U frankenštajnovskom procesu porođen kurikulum povijesti: Politika ponizila struku i nastavu

Ministrica Blaženka Divjak danas je potpisala posljednja dva sporna kurikuluma, one Povijesti i Tjelesne i zdravstvene kulture i uputila ih u Narodne novine na objavu. Druga verzija kurikuluma Povijesti sada je dorađena nakon ponovljene javne rasprave i nakon što je odbačena prva inačica kurikuluma izrađena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Doradila ga je proširena radna skupina iz koja je oko kurikuluma postigla jednoglasje. Iz iste se proširene skupine može čuti da se u finalu radi o novoj, trećoj verziji kurikuluma.

Foto: srednja.hr

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak danas je potpisala i u Narodne novine na objavu poslala kurikulume Povijesti i Tjelesne i zdravstvene kulture, oko kojih su se posljednjih mjeseci lomila koplja.

– Posebno me razveselila činjenica da se kurikulum Povijesti doradio jednoglasno i na razini Radne skupine koju smo proširili s tri stručnjaka iz akademske zajednice, ali i na razini Ekspertne radne skupine. To je izvrstan znak da Hrvatska zdravim i sadržajnim dijalogom može riješiti kompleksne i osjetljive teme, bez povišenih tonova i bez ideoloških rovova, poručuje Divjak.

Kako se popravak druge verzije kurikuluma pretvorio u treću verziju

Muljaža oko lektire: S Filozofskog kažu da ih iz MZO-a nikad nisu kontaktirali

Kurikulum Povijesti koji je ministrica potpisala i po kojem će učenici učiti od rujna ove godine, nije niti prva niti druga, već njegova treća verzija, kako se može čuti iz proširene radne skupine koja je finalizirala kurikulum.

– To je trebao biti popravak druge verzije, ali je zapravo bila treća verzija, koja je uzela u obzir ideje i s jedne i s druge strane. Nastojali smo naći neku srednju liniju i našli smo, jer su se svi članovi povjerenstva složili, rekao je u petak pridodani član skupini, profesor Borislav Grgin za Jutarnji list.

Podsjetimo ukratko, prva inačica kurikuluma Povijesti (izrađena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme) tijekom studenog i prosinca prošla je kroz javnu raspravu, da bi potom imenovana skupina, dorađujući dokument, zapravo izradila novu, drugu inačicu. Njome ministrica Divjak nije bila zadovoljna pa ju je poslala na novu javnu raspravu koja je trajala do kraja veljače. Radna skupina potom je proširena za tri člana iz akademske zajednice, a krajem prošloga tjedna, postigli su suglasje oko, kako tvrdi profesor Grgin, treće inačice dokumenta koja će od rujna ući u škole u sklopu projekta ‘Škola za život’.

Grgin je Jutarnjem kazao i da je proširena skupina imala vrlo ograničeno vrijeme od dva tjedna i vrlo striktno definiran zadatak, a to je da drugu verziju kurikuluma, koju je radila Ekspertna radna skupina, uskladi s primjedbama iz javne rasprave i ‘popravi što se može popraviti’. Iz svega je, kako tvrdi Grgin, nastala treća verzija.

Kurikulum povijesti kao ogledalo trenutačnog političkog i društvenog stanja u Hrvatskoj

S Filozofskog oštre kritike na kurikulum povijesti: Vraća nas u 20., čak i u 19. stoljeće!

– Dosta primjedbi uvršteno je s različitih strana, išlo se na okrupnjavanje i objedinjavanje gradiva i na smanjenje opterećenja učenika. Tekst je smanjen sa 70 na 50 kartica, dakle gotovo 30 posto, izbjegavali smo previše detaljno normiranje svega i svačega jer smo imali vrlo tvrdi kurikulum. Prije toga smo imali jedan vrlo moderan i otvoren kurikulum koji nije bio prihvaćen, dok je druga verzija bila vrlo preskriptivna, i jako detaljna, rekao je Grgin pojašnjavajući kako je zapravo nastala treća verzija kurikuluma.

Jutarnjem je pojasnio i kako su ‘popravili’ dijelove iz druge verzije koji su počivali na nekim neznanstvenim pojmovima, i to na način ‘da ne strše’.

– Neke smo popravili, neke smo izbacili skroz, na primjer iz uvodnog dijela neke elemente. Međutim, to je ogledalo našeg trenutnoga stanja, političkog, društvenog i stanja struke u najširem smislu. To je minimalni zajednički nazivnik koji je sada postignut. U drukčijim uvjetima će se jednog dana raditi drukčije, znakovito je rekao Grgin i dodao kako bi i sam to drukčije napravio te kako se radi o javnom dokumentu i nacionalni konsenzus za sve đake u Hrvatskoj. Smatra kako u ovom slučaju nije u pitanju samo znanstvena zajednica, već da treba misliti i na učenike, i na nastavnike kao i javnost i politiku.

Domovinski rat i Holokaust obavezne teme u 8. razredu osnovne i 4. razredu srednje škole

Nastavlja se agonija kurikuluma povijesti: Ministrica ga opet poslala u javnu raspravu

Slobodna Dalmacija u petak je, pak, doznala kako konkretno izgledaju neka od rješenja prihvaćena u novom, usvojenom kurikulumu Povijesti. Kako javljaju, Domovinski rat i Holokaust postaju obvezne teme nastave povijesti.

– Đaci će učiti da je Domovinski rat bio oslobodilački, a ne građanski te da je došlo do velikosrpske oružane agresije na Republiku Hrvatsku. Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bez dvojbi će biti navedena kao primjer kvislinškog režima u Drugome svjetskom ratu te će se učiti o progonima i stradanjima Židova, ali i Roma i Srba u njoj. Holokaust će se popratiti i u kontekstu zločina protiv čovječnosti, učenici će učiti o postojanju koncentracijskih logora i logora smrti u vrijeme Drugoga svjetskog rata, ali i represiji te zločinima komunističkog režima u poraću, javlja Slobodna Dalmacija.

Historiografija.hr: U prvom su planu politička nauštrb nastavnih pitanja

Prije 3 godine očekivali smo manje štrebanja povijesti: Piši kući propalo

Na informacije o zgotovljenom kurikulumu Povijesti i rješenjima koja su u njemu prihvaćena, oglasili su se s portala hrvatske historiografije Historiografija.hr.

– Središnje pitanje ocjene kurikuluma povijesti bit će u kojoj se mjeri zapravo radi o (tolikoj zazivanoj) reformi nastave povijesti. U ovom trenutku čini se da su u prvom planu politička nauštrb nastavnih pitanja. Vrijedi zapitati se i koliko se onda uopće može ostvariti reforma s obzirom kako na mnoge političke obzire i imperative nacionalnog identiteta o kojima treba voditi računa, tako i na očito izbjegavanje ostavljanja mogućnosti nastavnicima i učenicima te u konačnici i povjesničarima za potencijalno različite interpetacije, stoji u objavi Historiografija.hr odakle će više reći nakon objave kurikuluma Povijesti i zaključenja, kako kažu, višegodišnjeg ‘slučaja kurikuluma povijesti’.

____________________________________

Više o ovoj temi čitajte u nastavku:

Muljaža oko lektire: S Filozofskog kažu da ih iz MZO-a nikad nisu kontaktirali

S Filozofskog oštre kritike na kurikulum povijesti: Vraća nas u 20., čak i u 19. stoljeće!

I Sveučilište u Zadru se očitovalo o kurikulumu Povijesti: Evo što bi sve mijenjali

Filozofski fakultet traži povlačenje kurikuluma povijesti!

Nastavnici u strahu: Ne žele komentirati kurikulum Povijesti da se ne zamjere osobi koja odlučuje o njihovoj sudbini

Nastavlja se agonija kurikuluma povijesti: Ministrica ga opet poslala u javnu raspravu

Politički triler s kurikulumom povijesti: ‘Sramotno i tužno! Ceh u ovom slučaju plaćaju naša djeca’

Prije 3 godine očekivali smo manje štrebanja povijesti: Piši kući propalo

Povišeni tonovi između ministrice i premijerova savjetnika: Lome se koplja oko 4 kurikuluma

Odgovori