Pretraga

Hrvata s diplomama rade kao kuhari ili kozmetičari: ‘Ne isplati se studirati, bolje platiti prekvalifikaciju’

Nije tajna da je stanje na burzi rada katastrofalno, no iznova se šokiramo kad doznamo da Hrvati s fakultetskim diplomama plaćaju prekvalifikaciju da bi radili kao kuhari ili zaštitari. Profesor povijesti ili magistar socijalnog rada skoro da ne može naći radno mjesto u našoj državi. Stoga se sve veći broj odlučuje platiti 7 000 kuna za prekvalifikaciju nakon čega lakše pronađu posao.

www.culinaryschools.com

Sve je veći broj Hrvata koji moraju dići ruke od svoje diplome i godina studiranja te se okrenuti prekvalifikaciji nakon koje im je lakše pronaći radno mjesto. Na tečajevima za kuhare, slastičare ili kozmetičare čak 20 posto polaznika su visokoobrazovani ljudi, piše Večernji list.

‘Studij i nema previše smisla’

Dean Stanković je 33-godišnjak koji bi do lipnja u svojoj radnoj knjižici trebao imati novo zanimanje – tehničar zaštite. S obzirom da uz pomoć odabrane visoke stručne spreme nikako ne može naći posao, Stanković će proći jednogodišnji tečaj prekvalifikacije jer misli da će tako lakše doći do stalnog radnog mjesta.

Završio se jezičnu gimnaziju te se odlučio za studij povijesti i informatologije na Filozofskom u Zagrebu. Iako je uvijek volio povijest, tvrdi da mu je tečaj za srednjoškolsku prekvalifikaciju daleko zanimljiviji od studija i da su uvjeti znatno bolji.

– Studij i nema previše smisla. Trudiš se, učiš, godinama odlaziš na faks, koštaš roditelje, nemaš novca, a kad dobiješ diplomu, kucaš od vrata do vrata bez ikakva uspjeha. Ne poznajem niti jednog svog kolegu s diplomom koji je pronašao posao u struci, izjavio je Stanković za Večernji list. Dodao je kako su mu godišnji troškovi studiranja godišnje iznosili 20 tisuća kuna, dok će jednogodišnju prekvalifikaciju platiti 7 000 kuna.


Sve češći polaznici tečajeva s VSS-om

Na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu trenutno se nalazi 1 100 polaznika, a spomenuta institucija bilježi porast broja upisa ljudi sa završenom visokom ili višom stručnom spremom. – Sve se češće ljudi s VSS-om dolaze prekvalificirati u srednjoškolsko zanimanje zbog veće zaposlivosti, ali i želje da pokrenu vlastiti posao – kaže Snježana Zbukvić, voditeljica programa srednjeg obrazovanja u PUO Zagreb.

Kao kuhar bolje plaćen od magistra socijalnog rada

Stopama diplomiranog povjesničara krenuo je i magistar socijalnog rada Damir S. koji će postati kuhar. Nada se da će po završetku tečaja i prekvalifikacije imati do 2 000 kuna veću plaću kao kuhar nego što bi imao kad bi se zaposlio kao magistar socijalnog rada.

– Kao socijalni radnik imao bih plaću u državnoj službi oko 5 000 kuna i tim se novcem ne bih mogao utješiti što radim u svojoj struci dobra djela. Kao šef kuhinje očekujem početnu plaću od 7 000 kuna i veliko zadovoljstvo jer s tom strukom ispunjavam svoju davnu želju, istaknuo je Damir za Večernji list, dodajući kako mu je sigurnost zaposlenja i napredovanja znatno veća sa srednjom stručnom spremom nego s visokom.

Plan mu je otići van na specijalizaciju,a prekvalifikaciju za kuhara koja traje deset mjeseci te je istu upisao u rujnu platit će 7 500 kuna.

U Splitu i Rijeci također sve više magistara na tečajevima

Na Suvremenom učilištu u Splitu u grupi od oko 20 polaznika njih četvero ili petero ima visoku stručnu spremu, a najčešće iz prava ili ekonomije. Prosjek godina im je 33, a prekvalificiraju se birajući jedan od 150 programa u ponudi.


Na burzi rada preko 18 tisuća s diplomom

U studenom prošle godine na HZZ-u je bilo prijavljeno 18 630 nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom, dok ih je u studenome 2008. godine bilo svega 7 463. U isto vrijeme je i broj nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom narastao za 58 posto.

Jedna od polaznica je Splićanka Angela Jozić, magistrica upravnoga prava koja je nekoliko godina radila u struci, ali se odlučila prekvalificirati u vizažisticu. Smatra da će u budućnosti s takvim zanimanjem ostvariti dobru karijeru, a prekvalifikaciju od četiri mjeseca će platiti 5 000 kuna.

– Vrijeme kada se čovjek zadržavao na istome poslu cijeli radni vijek je tempi passati i to što svi ti ljudi rade s prekvalifikacijom svakako je pozitivno. Očito obrazovni sustav ne prati trendove vremena, istaknuo je za Večernji Alfredo Patrk, stručni suradnik i predavač na Narodnom učilištu Rijeka.

Tvrdi da je i u Rijeci zabilježen porast visokoobrazovanih polaznika, koji se najčešće upisuju na tečajeve za tehničara zaštite, kuhara, konobara ili slastičara.