Hoće li vas zahvatiti obvezni vojni rok? Poznato tko će dobiti poziv i kada ga možete očekivati
Nakon 17 godina ponovno se uvodi obvezni vojni rok, a saborski Odbor za obranu prihvatio je predložene izmjene dvaju zakona kojima se vraća obveza služenja vojnog roka. Ministar obrane Ivan Anušić kaže da se u studenom i prosincu kreće s potrebnim aktivnostima i pozivima, a prvi ročnici u vojarnama se očekuju već u siječnju. Nulta generacija bit će mladići rođeni 2007. godine, a poznato je i što će biti s onima koji se ne odazovu na poziv.
Vojni rok | screenshot: MORH/YouTube
Protekli ponedjeljak saborski Odbor za obranu prihvatio je predložene izmjene dvaju zakona kojima se od iduće godine vraća obvezni vojni rok. Ako konačne prijedloge zakona idući tjedan podrži saborska većina, do kraja godine, rekao je ministar obrane Ivan Anušić, vojnim će obveznicima sići i prvi pozivi. Konkretnije, s aktivnostima za uvođenje obveznog vojnog roka i pozivima započet će se u studenom i prosincu, a od 1. siječnja iduće godine očekuju se prvi ročnici u vojarnama.
Obvezni vojni rok: Nulta generacija su oni rođeni 2007. godine
– S obzirom na dugogodišnji prekid obveznog služenja vojnog roka, bilo je potrebno odrediti početnu, nultu generaciju ročnika. Na temeljno vojno osposobljavanje upućuje se novaka u kalendarskoj godini u kojoj navršava 19 godina života u 2026. godini, to će biti godište 2007. Na temeljno vojno osposobljavanje mogu se iznimno uputiti i novaci stariji od 19 godina života, a najkasnije do isteka 30. godine te novaci koji se dragovoljno prijave na temeljno vojno osposobljavanje, kazao je Anušić.
Obuka u trajanju od dva mjeseca, istaknuo je, već je uhodan model prema kojem će ročnici proći temeljnu vojnu obuku, rukovanje naoružanjem, temeljnu obuku samoobrane i obuku iz prve pomoći. Naglasio je i da će ročnici ‘učiti o vrijednostima Domovinskog rata te o temeljima stvaranja slobodne i neovisne Republike Hrvatske’. Podsjetio je i da je vojna obveza po Ustavu ‘dužnost je svih za to sposobnih državljana i nastaje u godini u kojoj državljanin navršava 18 godina’. Žene ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje, koje je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu te služiti u pričuvnom vojnom sastavu.
– Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca i provodit će se na tri lokacije – Knin, Slunj, Požega, za sada, do pet naraštaja godišnje do 800 ročnika po naraštaju. Predloženim zakonom prepoznali smo sve kategorije vojnih obveznika i popisali pravo na odgodu i oslobađanje od temeljnog vojnog osposobljavanja novaka, kao i mogućnost u određenim situacijama prekida temeljnog vojnog osposobljavanja za ročnika. U odnosu na tekst koji je raspravljen u prvom čitanju u Saboru u konačnom prijedlogu zakona nastale su razlike koje smo ugradili radi daljnjeg poboljšanja i preciziranja odredbi zakona. Kod kategorije osoba koje se oslobađaju temeljnog vojnog osposobljavanja je i novak službenik pravosudne policije koji podnese zahtjev za oslobađanje, naveo je Anušić na sjednici Odbora.
Novčane kazne onima koji ne odgovore na poziv
U odnosu na ranije verzije zakona, konačnim je prijedlogom detaljnije je propisana i odredba koja se odnosi na prednost pri zapošljavanju.
– Uredili smo i odredbe koje se odnose na pozivanje novaka na temeljno vojno osposobljavanje te se propisuje da se obveznik mora javiti na mjesto i u vremenu utvrđenim pozivom. Ako se obveznik ne odazove pozivu i ne opravda svoj izostanak, nadležno tijelo pokrenut će prekršajni postupak i obvezniku može biti izrečena novčana kazna, naveo je Anušić.
Dakako, bit će moguć priziv savjesti, o kojemu smo više pisali ovdje.
– Osobama koje iz vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti i jedinicama lokalne područne i regionalne samouprave. Civilna služba u civilnoj zaštiti traje tri mjeseca, a jedinicama lokalne područne i regionalne samouprave četiri mjeseca, jer ti polaznici ondje provode osam sati, a ne 24 sata kao polaznici vojnog osposobljavanja, naveo je Anušić.
Posebnom će se uredbom propisati poslovi, prava i obveze onih koji idu na civilni vojni rok, ali i kada mladići mogu biti oslobođeni i civilnog služenja vojnog roka, kada je mogu odgoditi i kada ju je moguće prekinuti.
– Ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima pravo na plaću u visini od 90% vrijednosti koeficijenta čina vojnik-mornar i osnovice za izračun plaće za vojnika-mornara, odnosno oko 1.100 eura neto mjesečno i računa mu se i radni staž, rekao je Anušić, a od ranije je poznato da bi naknada za civilni rok trebala iznositi 250 eura mjesečno.
Pučka pravobraniteljica otvorila važna pitanja
Uslijedila je dulja rasprava među članovima odbora. Među ostalim, Marin Živković iz Kluba zastupnika Možemo pitao je ministra na temelju kojih je točno analiza donesena odluka da se ide u vojni rok. Kaže da te analize nisu dobili, a da je odgovor ministra bio da se može reći da je riječ o klasificiranim podacima, bez objašnjenja zašto. Tako se, naveo je, stječe dojam da analiza o potrebama zapravo – ne postoji.
– Stječe se dojam da je to u izvještaju o obrani paušalno napisano, naveo je Živković.
Anušić je tek odgovorio da analize potreba rade Oružane snage i da one mogu taj dokument držati klasificiranim.
– Znam da je veliki interes javnosti i da je veliki interes saborskih zastupnika pa i, vidim, vas, da sve znamo šta vojska radi, šta vojska kupuje, šta sve vojska ima, kol’ko nas fali, da l’ nas ima viška. Na svu sreću ti dokumenti i te informacije su klasificirani i ostat će klasificirani i ne možemo ih iznositi javno, rekao je Anušić.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter spočitala je da se prevelik dio toga što se predlaže ostavlja za uređivanje kroz različite uredbe i pravilnike pa zainteresirani trenutačno nemaju uvida u sve promjene koje se predlažu. To je i pitanje parlamentarne kontrole nad izvršnom vlasti, jer pravilnici i uredbe neće podlijegati parlamentarnoj kontroli. Zabrinuta je i oko pitanja jednakosti i ravnopravnosti, ali i načina na koji je uređeno pitanje ulaganja zahtjeva za civilnu vojnu službu i priziv savjesti.
– Govori se o tome da je osoba dužna u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge, zbog kojih traži civilnu službu. Formulacija učiniti uvjerljivim je neobrazložena, nejasno je na koji će način netko učiniti uvjerljivim vlastita vjerska ili druga uvjerenja. Ona je podložna različitim interpretacijama i apstraktna je, a u postojećem zakonu o civilnoj službi takav uvjet nije bio propisan, tako da nemamo ni raniju praksu s kojom bismo to mogli uspoređivati, rekla je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Čitavu raspravu u sklopu sjednice saborskog Odbora za obranu možete poslušati u nastavku:
