Pretraga

Fuchs otkrio hoće li prijemni za srednje biti obvezni i kada će se provesti kompletno vrednovanje sustava

A- A+

Ovog utorka završava još jedna nastavna godina, barem za one kojima su sve zaključene ocjene pozitivne. Tom prigodom u HRT-ovoj emisiji ‘Ima li što novo?’ gostovao je ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs. Otkrio je da se za sada, barem do 2025., neće uvesti obvezni prijemni za srednje škole, kao i da će se 2024. provesti kompletno vanjsko vrednovanje sustava.

radovan fuchs

Ministar Radovan Fuchs
Foto: Screenshot HRT | Niamat Ullah; Unsplash | srednja.hr

Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, bio je jedan od gostiju sinoćnje emisije HRT-a, ‘Ima li što novo?’, a pritom je konstatirao kako je ova školska godina dobro odrađena dodavši da su naši učenici i u lani, za vrijeme pandemije, proveli najmanje tjedana i sati na on-line nastavi.

Kompletno vrednovanje sustava 2024. godine

Otvorene su u emisiji brojne teme vezane uz ovu školsku godinu, među ostalim i provedba nacionalnih ispita, čiji su rezultati nedavno i objavljeni. Fuchs je napomenuo da eksperimentalni ispiti nisu bili obračunavanje s odlikašima te otkrio kada će se ispiti provesti u svim školama.

– Kompletno vanjsko vrednovanje sustava, po onome kako je zamišljeno bit će 2024. godine. Ove godine to je bilo u 80 škola i bila su tri ispita, a iduće godine bit će još tri ispita više. Nakon toga to treba provesti i u sedmim i petim razredima. Tek nakon toga možemo govoriti o stvarnom objektivnom vrednovanju osnovnog školstva RH. Tada ćemo vidjeti prave razlike. Mislim da će se sustav sam po određenim kriterijima na neki način izbalansirati, rekao je Fuchs za HRT.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, institucija koja je i provodila nacionalne ispite, Vinko Filipović, pojasnio je da su ti ispiti napravljeni kao jedan standardizirani oblik vanjskog vrednovanja u 81 školi sa 4.132 učenika. Kazao je i da u Hrvatskoj od 2007. nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja.

– Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema u završnom ciklusu osnovnog obrazovanja vanjsko vrednovanje. Mi smo do sada govorili o hiperinflaciji kao statističkom pokazatelju, ali više na razini impresije. Znamo da je ocjena uvijek rezultat i subjektivnog i objektivnog kriterija ocjenjivanja učitelja, a standardizirani nacionalni ispiti eliminirali su svaki subjektivni pristup. Izradili su ih najbolji stručnjaci iz prakse iz škola, recenzije i sve ostalo što su prošli, rekao je Filipović za HRT.

Izdvojeni članak
ispit

Stigli prvi rezultati nacionalnih ispita: Evo iz kojeg predmeta naši učenici imaju najlošije znanje

Za sada ništa od obveznih prijemnih za srednje

Ove godine manje je promjene doživio i Pravilnik o upisima u srednje škole, pa od sada one bezvjetno mogu provoditi prijemne za upisa.

Na pitanje jesu li nacionalni ispiti ustvari mala matura, odnosno hoće li biti obveznih prijemnih ispita za srednje škole ministar je rekao da se za donošenje takve odluke moraju u obzir uzimati mnogi čimbenici. Odgovarajući zašto neke škole imaju prijemni ispit, a neke nemaju, ministar Fuchs kazao je da se to provodi zbog pritiska na neke škole. Podsjetimo, za upise u iduću godinu nakon promjene Pravilnika prijemni je uvelo tek sedam zagrebačkih srednjih škola.

Na upit radi li se o pripremi za uvođenjem obveznih prijemnih ispita za upis u srednje škole, ministar kaže da to u ovom trenutku nije opcija.

– Radi se o uvidu u postojeće stanje. Sigurno nećemo uvoditi obvezne ispite za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine, istaknuo je Fuchs, prenosi HRT.