Ekonomski rast država povezan s matematičkim sposobnostima učenika
Istraživanje koje je još prije pet godina provela međunarodna organizacija OECD pokazalo je kako su matematičke sposobnosti učenika usko povezane s ekonomskim rastom u budućnosti. U svom radu uspoređivali su rezultate PISA testa s gospodarskim rastom država te su zaključili da zemlje sa slabijim postignućima učenika u području matematike i znanosti imaju problema sa ekonomskim razvojem u odnosu na svoje mogućnosti.
www.lifeinanewcountry.com
Organizacija OECD, koja se bavi promocijom politika koje će poboljšati ekonomiju i socijalni status ljudi u svijetu, zaključila je kako su rezultati na međunarodnim testovima iz matematike i znanosti usko povezani s gospodarskim rastom država.
Analiza statističkih podataka pokazala je da su matematičke vještine najpovezanije s ekonomskim razvojem te da služe kao osnova za razvoj kvalitetnog kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. Stagnacija hrvatskog gospodarstva podudara se se lošim rezultatima naših učenika na PISA testu, koji su posebno podbacili u području matematike.
Razvoj kognitivnih vještina za sobom povlači ekonomski napredak
Kao važan aspekt njihovih projekcija, OECD je istaknuo dinamičku prirodu ljudskog kapitala i rasta, prema kojem razvoj kognitivnih vještina opće populacije za sobom povlači i kontinuirani ekonomski napredak.
Zemlje s obrazovanijim stanovništvom imaju veću produktivnost te kvalitetnije i brže rješavaju problema kao što su ekonomske krize.
Međutim, ulaganja u obrazovanje tek dugoročno postižu pozitivne pomake pa mnoge svjetske vlade, iako se kunu u znanje, na kraju ipak zaobilaze ozbiljnije ulaganje u budućnost.
Slaba ulaganja u obrazovanje zbog kratkoročnih ciljeva političara
Takva je situacija i u Hrvatskoj, gdje se već desetljećima premalo ulaže u edukaciju stanovništva, a loša (ne)provedba obrazovnih reformi već se dugo opravdava globalnom krizom.
Takozvana ‘zemlja znanja’ u obrazovanje godišnje ulaže svega 4,21 posto BDP-a, i debelo zaostaje za prosjekom Europske unije, u kojoj se ulaže 5,08% BDP-a, dok susjedi Slovenci ulažu čak 5,62 BDP-a u obrazovanje. Kratkoročna posljedica takvog pristupa su ispodprosječni rezultati naših učenika na PISA i sličnim testovima, a dugoročna sve lošiji ekonomski i socijalni status stanovništva u odnosu na ostatak razvijenog svijeta.
U prilog ovim lošim prognozama ide i najnovije istraživanje OECD-a, prema kojem je Hrvatska na listi uspješnih obrazovnih sustava tek 36. Dok su na vrhu Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Japan i Tajvan te Finska, Estonija, Švicarska i Nizozemska Hrvatska se smjestila pri sredini ljestvice ispred Slovačke, Ukrajine, Izraela, Grčke, Turske, Bugarske i Rumunjske.
