Fuchsa u Saboru dočekalo pitanje o dogradnji škola, gubimo li europski novac? ‘Vrijeme curi’
Cjelodnevna nastava bi trebala krenuti 2027. godine, ali prije toga treba dograditi škole za jednosmjenski rad. Nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ranije ignoriralo naše upite na tu temu, ministar Radovan Fuchs dobio je pitanje o dogradnji škola u Saboru. Na upit saborske zastupnice Irene Dragić, Fuchs je rekao da će do kraja godine biti potpisani ugovori za financijsku potporu svim gradnjama, i dogradnjama škola i školskih dvorana. No, rekao je i da će onda o osnivačima škola i njihovom vođenju natječaja s financijskim sredstvima ovisiti hoćemo li se odobreni projekti izgraditi na vrijeme.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs | Screenshot/Foto: Youtube/Pexels
Već je znano da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) očekuje da će do 2027. godine sve škole u Hrvatskoj raditi u jednoj smjeni te će onda krenuti i cjelodnevna škola. No, za to je potrebno dograditi čak 619 škola diljem zemlje. Kao što smo pisali početkom ožujka, od 13. listopada 2023. godine pa sve do 5. veljače ove godine, MZOM je javno objavio tek 13 odluka o financiranju dogradnje ili izgradnje 59 škola. Više smo puta slali upise MZOM-u o tome očekuju li da će uspjeti ostvariti taj cilj. No, nikada nam nisu odgovorili na naše upite.
Preko 600 škola radi u više smjena: ‘Neke i u tri’
Ipak, ovo pitanje je zanimalo i saborsku zastupnicu SDP-a, Irenu Dragić. Stoga je u srijedu na aktualnom prijepodnevu kada saborski zastupnici upućuju usmena pitanja Vladi načela i tu temu. Stoga je izravno tražila pojašnjenje od Ministra Radovana Fuchsa kakva je situacija s ostvarivanjem planova u obrazovnom resoru iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Dragić je navela da je državna revizija u listopadu 2024. godine izrazila sumnju da Hrvatska neće stići iskoristiti sva europska sredstva namijenjena dogradnji škola za prelazak na cjelodnevnu nastavu.
– U Hrvatskoj preko 600 osnovnih škola radi u više smjena, neke čak i u tri, a preko 400 nema sportsku dvoranu. Do kraja listopada 2024. godine, ugovoreno je tek 8 posto od ukupno 1,3 milijarde eura raspoloživih sredstava. Dakle, postoji veliki rizik da zainteresirani prijavitelji neće stići dostaviti sve projektne prijedloge i da će ostati bez sredstava bez kojih nećemo moći dograditi škole, rekla je Dragić.
Ministar Fuchs je rekao da joj je drago da nju brine ovo pitanje, ali i da njega osobno to ne brine. Naveo je da podaci koje je saborska zastupnica izdvojila nisu točni.
– Dakle državna revizija je utvrdila i dala besprijekornu suglasnost na financijsko poslovanje MZOM-a. Međutim, izrazila je sumnju hoće li se stići proceduralno realizirati sve što je zamišljeno. U tom je trenutku, na samom početku čitavog postupka gdje trebamo investirati 1,3 milijarde eura u dogradnje, nadogradnje izgradnje škola i školskih dvorana u tom trenutku zaista bilo svega osam odobrenih projekata, naveo je Fuchs.
Dogradnja škola: ‘Novac će se dati na vrijeme, ali izgradnja ovisi o osnivačima’
Ipak, Fuchs je naveo da je u međuvremenu izdano 359 suglasnosti te su potpisani ugovori u vrijednosti od 624 milijuna eura. U četvrtak je najavio potpisivanje s još 19 osnivača za ugovore u vrijednosti od 190 milijuna eura. Fuchs ne dvoji da će se novac raspodijeliti. Ipak, bio je oprezniji oko pitanja kada će radovi biti dovršeni.
– Bez ikakve dileme, s punom odgovornošću, mogu reći da će do kraja godine tih milijarda i 300 milijuna biti potpisano. Hoće li dovršiti građevinska realizacija? Ja se nadam da hoće, ali postupak je na osnivačima koji raspisuju javne natječaje za odabir izvođača, rekao je Fuchs navodeći da su s njegove strane ‘stvari potpuno pod kontrolom’.
Ministar obrazovanja je dodao i da, nakon što su osnivači škola podnijeli zahtjev evaluacije za svoj projekt MZOM-u, projekt bi im se vratio s preporukama. Nakon revizija, napravi se glavni građevinski projekt, provjeravaju se imovinsko-pravni odnosi i onda se tek vraća MZOM-u na odobrenje za financiranje. Fuchs je saborskoj zastupnici rekao i da se financiranje određuje prema ‘gabaritima razreda, izgrađenosti parcele i broju učenika’.
‘Nastavnici su vam na rubu snaga’
Ipak, zastupnica Dragić nije bila zadovoljna Fuchsovim odgovorom. Navela je da Fuchs, poput premijera Plenkovića, ‘samo prezentira strategije i grafove uspješnosti’. No, tvrdi i da stvarnost demantira navode glavnog čovjeka MZOM-a.
– Sami znate da se borimo s prenapučenim prostorima, smjenskim radom. Nastavnici su vam na rubu snaga, a škole vape za dogradnjom gledajući kako vrijeme curi. Dakle nije tako kao što govorite. Istovremeno, prosvjetni radnici izlaze na ulice, štrajkaju ministre. Bore se za poštovanje, a umjesto dijaloga i odgovora od vas dobivaju ignoriranje, to je sramotno, rekla je Dragić navodeći da se na primjeru dogradnje škola vidi ‘sva nemoć ove nesposobne Vlade’.
Na Dragićeve izjave su potom reagirali HDZ-ovci, navodeći da je Dragić povrijedila poslovnik. HDZ-ova zastupnica Anđelka Salopek je navela da Vlada ima dijalog sa sindikatima kako bi se poboljšali uvjeti rada. Potom se javio HDZ-ov Ante Babić koji je obrazovnu temu odlučio odvesti i lokalnu razinu, dok su izbori za gradonačelnike, župane i načelnike sve bliži.
– Evo na koji način radi SDP. Trenutačno je u Zadru većina u gradskom vijeću SDP. Upravo zbog opstrukcije SDP-a upravo je zaustavljena izgradnja dva vrtića i četiri škole u gradu Zadru, tvrdi Babić u prozivkama protiv Dragić.
Vlada razmišlja o preuzimanju financiranja dječjih vrtića? ‘Tek kad predškolski odgoj bude obavezan’
Na tragu nedavnog prosvjeda vrtićkih odgojitelja, Fuchsu je pitanje postavila i SDP-ova Sandra Krpan. Podsjetila je da su gradovi i općine dužne osigurati jednaku plaću u dječjim vrtićima, ali realno u nekim vrtićima odgojiteljice imaju 900, a u drugima 1.300 eura plaće. Prije su i same djelatnice u vrtićima navele da smatraju nepoštenima da se dječjim vrtićima ne isplaćuju plaće od MZOM-a. Slično, čini se, razmišlja i SDP.
– To nije samo duboko nepravedno nego je i doista suprotno društvenoj solidarnosti, država je ovakvim modelom produbljuje. Moje pitanje je konkretno, kada ćete, ministre, preuzeti odgovornost i osigurati jednake uvjete rada i plaće svim odgojiteljima bez obzira gdje žive i tko im je poslodavac?, pitala je Krpan.
Fuchs je poručio da u trenutnom modelu ono što Vlada radi za vrtiće je osiguravanje sredstava za izgradnju novih vrtićkih kapaciteta. Uvjeren je da će, kao što si je Vlada zacrtala, do 2030. godine svako dijete imati svoje mjesto u vrtiću. Za to im treba 44 tisuća novih mjesta, a trenutno su ostvarili, procijenio je ministar, 22 tisuće tih potrebnih mjesta.
– Da li se treba ili ne treba preuzeti kompletan model financiranja svih zaposlenika u dječjim vrtićima je za dublju raspravu i o tome u Vladi raspravljamo (…) Financiranje iz centralnog modela zahtjeva velike promjene unutar ukupnog funkcioniranja ovog modela dječjih vrtića. O tome možemo razgovarati kada sva djeca budu imali mjesta u vrtićima i kada predškolski odgoj postane obvezan kako je i planirano, ustvrdio je Fuchs.
