Pretraga

Gimnazija Nova Gradiška proslavila stoti rođendan: Pohađao ju Miro Gavran, a među prvima je uvela probne državne mature

A- A+

Opća Gimnazija smještena u centru Nove Gradiške prošli je tjedan obilježila sto godina od svog osnutka, a programi za jubilarni rođendan nastavit će se kroz cijelu godinu. Odlučili smo istražiti kako škola, koja je osnovana 31. siječnja 1919. naredbom Povjerenstva za bogoštovlje i nastavu, diše danas i po čemu ističe od drugih.

Iako je smještena u zgradi izgrađenoj još 1896. godine, jedna je od, kako kaže ravnateljica Ljiljana Ptačnik, najljepših, ako ne i najljepša građevina u Novoj Gradiški i u središtu je povijesno zaštićene jezgre grada. Činjenica da Gimnazija iza sebe ima dugu povijesnu tradiciju ne čini je staromodnom – naprotiv, radi se o jednoj od škola koje u Hrvatskoj prednjače po trendovima i razvoju.

Eksperimentalna kurikularna reforma i uspješni učenici

– Posebni smo po zajedništvu koje vlade između profesora, učenika i roditelja. Silno nam je stalo do uspjeha naših učenika. Drugačiji smo po tome što smo u eksperimentalnoj kurikalnoj reformi. U zadnjih smo nekoliko godina značajna sredstva uložili u informatičko opremanje škole, uspijeli smo opremiti vrlo moderan biokemijski laboratorij te moderan praktikum fizike, započinje razgovor s nama ravnateljica Ptačnik.

Usprkos tehnologiji, Gimnazija bilježi pad broja učenika.

– Škola trenutno ima 300 učenika u 15 razrednih odjela, što je izuzetno malo. I nas je, kao i cijelu Slavoniju, pogodilo silno iseljavanje. Gimnazija je 1947. godine, za najboljih vremena, imala preko 900 učenika. Još je prije sedam godina u školi bilo njih 460. Dakle, drastičan pad populacije održava se i na nas, nastavlja Ptačnik.

Bilo kako bilo, oni novogradišćanski srednjoškolci koji su upisali tamošnju Gimnaziju nisu požalili, jer su postigli i postižu sjajne rezultate. Više od 82% prošlogodišnjih maturanata upisalo je fakultete koji su im bili prvi izbor, što dovoljno govori o uspješnosti škole.

Pripreme za maturu uveli među prvima u Hrvatskoj

Na putu do upisa na željeni faks važna je državna matura, a u Gimnaziji Nova Gradiška to itekako dobro znaju. Škola tijekom proljetnih praznika, priča ravnateljica, već četvrtu godinu zaredom organizira probno polaganje ispita mature iz obaveznih predmeta, a profesori, kojih je tamo trenutno 33, dobrovoljno odrađuju izvannastavne aktivnosti.

– Bili smo među prve tri srednje škole koje su takvu vrstu priprema za maturu uvele, kaže ravnateljica.

Profesore je kao veliki plus izdvojio i predsjednik vijeća učenika Petar Smolić. Priupitali smo ga i koji mu je najdraži profesor.

– Prednost je način na koji se profesori odnose prema učenicima. Vrlo brzo svi shvate kako tu nema miljenika i kako nije moguće dobiti ocjenu ‘na lijepe oči’. Svjesno će ti upisati ‘komad’ jer oni znaju da je to za tvoje dobro i da ćeš iz toga izvući neku pouku. Što se najdražeg profesora tiče, na to pitanje je stvarno teško dati odgovor. Ali kad već moram birati, to neće biti profesor, već naš domar Drago. Drago je dobri duh Gimnazije, bez njega dolazi do zastoja, bitniji je od ravnateljice. Svi gimnazijalci će se s radošću prisjećati domara Drage, govori Petar.

Rad u jednoj smjeni kao plus, nedostatak dvorane kao minus

Što se ravnateljice tiče, kao jednu od najvećih prednosti škole ističe rad u jednoj smjeni.

– Funkciju ravnateljice obnašam od rujna 2015., a velikim uspjehom smatram prelazak na rad u jednoj smjeni na koji smo se odlučili tijekom školske godine 2017./18. Od zapuštenih prostora, stvorili smo moderne učionice i opremili ih modernom tehnologijom. Tako smo stvorili uvjete da nastavu, prema suvremenim pedagoškim standardima, organiziramo samo u prijepodnevnoj smjeni.

Minusi su, pak, projekti koje tek treba realizirati.

U školi se još nije provela energetska obnova i to je naš nedostatak. Iako bi ovih dana ugovor o provedbi energetske obnove trebao biti potpisan. Također, naš veliki nedostatak je nepostojanje školske sportske dvorane. Najavljeno je da se radi na izradi projekte dokumentacije kako bi se dvorana kandidirala za europske fondove. Moj cilj je da gradnja dvorane započne 2020. godine, tvrdi.

Miro Gavran – i kako je dobio jedinicu iz hrvatskog

Gimnaziju je pohađalo nekoliko vrlo poznatih hrvatskih imena. Slikari Ivan Domac i Ferdinand Kulmer ističu se kao važne osobe koje su školu pohađale u prvoj polovici 20. st., dok je pisac Miro Gavran član škole bio ’70-ih godina prošlog stoljeća.

– Miro Gavran je iz naše škole pošao u književnost. Postojala je zanimljivost iz njegove školske klupe, kada je trebao napisati školsku zadaću o liku iz romana „Derviš i Smrt“. Njemu se to nije dalo, pa je samo napisao da je Ahmed Nurudin ‘dobar dečko’ i dobio je ocjenu nedovoljan.

Kada već pričamo o pisanju, važno je istaknuti i kako škola izdaje svoj list. Njihov školski list „Zvono“ petnaest je godina bio pozivan na državni Lidrano, a tri puta godišnje izlazilo je i tiskano izdanje, što je, kako kaže Ptačnik, rijetkost u školama.

Proslava stogodišnjice

Samu stogodišnjicu Gimnazije obilježili su u tri dana raznim radionicama, projektima, izložbama i nastupima. Izdali su knjigu „Male knjige kratkih priča“, koju su činila djela sedamdesetak učenika, s tim da uvodne dvije pjesme potpisuje Miro Gavran, koji ih je napisao za vrijeme srednjoškolskih dana.

Petar je član školskog zbora, pa se pohvalio sudjelovanjem na nastupu za rođendan škole.

– Naravno da sudjelujem, član sam gimnazijskog zbora, koji je svojim nastupom na stotom rođendanu Gimnazije i na koncetu zborova koji se održao sutradan, oduševio sve prisutne goste. Zato bih ovim putem pozdravio svoje zboraše, ponosno ističe.

Predstavljena je i digitalna monografija škole, koja će se u budućnosti nadograđivati, prigodni tiskani broj lista „Zvono“ te promo film o školi. Zadnjeg su se dana održavali nastupi dramske grupa i zbora, kao i razni sportski turniri u kojima su sudjelovali i učenici i profesori.

Program za cijelu godinu

– Mi namjeravamo cijelu godinu održavati ovu našu obljetnicu. Naše ćemo radove nastaviti izdavati u tiskanom obliku. Imat ćemo i ponovljeni koncert za sve koji nisu vidjeli izvedbu mjuzikla naše dramske grupe i zbora. Dva puta ćemo još održati Dane otvorenih vrata kako bi zainteresirani mogli razgledati izložbe i radionice naših učenika, zaključuje Ptačnik.

Petar je imao poruku za kraj.

– Na kraju bih volio poručiti svim učenicima, ali i profesorima i ravnateljima da budu svjesni toga da školu čine učenici. Škola je tu zbog učenika, a ne učenici zbog škole. Zato nemojte da učenicima sjećanja na svoju školu budu mučna, već da se sa osmijehom prisjećaju svojih školskih klupa, kazao je naposljetku.