Autonomija Sveučilišta Damira Borasa: Posljednje 2 godine ignorira pitanja Pučke pravobraniteljice o diskriminaciji i kršenju ljudskih prava

Prije dvadesetak dana, povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, u emisiji Točka na tjedan N1 televizije gostovala je Pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Govorila je tom prilikom o kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj, a posebno je istaknula jedan zabrinjavajući akademski ‘kuriozitet’. Naime, kako je rekla, Sveučilište u Zagrebu Pučkoj pravobraniteljici uopće ne odgovara na dopise. Na tragu toga, dodatno smo upitali Pravobraniteljicu za pojašnjenja o glasnoj sveučilišnoj šutnji koja je zavladala u Zagrebu. Čak 20-ak neodgovorenih dopisa i požurnica upućenih Sveučilištu u posljednje dvije godine ukazuju na alarmantna kretanja – osim ‘nepoćudnim’ medijima, vrhuška okupljena u Rektoratu autonomno zatvara vrata i Pučkoj pravobraniteljici.

Foto: srednja.hr/screenshot N1

Gostujući u emisiji novinarke Nataše Božić na sam Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca, Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je kako se u šutnji javnih tijela i neodgovaranju na dopise Pravobraniteljice posebno ističe zagrebačko sveučilište.

Dok smo s jedne strane navikli na već tragikomičnu praksu ignoriranja naših upita, nismo niti slutili da Sveučilište provodi istu praksu prema instituciji Pučke pravobraniteljice, opunomoćenice Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda, koja je i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije.

Zanimalo nas je o čemu to Sveučilište u Zagrebu šuti pred Pučkom pravobraniteljicom, radi li se o pritužbama zbog kršenja ljudskih prava i sloboda, odnosno jesu li u pitanju pritužbe na diskriminaciju i ako da, kakve je ona vrste.

Pravobraniteljica u posljednje dvije godine poslala 20-ak dopisa i požurnica Sveučilištu i otvarala ispitne postupke zbog zbivanja na Filozofskom fakultetu, Hrvatskim studijima…

Pravobraniteljica Lora Vidović kazala nam je da su se iz njezina Ureda Sveučilištu u Zagrebu do sada obraćali više puta. Prije svega, tražili su informacije za godišnja izvješća, tj. da im Sveučilište pošalje saznanja, relevantne statističke podatke, istraživanja, zaključke i druge izvore informacija koje smatraju važnima za ocjenu stanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije u Hrvatskoj, u području rada Sveučilišta.

Medijska blokada: 48 neugodnih pitanja na koje nam Sveučilište u Zagrebu ne želi odgovoriti

– Također smo se obraćali i nakon pritužbi građana, kao i u slučajevima kada smo ispitne postupke otvarali na vlastitu inicijativu – primjerice, zbog poništavanja izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, provjere usklađenosti provedbenih propisa Hrvatskih studija sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, pritužbe na diskriminaciju zbog neslaganja s odlukama Filozofskog fakulteta, kaže Vidović.

Naglašava kako su samo u posljednje dvije godine sveukupno poslali 20-ak dopisa i požurnica naslovljenih na rektora, Sveučilišni savjet, Etički savjet… Spomenimo kako se radi o razdoblju u kojem se na čelu Sveučilišta nalazi rektor Damir Boras.

– Jedini odgovor u tom razdoblju, i to u roku, dobili smo samo od Ureda za pravne poslove, prošle godine, dodaje Pravobraniteljica.

Posljednji odgovor nekog rektora Pučka pravobraniteljica zaprimila 2012., tijekom mandata rektora Alekse Bjeliša

Zanimalo nas je otkada traje šutnja zagrebačkog sveučilišta prema Pučkoj pravobraniteljici, odnosno, zamolili smo ju da nam istakne trenutak u kojem je Sveučilište prestalo kominicirati s njom.

Nije samo autonomija u Ustavu, i cenzura je: Sveučilište u Zagrebu izbjegava reći zašto Srednja.hr ne prima njihove medijske objave

– Teško je reći jer je to bila praksa i prije nego sam preuzela dužnost pravobraniteljice. Doduše, tada nije uvijek bilo riječ o potpunim izostancima odgovora, jer su neki stizali nakon požurnica, a posljednji odgovor rektora smo dobili 2012., kazala nam je Lora Vidović, koja je u Hrvatskom saboru na ovu funkciju izabrana 15. veljače 2013. godine na razdoblje od osam godina. Posljednji odgovor rektora na koji se referira odnosi se na drugo mandatno razdoblje bivšeg rektora Alekse Bjeliša.

Pravobraniteljicu smo zamolili i za komentar ovakve zatvorenosti Sveučilišta u pitanjima zaštite i promicanja ljudskih prava i sloboda. Nailaženje na zatvorena vrata ističe iznimno štetnim na bilo kojoj razini.

– Izostanak transparentnosti i otvorenosti za komunikaciju ne može donijeti dobro ni Sveučilištu ni fakultetima u njegovom sastavu kao ni, u konačnici, studentima i cjelokupnom društvu, kaže i dodaje kako se nada da će komunikacija postati dvosmjerna, što bi svakako pozdravila.

Vidović: Štetna je poruka koju Sveučilište šalje društvu, zatvaraju bilo kakvu mogućnost dijaloga, što nije odlika razvijenih i demokratskih društava

O činjenici da joj Sveučilište u Zagrebu ne odgovara na dopise, Vidović je upoznala Hrvatski sabor i javnost u Izvješću za 2015. godinu, a ovom sazivu Sabora to je istaknula tijekom rasprave o Izvješću za 2016., u listopadu ove godine.

Gdje je nestala autonomija? Policija poziva profesore s Filozofskog na obavijesne razgovore

Posebno naglašava kako nitko u Hrvatskoj nije izuzet od obveze poštivanja zakona, bez obzira na neovisnost i autonomiju tijela. Kako nam kaže, to uključuje i suradnju u slučajevima kada se poštivanje te obveze propituje.

– Uostalom, iznimno je štetna poruka koju Sveučilište šalje društvu, ignoriranjem bilo koje institucije Republike Hrvatske, pa tako i naše – ne samo jer time ne poštuje institucionalni okvir uspostavljen Ustavom i zakonima, već i zato što zatvaraju bilo kakvu mogućnost dijaloga, što nije odlika razvijenih i demokratskih društava, zaključuje Pučka pravobraniteljica.

Jedan saborski ‘kuriozitet’

Na kraju, istaknimo i jedan saborski ‘kuriozitet’. Kao što smo spomenuli, Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor, a Lora Vidović izabrana je početkom 2013. godine. Putem svojim godišnjih izvješća koje je dužna podnositi Hrvatskom saboru, 2015. i 2016. godine obavještavala je taj visoki dom, ali i javnost na nekooperativnost i zatvorenost Sveučilišta prema instituciji Pučke pravobraniteljice.

No, čini se kako izvješća i upozorenja Pravobraniteljice nisu doprla do saborskih zastupnika. Naime, iako u dva navrata upoznat s lošom praksom Sveučilišta i njegova rektora, Hrvatski sabor je na sjednici 27. listopada 2017. godine u svoj Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, između ostalih, imenovao – Damira Borasa.

Odgovori