdanom 15. studenog 1978. Uz to, fakultetlije su svoj budžet vrlo često punile, što se nije promijenilo i do današnjih dana, dajući instrukcije iz pojedinih predmeta. Kako su se još financirali studenti, donosimo na osnovu podataka iz spomenutog izvora.

Isječak iz 78. broja Poleta (1978.)

Studenti se bave kojekakvim poslovima kako bi popunili praznine u budžetu, a kada je riječ o drugoj polovici 70-ih, najviše zagrebačkih se bavilo kontrolama i prodajom karata u ZET-u. Točnije svaki peti, kako je u broju 78, 1978. napisao Polet, odnosno omladinski tjednik koji je izlazio u Zagrebu i postao sinonim slobodoumlja, modernosti, a osobito je popularan bio u tijeku 1980-ih.

Izdvojeni članak

Ovo su bili intimni problemi hrvatske mladeži prije 50 godina


Skupina švercer nije postojala, ili je zanemarena?!

U Poletovom članku iz studenog 1978., stoji da se ‘korisnici ZET-ovih prometala dijele na one koji plaćaju kartu i oni koji to ne čine’. I taman kad smo pomislili da će se spomenuti brojna skupina poznata kao ‘šverceri’, u tekstu se veli da ovi koji ne plaćaju kartu ‘se raspoznaju po natpisu ‘STUDENT’ na plavoj kuti i prodaju karte.

Svaki četvrti student imao kredit

U spomenutom članku koji analiziramo, propituje su teme kao što su izvori financiranja studenata, imovinski status, razina obrazovanja njihovih roditelja i slično. Treba naglasiti da je u tekstu kada je riječ o najčešćem studentskom poslu, za kontrolore odnosno konduktere je naglašen Zagreb, dok se druge analize tiču cijelog teritorija Hrvatske.

Tako uz kontrolorski posao u gradskom prijevozu stoji ‘da tokom studija dopunjuju zaradu putem osnivanja radnog odnosa, student servisa, instrukcijama ili na neki drugi način.’

‘Ostali izvori prihoda su naravno, roditelji, tete, bake i ostala rodbina (93,81 posto po našim podacima), studentski krediti, koje prima svaki četvrti vlasnik indeksa, primanja na osnovi prava iz socijalnog osiguranja po roditeljima te stipendije, plaćeni studijski odnosi i slično.’

Izdvojeni članak

150 godina stare zagonetke za djecu, koje će malo tko razriješiti

No i prije su radili preko studentskog servisa i oni koji nisu bili studenti

Zanimljiv segment Poletova članka je dio o tome koji su motivi studenata za upis pojedinog studija. Tako stoji

‘da bi netko upisao određeni fakultet, treba biti potaknut bilo svojom naklonošću ka tom poslu, bilo nekim motivima koji su posredno povezani s onim što kani diplomirati (to mogu biti društveni prestiž, materijalni probitak itd.), a ima međutim, i nemotiviranih kandidata koji se upisuju logikom slučaja.

Zatim tu novinar navodi nalaze nekih istraživanja iz 1960-ih, koja su došla do spoznaja da je unutarnji poticaj za studij imalo 72, 5 posto studenata, ali da se taj postotak kasnije smanjivao i to radi ‘sigurnosti u pogledu budućeg zaposlenja’.

Isječak iz 78. broja Poleta (1978.)

Izdvojeni članak

Fotogalerija: Pogledajte kako je izgledala FER-ova brucošijada prije 31 godinu

Ono što se također očito nije promijenilo tijekom tri desetljeća je okolnost da putem učeničkih te studentskih servisa rade i osobe, koje ne pripadaju u te skupine.

Kako objašnjavaju u Poletu motivi za takvo što su sasvim jasni: izbjegavanje plaćanja poreza i drugih doprinosa.

Baš u to doba se uređivao Zakon o privremenom i povremenom zapošljavanju učenika i studenata, kojim je između ostalog propisano:

– od ostvarenog osobnog dohotka izdvajaju se sredstva za zadovoljenje osobnih i zajedničkih potreba i za troškove poslovanja zadruge. Između ostalog, sredstva bi se koristila za stimuliranje učenika za uspjeh u učenju i studiranju

– omladinska zadruga bila bi oslobođena od plaćanja poreza, osim sredstava koja bi se udruživala za provođenje mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja.

– omladinskom zadrugom upravljaju učenici i studenti.

Isječak iz 78. broja Poleta (1978.)