Pretraga

Godišnjica velikog prosvjeda za kurikularnu reformu: ‘U vremenima krize Ministarstvo nije preuzelo odgovornost’

A- A+

Prije točno četiri godine, 1. lipnja 2016., održao se prvi i najveći prosvjed za kurikuralnu reformu. Okupio je desetke tisuća ljudi zabrinutih zbog mogućeg zaustavljanja cjelovite kurikularne reforme. Iz GOOD Inicijative poslali su priopćenje u kojem se osvrću na nedavne događaje u obrazovanju i naglašavaju kako se reforma koju je veliki broj ljudi zazivao nije dogodila. Danas organiziraju i online konferenciju “Obrazovanje u fokusu”.

Foto: Ivan Božić|srednja.hr

Iz GOOD Inicijative poslali su priopćenje u kojem se osvrću na obrazovanje u ovoj školskoj godini. Povezuje te probleme s činjenicom da i dalje nema cjelovite kurikularne reforme te da Škola za život nije ono za što su ljudi 2016. i 2017. izašli na ulice.

GOOD Inicijativa i ove godine povodom obilježavanja godišnjice prosvjeda “Hrvatska može bolje” organizira konferenciju “Obrazovanje u fokusu”. Zbog situacije uzrokovane koronakrizom konferencija će se održati online, a prvi panel “Obrazovanje u doba krize” možete pratiti na Zoom-u i putem profila GOOD inicijative na društvenim mrežama Facebook i Youtube.

‘Ministarstvo ne preuzima odgovornost za funkcioniranje sustava’

U priopćenju navode da se u ovoj školskoj godini obrazovanje našlo u dvije izvanredne situacije, a to su štrajk i koronakriza.

Izdvojeni članak
Blaženka Divjak

Ministarstvo imenovalo ljude u radne skupine za kurikularnu reformu, a oni nisu ni znali da će biti imenovani

– U oba slučaja Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije preuzelo punu odgovornost za funkcioniranje sustava. Nejasnom komunikacijom o otvaranju škola, oglušivanjem na zabrinutosti i potrebe učitelja te prebacivanjem odgovornosti na roditelje, Ministarstvo je propustilo učvrstiti povjerenje u obrazovni sustav, stoji u priopćenju.

Smatraju i da su se problemi koji su se pokazali u vremenima krize proizašli iz činjenice da i dalje nema cjelovite reforme obrazovnog sustava za koju su se građani i građanke zalagali na prosvjedima 2016. i 2017. godine.

– I dalje nema odgovora na izazove neujednačenosti infrastrukturnog standarda škola, osiguranja jednosmjenske nastave, produženog boravka, obroka, pomoćnika u nastavi, nejednakog pristupa i osiguranja kvalitete obrazovanja za sve. Rezultati obrazovanja u Hrvatskoj i dalje su ispod prosjeka Europske unije, osobito u ranom i predškolskom obrazovanju, cjeloživotnom učenju i relevantnosti strukovnog obrazovanja. Škola za život pogrešno se predstavljala kao reforma sustava, dok je u stvarnosti donijela promjenu kurikuluma i opremanje povezano s prelaskom na više korištenja digitalnih sadržaja u nastavi. To nije dovoljno i ne može odgovoriti na izazove i napraviti snažnije pomake prema dostupnom, prilagodljivom i kvalitetnom obrazovanju na svim razinama. U praksi je ovakav pristup kreirao otpor odgojno – obrazovnih radnika zbog manjka informacija i maćehinskog odnosa države prema njima i njihovom radu. Škola za život također je propustila odgovoriti na nisku kompetenciju djece i mladih u građanskoj, medijskoj i političkoj pismenosti te Građanski odgoj i obrazovanje i dalje nije uveden sustavno i kvalitetno u škole, navodi se u priopćenju.

Pozivaju političke stranke da u predizborne programe obrazovanje stave kao prioritet

Izdvojeni članak

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Škola za život’ nije Cjelovita kurikularna reforma

Iz GOOD Inicijative smatraju i da se Ministarstvo dobro snašlo na početku nastave na daljinu, ali i da se već u prvim tjednima vidjelo kako će teret prilagodbe preuzeti nastavnici i nastavnice, kojima nije osigurana edukacija i dodatna sredstva za rad za školu na daljinu, a materijalna prava za koja su se u studenom izborili najdužim štrajkom u povijesti dovedena su u pitanje.

Uz to, navode i da je sustav i kroz nastavu na daljinu pokazao da ne prepoznaje i ne štiti najranjivije skupine djece, niti za njih može osigurati jednake šanse.

– GOOD incijativa stoga poziva obrazovne vlasti da sada, na kraju mandata, imaju sluha za one koji su napotrebitiji u našem društvu, da olakšaju završetak ove teške godine i učenicima i njihovim roditeljima i odgojno – obrazovnim radnicima te da komuniciraju jasne i nedvosmislene poruke obrazovnim radnicima i radnicama te učenicima i učenicama. Također, poziva i sve političke stranke da u svojim predizbornim programima kao prioritet postave obrazovanje i zauzmu se za provedbu reforme koja će uvažiti sve, a ne samo neke učenike. Provedba reforme treba se  izvoditi u suradnji s odgojno – obrazovnim radnicima te brinuti o socijalnom i emotivnom razvoju djece, razvijati toliko nužne građanske kompetencije djece i mladih te cijeniti odgojno – obrazovne radnike kao jedne od najvažnijih za razvoj našeg društva, stoji u priopćenju.

*Ako vam se dokument ne učitava pravilno, osvježite stranicu