Pretraga

Ekonomski rast država povezan s matematičkim sposobnostima učenika

A- A+

Istraživanje koje je još prije pet godina provela međunarodna organizacija OECD pokazalo je kako su matematičke sposobnosti učenika usko povezane s ekonomskim rastom u budućnosti. U svom radu uspoređivali su rezultate PISA testa s gospodarskim rastom država te su zaključili da zemlje sa slabijim postignućima učenika u području matematike i znanosti imaju problema sa ekonomskim razvojem u odnosu na svoje mogućnosti.

www.lifeinanewcountry.com

Organizacija OECD, koja se bavi promocijom politika koje će poboljšati ekonomiju i socijalni status ljudi u svijetu, zaključila je kako su rezultati na međunarodnim testovima iz matematike i znanosti usko povezani s gospodarskim rastom država.

Analiza statističkih podataka pokazala je da su matematičke vještine najpovezanije s ekonomskim razvojem te da služe kao osnova za razvoj kvalitetnog kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. Stagnacija hrvatskog gospodarstva podudara se se lošim rezultatima naših učenika na PISA testu, koji su posebno podbacili u području matematike.

Izdvojeni članak

‘Zemlja znanja’ na 36. mjestu po kvaliteti obrazovnog sustava

Razvoj kognitivnih vještina za sobom povlači ekonomski napredak

Kao važan aspekt njihovih projekcija, OECD je istaknuo dinamičku prirodu ljudskog kapitala i rasta, prema kojem razvoj kognitivnih vještina opće populacije za sobom povlači i kontinuirani ekonomski napredak.

Zemlje s obrazovanijim stanovništvom imaju veću produktivnost te kvalitetnije i brže rješavaju problema kao što su ekonomske krize.

Međutim, ulaganja u obrazovanje tek dugoročno postižu pozitivne pomake pa mnoge svjetske vlade, iako se kunu u znanje, na kraju ipak zaobilaze ozbiljnije ulaganje u budućnost.

Izdvojeni članak

Zemlja znanja: Svaki drugi srednjoškolac u Hrvatskoj koristi privatne instrukcije

Slaba ulaganja u obrazovanje zbog kratkoročnih ciljeva političara

Takva je situacija i u Hrvatskoj, gdje se već desetljećima premalo ulaže u edukaciju stanovništva, a loša (ne)provedba obrazovnih reformi već se dugo opravdava globalnom krizom.

Takozvana ‘zemlja znanja’ u obrazovanje godišnje ulaže svega 4,21 posto BDP-a, i debelo zaostaje za prosjekom Europske unije, u kojoj se ulaže 5,08% BDP-a, dok susjedi Slovenci ulažu čak 5,62 BDP-a u obrazovanje. Kratkoročna posljedica takvog pristupa su ispodprosječni rezultati naših učenika na PISA i sličnim testovima, a dugoročna sve lošiji ekonomski i socijalni status stanovništva u odnosu na ostatak razvijenog svijeta.

U prilog ovim lošim prognozama ide i najnovije istraživanje OECD-a, prema kojem je Hrvatska na listi uspješnih obrazovnih sustava tek 36. Dok su na vrhu Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Japan i Tajvan te Finska, Estonija, Švicarska i Nizozemska Hrvatska se smjestila pri sredini ljestvice ispred Slovačke, Ukrajine, Izraela, Grčke, Turske, Bugarske i Rumunjske.

Ekonomski rast država povezan s matematičkim sposobnostima učenika
Share via
Copy link
Powered by Social Snap