Gotov prijemni za medicinu u Zagrebu, jedan znanstvenik stvorio pomutnju: ‘Nikad čuo za ponuđene’
Tri sata rješavali su danas maturanti prijemni za studij medicine u Zagrebu. Kako nam otkrivaju, bilo je teško, ali to su i očekivali od prijemnog za medicinu. Probleme je najviše zadavala biologija, tvrde, i to posebno pitanje o hrvatskom znanstveniku koji je unaprijedio proizvodnju penicilina. Među ponuđenima nije bilo Vladimira Preloga, kaže maturantica Iva koju je taj zadatak u potpunosti zbunio. Maturant Marijan nije čuo ni za jedno ime od pet ponuđenih znanstvenika, ali od prijemnog očekuje 80 posto točnosti. Ipak, odgovor je znala Jana jer je baš na traženog znanstvenika Demerca naletjela tijekom pripremanja za prijemni.
Medicinski u Zagrebu, zadatci | foto: srednja.hr
Marijan, Andrea, Iva, Jana i Šimun. Svi oni okupili su se s još stotinama drugih maturanta jutros u osam sati ispred zagrebačke XV. gimnazije kako bi pristupili prijemnom za studij medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Tri sata rješavali su gradiva iz biologije, kemije i fizike. Da bi položili prijemni koji im donosi 60 posto ukupnih bodova moraju položiti zasebno svaki predmet i imati dovoljno bodova iz cijelog testa.
– Prijemni je generalno prošao u redu, malo teže od očekivanog i testova koji su dostupni u zbirci zadatka za upis. Očekujem prolaz s oko 80 posto točnosti. Vremena je definitivno bilo dovoljno. S ispitom sam završio nakon jednog sata i 50 minuta, a preostalih jedan sat i deset minuta sam provjeravao jesam li dobro odgovorio na sva pitanja i jesam li ih ispravno označio na listu za odgovore. Najlakši predmet bila je fizika, a daleko najteži biologija, priča nam Marijan Karadakić, inače učenik zagrebačke XV. gimnazije.
‘Iskreno, nisam čuo ni za jedno ime od pet ponuđenih pa je bilo nagađanja’
Za prijemni se pripremao učenjem iz skripti i rješavanjem zadataka iz trećeg i četvrtog izdanja zbirke zadataka za prijemni. Medicina mu je prvi izbor, a drugi medicinska biokemija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Matura mu je prošla odlično i misli da bi trebao imati 90 posto iz svake. Ipak, pitamo ga što ga je mučilo na današnjem prijemnom.
– Zadatak iz biologije, bio je tipa koji hrvatski znanstvenik je unaprijedio proizvodnju penicilina. Tako nešto, uglavnom vezano uz penicilin. Iskreno nisam čuo ni za jedno ime od pet ponuđenih pa je bilo nagađanja, kaže ovaj učenik.
Upravo taj zadatak nije znala ni Iva Ribić koja je nedavno završila opću gimnaziju u Srednjoj školi Ivanec.
– Meni je taj zadatak također bio težak i nisam ga znala. Koliko mislim i znam, nigdje nije bio ponuđen Vladimir Prelog koji bi inače bio odgovor jer bi tada znala odgovoriti. Bilo je ponuđeno petero znanstvenika za koje sam također prvi put čula. Prijemni ispit bio je očekivano zahtjevan. Ispit se pisao puna tri sata i sastojao se od 120 zadataka. Osobno mi je najteža bila fizika, ali mi je ona bila ujedno i najgori od ta tri predmeta u srednjoj i na maturi. Zadaci iz kemije i biologije bili su ‘praktični’. Nisu bili previše ‘teoretski’ ili ono što učite u školi, već primjerice analiziranje strukturnih formula nekih složenih spojeva koji se većinom ne rade na nastavi i vidite ih prvi puta, primjena u stvarnom životu i tako dalje, pojašnjava Iva.
Tražio se znanstvenik Demerec, njegovo otkriće imalo važnost tijekom Drugog svjetskog rata
Priznaje, za neke kemijske spojeve prvi je put čula. Ne može ih ni ponoviti, prisjeća se. Iva dodaje da se za prijemni pripremala pomoću skripti za državnu maturu iz fizike, kemije i biologije i uz knjižicu fakulteta za ponavljanje s ispitnim zadacima.
– Medicinski fakultet u Zagrebu prvi mi je izbor, a nakon njega mi je na listi onaj u Rijeci i Splitu. Ne znam što očekivati budući da se prag mora zadovoljiti na sva tri predmeta. Zbunilo me pitanje kojeg se ne sjećam točno, ali se radilo o konvergentnoj leći i nečega što je udaljeno od nje, pa je pitanje bilo kakva slika tog predmeta će nastati, tako nešto, prisjeća se Iva, dok nam Marijan kaže da je to pitanje o leći njemu bilo jedno od lakših, tvrdi da je točan odgovor bio da nastaje virtualna, uspravna, uvećana slika.
Na prijemnom je bila i Jana, učenica XV. gimnazije Zagreb. Ona je odgovor na pitanje o znanstveniku i penicilinu znala. Veli da je ranije čitala o njemu. Precizira kako je pitanje glasilo koji je hrvatski znanstvenik pomogao u unapređenju penicilina. Bilo je ponuđeno pet odgovora, ne sjeća se kojih, no zaokružila je Milislav Demerec. Pretragom znanstvenih članaka na internetu dolazimo do podatka kako je riječ o Milislavu Demercu, rođenom 1895. godine, te da se radi o svjetskom genetičaru. Dubravka Flajs u jednom radu piše da je Demerec u doba Drugog svjetskog rata sa svojom skupinom proveo istraživanje o učinku zračenja na Penicillium notatum. Otkrili su, piše Flajs, mutaciju koja omogućava da mutirana plijesan posve uspješno raste i uronjena u medij. Na taj je način proizvodnja penicilina višestruko povećana, navodi, a otkriće je imalo golemu praktičnu važnost tijekom rata.
– Ne znam koji rezultat očekujem, vidjet ćemo sutra kada dođu rezultati. Fizika mi je bila najteža jer je uvijek tako. Biologija pak najlakša, neka pitanja su bila za opće znanje, druga su bila malo zeznutija. Iz fizike su uvodu u pitanja bile kratke pričice. Bio je zadatak s čovjekom koji u kabrioletu krstari centrom Zagreba i onda se zaustavlja. Pitanje je bilo koliki je iznos akceleracije veći od iznosa gravitacije. Pripremala sam se rješavajući zadatke s prošlih prijemnih. Medicina u Zagrebu mi je treći izbor, ispred su riječka medicina i biotehnologija. S maturom sam jako zadovoljna, odgovara nam Jana.
‘Osobno mi je najteža bila biologija, neka pitanja su bila nejasno postavljena, neka su imala više mogućih odgovora’
Šimun iz Kastva kratko nam je poručio da je prijemni ‘doslovno lebdia’. Nada se prolazu i pisao ga je svih 180 minuta. Biologija mu je bila najteža. Zagrebačka medicina mu je prvi izbor, na drugom mjestu mu je splitska, a na trećem riječka medicina. Jedna druga maturantica kaže da joj je prijemni bio toliko težak da je od njega odustala, dok je drugom maturantu biologija isto bila najteža. To nam je dojavila još jedna maturantica. Razgovarali smo i s Andreom. Ističe da je biologija bila najteža. Generalno joj se čini da je ovogodišnji prijemni bio lakši nego prijašnjih godina. Što se tiče zadatka sa znanstvenikom, nije znala, ali je pogodila da je Milislav Demerec. Veli da joj je to ime jedino zvonilo u glavi, ali da joj se zapravo posrećilo.
– Pa evo nadam se nekom višem postotku riješenih zadataka iz fizike i kemije, a što se biologije tiče moglo bi biti ipak malo više krivih, ali onako objektivno se nadam nekih 70-ak posto. Iako teško mi je reći, ne želim ‘jinxat’ (smijeh). Osobno mi je najteža bila biologija, neka pitanja su bila nejasno postavljena, neka su imala više mogućih odgovora. Čudno mi je bilo gradivo koje se pitalo. Kemija mi je bila najlakša, meni prije nije išla kemija, tako da mi je najviše vremena otišlo na učenje za nju. S tom enormnom količinom učenja čini mi se da se isplatilo na kraju, otkriva nam Andrea iz XV. gimnazije Zagreb.
Medicina u Zagrebu joj je prvi izbor, a na listi su joj još riječka medicina te fizika i geofizika na PMF-u u Zagrebu. Kaže da je puno vježbala i da joj je dosta dugo trebalo da se ‘utrenira’ kako bi sve zadatke uspjela riješiti na vrijeme. Veli da joj je ostalo svega pet minuta do kraja ispita nakon što je provjerila sve zadatke. Stoga misli da je vremenski prijemni zahtjevan.
– Pitanje iz biologije je bilo da su dva roditelja dobili prvo dijete koje je imalo autosomnu recesivnu bolest. Kolika je šansa da će iduće muško dijete također imati tu bolest? Meni je to osobno jako zbunjujuć zadatak, osim ako mi je nešto promaklo, jer prvo dijete, da bi imalo bolest koju se nasljeđuje recesivno, mora biti homozigot za taj gen. Znači na primjer aa. A sad, dijete koje je homozigot može biti ili potomak roditelja koji su oba homozigoti ili roditelja koji su oba heterozigoti. U slučaju da su oba homozigoti, šansa da iduće dijete bude bolesno je 100 posto, a ako su oba heterozigoti onda 25 posto koliko mi se čini, prepričava nam jedan od njoj zahtjevnijih zadataka.
Treba li ukinuti prijemni ili uvesti psihološki test?
Sve maturante pitali smo što generalno misle o prijemnom, treba li na njemu nešto mijenjati i bi li možda uveli psihološka testiranja ili ispitivanje psihomotoričkih sposobnosti za prijemni. Naime, za medicinu u Rijeci se ove godine trebao provoditi test psihomotoričkih sposobnosti, ali se od toga odustalo.
– Mislim da je prijemni potreban jer je puno bolje mjerilo znanja od ocjena iz srednje škole i matura. Smatram da ne bi trebao ispitivati psihomotoričke sposobnosti, ali bi psihološka testiranja bila korisna, veli Marijan.
Iva misli da bi svugdje princip upisa na medicinske fakultete trebao biti isti. Ili prijemni ili priznavanje matura, dodaje. Isto, misli da bi se kvota na Medicinskom u Zagrebu trebala povećati. Mjesta ima za 300 studenata, a podsjetimo da ona lani u ljetnom roku nije ispunjena jer je 65 posto kandidata palo prijemni. Jesenski rok nije se otvarao. Jana kaže da ako već drugi gradovi za medicinu gledaju isključivo mature, da bi onda tako trebalo biti i u Zagrebu, bez prijemnog ispita. Ideja o testovima psihomotoričkih sposobnosti čini joj se potrebna jer bi to dalo dodatan uvid u nečije mogućnosti i motive.
– Mislim da nije loše da postoji prijemni, ali mislim da bi ipak trebalo suziti količinu gradiva i povezati je direktnije sa samom medicinom jer neka gradiva (pogotovo iz fizike) na studiju nisu uopće potrebna, a jako je teško pripremiti se za prijemni koji obuhvaća gomilu gradiva, od koje neko ni neće biti primjenjivo u budućnosti. Pa mislim da ne treba nešto posebno uvoditi, nije loše da je uvedena liječnička potvrda kao dokaz sposobnosti studija. Eventualno neki razgovor kao intervju, ali mislim da bi to previše vremena uzimalo i ne bi bilo istinski neophodno, zaključuje Andrea.
Maturanti, jeste li u srednjoj školi osjećali pritisak zbog ocjena? Je li vam nastava bila dosadna? Znate li što želite raditi u životu? Koliku plaću biste htjeli dobiti na svom prvom poslu? Svoja mišljenja podijelite u istraživanju dostupnom ovdje, a sudjelovanje je potpuno anonimno.
