Pretraga

Erasmus: Prilika koju Hrvatska ne smije propustiti

A- A+

Erasmus, poznati europski program koji potiče studentsku mobilnost ove godine je proslavio 25 godina svojeg postojanja. EU, unatoč krizi, cilja prema zlatnoj brojci od 3 milijuna studenata koji su doživjeli studij izvan svoje domovine. Od 2011. godine Hrvatska je konačno punopravni član ovog programa, te se još uvijek bori sa dječjim bolestima implementacije.

Nedavna vijest da je Europska unija dobila Nobelovu nagradu za mir dosta je uzburkala europsku i svjetsku javnost. Između mnogo kritičara našao se i mali broj onih koji su stali iza norveške odluke, no malo specificirali dobitnika. Nobelovu nagradu za mir trebao je dobiti program za razmjenu studenata Erasumu, bio je njihov stav. Ova ideja naišla je na puno pozitivnih reakcija, pogotovo u trenutku ekonomske, ali i moralne krize ovog velikog europskog projekta.

aboutitaly.net

Izdvojeni članak

Erasmus nije bankrotirao: za hrvatske studente sredstva osigurana

Erasmus stvara mlade ljude kakve EU treba

Mnogi uvažani novinari i intelektualci, među kojima je i poznati
pisac Umberto Eco slažu se da stara garda Europe nije spremna za
suočavanje s izazovima koji prijete EU. Poziva se na mlade ljude koji su
otvoreni, poduzetni, hrabri, te koji se osjećaju kao Europljani. Upravo
takve ljude već 25 godina stvara program nazvan prema velikanu Europe
Erazmu Rotterdamskom.

Sa zaključnom akademskom godinom 2010/11
EU je izbrojala 2,300,243 studenta koji su sudjelovali u ovom programu.
Dobro razrađen i uhodan sustav u mnogočemu predstavlja ideal Europske unije. Najpametniji i najpoduzetniji mladi ljudi Starog kontinenta kruže
vrhunskim sveučilištima i razmjenjuju ideje, te šire duh koji je
prvotno i okupio zemlje u zajednicu.

Zanimljiv je podatak da je u
akademskoj godini 2010/11 skoro šest tisuća Nijemaca došlo na studij u
Španjolsku, dok ih je u suprotnom smjeru otišlo skoro četiri tisuće. Čelnici EU se nadaju da će kroz nekoliko godina obilježiti tri milijuna studenata koji su iskoristili mogućnosti Erasmusa.

Šest godina za punopravni ulazak u program

Mnogi ugledni Europljani baš u toj razmjeni pametnih mladih ljudi vide budućnost EU projekta. Postavlja se pitanje kako se unutar Erasmus programa, kojeg je punopravna članica od 2011., snalazi Hrvatska.

Ako se vodim idejom da je u interesu zemlje da kroz Erasmus stvara nove generacije koje će voditi Europu, onda je naša pozicija poražavajuća. Od 2005. je postojala inicijativa za punopravno uključivanje u ovaj program, te je konačni uspjeh na tom polju šest godina kasnije zasigurno ostavio posljedice.

Susjedna Slovenija je duže unutar EU, te posljedično i unutar Erasmus
programa ali neke usporedbe je moguće napraviti. Slovenija je u protekle
dvije godine kroz ovaj program napustilo na semestar ili akademsku
godinu oko 2500 studenata, dok je u istom razdoblju u Hrvatskoj taj broj
stao na 780.

Jasno je da naši studenti nisu još dovoljno informirani o
svim pogodnostima, no zanimljivo je da je susjedna država već 2001. i
2002. godine, kada se priključila ovom programu imala, oko 600 studenata
unutar Erasmus sustava. Kada se uzme broj studenata u Sloveniji dobije
se puno veći postotak onih koji su studirali na sveučilištu izvan svoje
zemlje.

Izdvojeni članak

Studirati vani: Skopje i Bratislava mali gradovi za veliko životno iskustvo

U Hrvatsku došlo 13 studenata

Poražavajući je i broj stranih studenata koji su došli na naše fakultete putem ovog programa. U akademskoj godini 2010/11 broj je bio samo 13. Sada već davne 2000. godine u Mađarsku su na studij došla 623 studenta.

Pisac Umberto Eco razgovarao je s novinarom britanskog Guardiana i najbolje ilustrirao zašto se i Hrvatska mora više angažirati oko studenata koji žele iskoristiti Erasmus program.

– Erasmus je stvorio prvu generaciju mladih Europljana. Ja to nazivam seksualnom revolucijom: mladi Katalonac upozna mladu Flamanku, zaljube se, ožene, te postanu Europljani, isto kao i njihova djeca. Erasmus ideja bi treba biti obavezna svima, ne samo studentima već taksistima, vodoinstalaterima i svim ostalim radnicima. Trebali bi ostali isto provesti vrijeme u drugim zemljama, trebali bi se integrirati, rekao je Eco. 

Na smjenom generacije dolazi vrijeme Erasmus generacije, te se nadamo da će Hrvatska ubrzano početi raditi na tome da ulovi priključak sa svojim budućim EU partnerima.

Opravdanje da je Hrvatska tek na početku ovog puta nema pravu težinu s obzirom na to da imamo puno partnera od kojih možemo učiti, te koji nam mogu pomoći da preskočimo nekoliko stepenica. Postotak Erasmus studenata unutar naše studentske populacije je trenutno 0,74 posto, dok je u Finskoj i Španjolskoj oko 10 posto. Očito je kako imamo još dosta posla.