Dramatično obraćanje školskih sindikata: ‘Opet smo izigrani i prevareni’
Nakon više od mjesec i pol dana bez ijednog sastanka s Vladom oko plaća za 2026., tri obrazovna sindikata optužila su Vladu za grubo kršenje socijalnog dijaloga, upozorivši da je stanje u sustavu najgore od osamostaljenja države. Oštro su se obrušili i na kolege iz drugih sindikata, optuživši ih za pasivnost.
Prizor s prosvjeda 2019., konferencija triju obrazovnih sindikata | foto: srednja.hr/screenshot: YouTube
Već više od 45 dana Vlada ne poziva sindikate na nastavak pregovora oko Temeljnog kolektivnog ugovora, s glavnom temom iznosa osnovice plaće u 2026. i naknade za topli obrok. Čelnici triju sindikata u obrazovanju – Školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) – oštro su u ponedjeljak kritizirali vladajuće, ali i kolege u nekim drugim sindikatima javnih službi.
– Danas smo se našli ovdje iz jednog vrlo ozbiljnog razloga kojeg bismo s punim pravom mogli nazvati dramatičnim. Čuli ste da je opet izigrana uloga sindikata i da je Vlada preskočila ono što je obvezna, ako se smatramo partnerima, a govori se o partnerstvu između sindikata i Vlade, da preskoči sindikate i donese ono što nije trebala donijeti sama, rekla je Marija Veronkica Cvjetković iz Preporoda.
‘Osjećamo se s punim pravom izigrano’
Podsjetila je da su pregovori s Vladom započeli u lipnju, zadnji sastanak je bio 5. studenog i od tada do danas sastanka s vladajućima – nema. U međuvremenu je donesen i državni proračun za 2026. godinu.
– Osjećamo se s punim pravom izigrano jer smo dali sve od sebe, uvijek smo se odazivali na sve dogovore, sindikati su bili spremni, dolazili su s idejama i rješenjima. Međutim to nije bilo dovoljno, ostavljeni smo prevarenima jer je na kraju doneseno nešto bez naše privole i našeg znanja, kazala je Cvjetković.
Matija Kroflin, glavni tajnik NSZVO-a, poručio je da je ovo poruka Vlade zaposlenicima javnog sektora da je njihova pozicija toliko nebitna da ‘s vašim predstavnicima, a to su sindikati, uopće ne želimo ni razgovarati’.
– To je čestitka pod borom za oko 250.000 vladinih zaposlenika. Dok je Vladi bilo zgodno povećavati plaće, radila je to mimo sindikata, kojekakvim izmišljenim dodacima, a kasnije povećanjem koeficijenata. A to je radila jer je trebala naklonost zaposlenika zbog izbora, dakle instrumentalizirala je ozbiljnu reformu, reformu plaća u javnim službama, za svoje kratkotrajne partikularne interese – dobiti još jedan mandat. Tada su joj zaposlenici javnih službi trebali za još jedan mandat, sada više ne trebaju. I to je sasvim jasno na primjeru trenutačnih pregovora, smatra Kroflin.
Kroflin oštro kritizirao čelnicu Sindikata učitelja
Državni proračun je donesen i Vlada će, kaže, vrlo vjerojatno donositi odluku o materijalnim pravima svojom jednostranom odlukom. Iz toga je jasno da socijalno partnerstvo ne postoji, već je u interesu, zaključuje Kroflin, neki oblik ‘socijalnog sluganstva’. A istodobno je europska norma poticanje kolektivnog pregovaranja, čak i u privatnom sektoru. Podsjetio je i da u ovom trenutku ne postoji niti jedan granski kolektivni ugovor – ni za osnovne, ni za srednje škole, kao ni za resor visokog obrazovanja i znanosti. Isto se događa sada s Temeljnim kolektivnim ugovorom, a prisjeća se i da obrazovni sindikati nisu potpisali niti posljednji. Iako priznaje da su plaće rasle promjenom u koeficijentima, naglašava da je omjer rasta bio nepravedan.
– Uredba o koeficijentima je donesena nezakonito, Vlada je prekršila svoj zakon, obećala je provesti vrednovanje i analizu radnih mjesta i temeljem toga donijeti adekvatne koeficijente. To nisu napravili, uredba o vrednovanju i uredba o koeficijentima donesene su istodobno. Koeficijenti su nezakoniti, to je zaključak. Neustavan je i Zakon o plaćama u dijelu o ocjenjivanju, podnijeli smo zahtjev za ocjenom ustavnosti, rekao je Kroflin zaključivši da ‘gdje ministar Piletić kroči, tu nezakonitost i problemi rastu’.
Zaključio je i da su problem podjele među obrazovnim sindikatima, u protivnom se vlast ne bi mogla prema njima odnositi na ovaj način. Sanju Šprem, čelnicu Sindikata hrvatskih učitelja i predsjednicu Matice sindikata, nazvao je ‘najslabijom karikom’ sindikata koju je Vlada pronašla.
– Mi smo posljednjih skoro dvije godine u svim našim naporima da unaprijedimo poziciju zaposlenih u obrazovanju imali protiv sebe ne samo Vladu, već i gospođu Šprem, koja je obmanjivala svoje članove i iz petnih se žila trudila opstruirati svaku aktivnost ova tri sindikata na unaprjeđenju pozicije, među ostalim, njenih članova, rekao je Kroflin optuživši Šprem da je sve sindikate motivirala na početak pregovora u lipnju, kada to za škole nije imalo smisla, a da su ova tri sindikata iz priprema za te pregovore bila isključena.
Smatra da su oko svega nezadovoljni i članovi Sindikata hrvatskih učitelja. Kazao je i da bi bio najsretnija osoba kada bi ih Šprem ‘izula iz cipela’.
– Pristup koji je Sindikat učitelja imao zadnje dvije godine je loš, je li prosječni član tog sindikata profitirao u odnosu na druge? Nije, u istoj je poziciji kao naši članovi i vrlo vjerojatno je također nezadovoljan. Gospođa Šprem kontinuirano ističe da je njen Sindikat učitelja najveći u zemlji, je li taj sindikat kao organizacija u nečemu profitirao? Rekao bih da je reputacijski puno izgubio jer izvora bliskih gospođi Šprem saznali smo da je taj sindikat izgubio i više od pet tisuća članova, rekao je Kroflin.
‘Stanje je dramatično, najgora situacija od osamostaljenja države’
Zrinko Turalija, predsjednik NSZSŠ-a ustvrdio je da je u pregovorima oko osnovice 11 sindikata, ali da su samo oni organizirali konferenciju za medije. Kazao je i da su imali pripravni sastanak oko pregovora, ali da na njega nisu došli neki veći sindikati. Tvrdi i da je Vlada derogirala sporazum potpisan u lipnju nakon štrajka, jer se dogovoreno povjerenstvo za poboljšanje materijalnih interesa do danas nije sastajalo.
– Mislim da dugo nismo bili u ovakvoj situaciji, da je Vlada dobila ono što je sijala. Ubire plodove raskola među sindikatima, partikularnih interesa koji neki sindikati očito dogovaraju ispod stola ili za stolom, a jedna od tih posljedica je i izlazak Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama iz Matice sindikata. Bilo je nemoguće ostati u istoj središnjici sa sindikatima koji nas nisu podržali u štrajku i kod dopisa Ministarstva rada da je prosvjed nesindikalna aktivnost. Živo bih volio da sindikati kojih ovdje nema sami organiziraju prosvjed, pa ćemo vidjeti hoće li se njima oduzimati dnevnice, rekao je Turalija.
Predrag Marković, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti, ustvrdio je da se Vlada svim silama trudi dokazati da sindikati nisu potrebni i da sve probleme može riješiti bez njih.
– Stanje je dramatično, ne zbog toga što pregovori stoje, što se ništa ne događa, što se nalazimo u jednoj močvari, nego zbog činjenice da na sindikalnoj sceni nije nikada bilo ovako kao što je danas. Problem oko izostanka socijalnog dijaloga na svim razinama samo je simptom stanja u kojem se mi nalazimo. Primijetili ste da sindikata nema, šute, zašto – jer je njihovim članovima toliko dobro? Ne, šute jer su pasivizirani i jer su razjedinjeni. To je najgora situacija koju smo imali u ova četiri desetljeća od osamostaljenja, zaključio je Marković.
Podsjetimo, sindikati od ranije traže povećanje osnovice za izračun plaće od četiri posto od 1. siječnja i četiri posto od 1. lipnja 2026., topli obrok u iznosu od 60 eura mjesečno od 1. siječnja. Vlada im nudi povećanje osnovice 1,1 posto od 1. srpnja 2026. i dodatak za prehranu od 30 eura mjesečno. Sindikati su više puta ustvrdili da ponuda Vlade nije realna, a ministar Piletić da su nerealni njihovi zahtjevi.
