Pretraga

Genitalno sakaćenje žena – zločin ili tradicija

A- A+

Obrezivanje žena je dio tradicije u velikom dijelu Afrike no iz naše perspektive to je tek grozno iživljavanje nad ženama. WHO već godinama pokušava napraviti pomak u stvaranju svijesti kod autohtonog stanovništva o posljedicama koje ostavljaju takvi zahvati na ženama. Ovo je priča somalijskog supermodela Waris Dirie koja je prošla taj pakao i danas svoju slavu i bogatstvo koristi u borbi protiv FGM-a.

Priča o nomadskoj djevojčici koja postaje supermodel činila se bajkovitom novinarki časopisa Marie Clarie, koja je potrazi za dirljivom pričom o Pepeljugi odlučila intervjuirati Waris Dirie, te joj je postavila pitanje ‘Ispričajte mi o danu koji vam je promijenio život!’

Međutim, strašna priča koja se krila iza lijepog lica mlade Somalijke bila je sve, samo ne bajka – Waris je prvi put javno progovorila o strašnom iskustvu koje je doživjela sa samo pet godina. Tada je prošla mučenički obred inicijacije u svijet odraslih.

– Ako ponekad nije bilo ničega za večeru, nismo se uznemiravali zbog toga, niti dizali paniku. To nije bio razlog za plač ili gunđanje. Bodrili smo sami sebe da ostanemo vedri,mirni i tihi, a sutra, ako Bog da, već će se nešto naći. Naša je filozofija bila In’šallah, što znači ‘Bit će, ako Bog da’. Znali smo da nam život ovisi o prirodnim silama, a njima je upravljao Bog, ne mi, ispričala je.

Izdvojeni članak

Cinik u ofsajdu: Nogomet i prostitucija, brat i seka sumnjivog morala

Sakaćenje kao dio tradicije

U svakoj obitelji, članovi nose određene uloge, a Waris je pripala uloga odlučne buntovnice. Kako je postajala starija, tako je njen karakter isplivavao na površinu i njen otac je postao svjestan da neće biti lako pronaći muža svojeglavoj djevojčici poput nje. Udaja u Somaliji odvija se na drugačiji način nego u zapadnom svijetu.

Djevojčice se udaju mlade, rijetko kad imaju priliku sami odabrati muža, a uglavnom to čine njihovi očevi. Kada im pronađu muža, cjenkaju se, pokušavajući zauzvrat dobiti ovce, koze ili u najboljem slučaju deve, najcjenjenije životinje u pustinji. Da bi afrički očevi mogli dobro prodati svoje kćeri, moraju osigurati da njihove djevojčice budu sređene. Naime, u Somaliji postoji drevno vjerovanje da se djevojčice rađaju sa ‘zlim dijelovima tijela’ koje je potrebno odstraniti.

Način na koji teče obrezivanje djevojčicama je nepoznat, nitko im ne objašnjava što se će se dogoditi, a opisuje se kao proces odrastanja koji svaka djevojčica mora proći da bi postala žena. Izvorno se to događalo kad bi djevojčica ušla u pubertet, ali s vremenom se obrezivanje počelo provoditi na sve mlađim djevojčicama, a često i na njihovo inzistiranje, ‘budući da ovdje ženska djeca svoj osobiti trenutak očekuju isto onako željno kao što djeca na Zapadu iščekuju rođendan ili dolazak djeda Mraza.’

Kada je napunila 13 godina, Waris je otac pronašao muža, starijeg muškarca kojemu bi služila ostatak života. Waris se nije htjela pomiriti sa sudbinom, te je pobjegla od kuće. Nevjerojatnim spletom okolnosti, uspjela je doći do Londona, gdje je isprva služila u veleposlaničkoj obitelji, a nakon toga radila u McDonaldsu. Tamo ju je otkrio slavni britanski fotograf Terence Donovan, koji ju je fotografirao za Pirellijev kalendar1987. godine, nakon čega je dobila i malu ulogu u serijalu o Jamesu Bondu, te postala svjetski poznata manekenka. Radila je u kampanjama za Chanel, Levi’s, L’Oréal, pojavljivala se na naslovnicama Ellea, Glamoura i Voguea, a nosila je revije na modnim pistama u Londonu, Milanu, Parizu i New Yorku.

Izdvojeni članak

Bahati delinkventi kod Varaždina snimaju svoje napade na osnovnoškolce

Problem zvan FGM

Unatoč glamuroznom, drugačijem životu koji je počela živjeti kao supermodel, Waris nije zaboravila traumu koju je doživjela kao djevojčica. Obred koji je morala proći nije rijedak slučaj, a prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), obred obrezivanja naziva se Female genital mutilation (FGM), u prijevodu genitalno sakaćenje žena. Odnosi se na sve procedure koje uključuju djelomično ili potpuno odstranjivanje ženskih genitalija ili drugo ozljeđivanje ženskih spolnih organa iz nemedicinskih razloga. Operaciju najčešće izvode profesionalne obrezivačice, seoske žene koje uživaju veliki ugled u narodu ili ‘babice’, plemenske nadriliječnice. U posljednje vrijeme djevojčice operiraju i medicinske sestre ili doktori koji su se obrazovali na Zapadu.

Odvija se u veoma lošim higijenskim uvjetima i ne koriste se anestetici. Djevojčice se režu bilo čime što se nađe pri ruci: britvicama, noževima, škarama, krhotinama stakla, oštrim kamenjem, a u nekim područjima i zubima.

WHO je proglasila sakaćenje povredom ljudskih prava, koje reflektira duboko ukorijenjenu nejednakost između spolova, te ekstremni oblik diskriminacije žena. Kako se najčešće provodi na maloljetnim djevojčicama, smatra se i povredom prava djece. Također, obrezivanje krši pravo na zdravlje, sigurnost i pravo na fizički integritet, pravo na slobodu od mučenja, okrutnog, nehumanog i ponižavajućeg tretmana, te na koncu i pravo na život.

Aktivizmom doprla do javnosti

Kada je Waris 1997. prvi put javno progovorila o svom iskustvu, privukla je veliku pozornost javnosti i potaknula mnoge rasprave. Priča je zainteresirala i UN, koji ju je ubrzo primio u svoje redove, te je postala veleposlanica UN-a za borbu protiv obrezivanja žena. 1998. godine Waris objavljuje svoju prvu autobiografsku knjigu, ‘Pustinjski cvijet’, koja je postala bestseler.

Prema knjizi je 2008. godine snimljen istoimeni film u produkciji oskarovca Peter Herrmann. Objavila je ukupno četiri autobiografske knjige, a 2002. godine osnovala je fondaciju za borbu protiv FGM-a, pod imenom Waris Dirie, koja je 2010. preimenovana u Pustinjski cvijet. Dobitnica je mnogih priznanja, među kojima je i priznanje francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya Chevalier de la Legion d’Honneur, a postala je i prva žena koja je osvojila Prix de la Generation, nagradu Svjetske demografske organizacije.

Promjene na pomolu?

Desetak godina prije Warisinog izlaska u javnost, u Velikoj Britaniji je donesen zakon The Prohibition od Female Circumcision Act, čije se kršenje sankcionira zatvorskom kaznom od 5 godina, a od 1989. na snazi je i akt koji zabranjuje bilo kakav oblik nanošenja boli ili patnje djeci. Prve borbe UN-a protiv FGM-a počele su još 1994. godine, no tek nakon Warisina svjedočanstva započela su opsežna istraživanja u suradnji s WHO i Amnesty Internationalom, nakon čega su prvi put prikupljeni precizniji statistički podaci.

Izdvojeni članak

Stravičan tulum u Podstrani: Došli rezultati analize krvi osumnjičenog za napad

Iako se veliki napori ulažu u suzbijanjeove tradicije, napredak je relativno slab,a razlog je snažan utjecaj starijih članova zajednice, koji teško prihvaćaju norme zapadnoga svijeta. Da bi se FGM iskorijenio, potrebno je obrazovati što veći broj stanovništva, ali i promijeniti duboko ukorijenjene društvene norme koje vladaju u tim zemljama.

– Ni Kuran ni Biblija nigdje ne spominju obrezivanje žena, čime bi se tobože ugodilo Bogu. Ovaj postupak ne potiče i ne zahtijeva nitko drugi nego muškarci, sebični muškarci koji žele potpuno dominirati seksualnim uslugama svojih žena. Oni traže da im supruge budu obrezane. Majke se pokoravaju i daju obrezati svoje kćeri, u strahu da inače neće naći muža. Neobrezana žena smatra se prljavom, opsjednutom seksom i nemoguće ju je udati, tvrdi Waris Dirie.

Izdvojeni članak

Fizički napad majke na profesoricu: ‘Čupala me, udarala i srušila na pod’

Unatoč svim preprekama, postoji razlog za optimizam. U 14 sela na sjeveroistoku Somalije (regija Puntland) , gdje se procjenjuje da 98% stanovništva prakticira genitalno sakaćenje žena, 2009. godine donesena je deklaracija o prestanku provođenja FGM-a.
Ove zajednice sudjelovale su u trogodišnjem obrazovnom programu za osnaživanje koje je provela udruga Tostan u suradnji s UNICEF-om i vladom Puntlanda.

Udruga je problemu pristupila s poštovanjem prema kulturološkim razlikama, te u kampanju uključila ugledne državnike, lokalne i vjerske vođe, a upravo je njihovo sudjelovanje bilo presudno za uspjeh programa.

– Molim se samo da dođe dan kad više nijedna žena neće morati proći kroz takvu bol. Dan kada će to postati stvar prošlosti. Ljudi će govoriti:’Jeste li čuli, u Somaliji je zabranjeno sakaćenje ženskih spolovila?’. A zatim će se to proširiti na drugu zemlju, pa na još jednu, i tako dalje, sve dok svijet ne postane sigurno mjesto za sve žene. Bit će to sretan dan i upravo je to ono prema čemu je usmjeren moj rad. In’šallah, ako Bog da, to će se i dogoditi, za kraj je zaključila Dirie.

Izvorno objavljeno na portalu Drugačije.hr.