Dok Crnogorci leže, Hrvati odradili njihov posao: Osim TZK, prepisivačina i iz Povijesti, Hrvatskog, Engleskog

Kako je danas objavio Jutarnji list, Crna Gora svoj je novi predmetni kurikulum iz tjelesne kulture, odnosno ‘fizičkog vaspitanja’ gotovo u potpunosti prepisala iz predmetnog kurikuluma Tjelesnog izrađenog u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Na tragu toga, provjerili smo još neke crnogorske prijedloge kurikuluma i otkrili doslovnu prepisivačinu, preuzimanje koncepata ili druge sličnosti s hrvatskim kurikulumima Povijesti, Hrvatskog i Engleskog jezika.

Kurikularna reforma preselila u Crnu Goru

Kurikularna reforma, na kojoj je radilo 500 hrvatskih stručnjaka, barem će djelomično zaživjeti – u Crnoj Gori!

Jutarnji list danas je objavio kako su Crnogorci, izrađujući svoj predmetni kurikulum za tjelesnu kulturu (‘Fizičko vaspitanje’), koristili istu metodologiju izrade dokumenata, jednake nazive domena (koncepata) predmeta, a većim su dijelom prepisali i sadržaj našeg kurikularnog dokumenta.

Prepisivačke omaške susjeda iz Crne Gore

– Dok hrvatski kurikulum iz tjelesne i zdravstvene kulture navodi tri domene predmeta: Tjelovježba, igra, sport i ples; Moje tijelo i ja; Živim zdravo, domene u crnogorskom programu su: Fizičko vježbanje, igra i sport; Moje tijelo i ja; Zdrave navike. U domeni Živim zdravo za 1. razred osnovne škole u hrvatskom kurikulumu pod razrada ishoda stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju. 2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”. U domeni Zdrave navike za isti razred u crnogorskom programu pod obrazovno-vaspitni ishodi stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja. 2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”, piše današnji Jutarnji list i navodi još brojne druge prepisivačke omaške naših susjeda.

20.000 ljudi izašlo na ulice Zagreba zbog kurikularne reforme

Osim predmetnog kurikuluma Tjelesne i zdravstvene kulture, Crnogorci nisu stali samo na ‘fizičkom vaspitanju’. Posegnuli su u sadržaj i koncepte još nekih kurikularnih dokumenata izrađenih u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, a u svim su svojim dokumentima koristili metodologiju koju je osmislila bivša Ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem.

Na tragu pisanja Jutarnjeg lista, provjerili smo nekoliko crnogorskih predmetnih kurikuluma i usporedili ih s onima iz CKR-a. Samo površnim uvidom u kurikulume Istorije, Crnogorsko-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti te Engleskog jezika, otkrili smo sličnosti – s hrvatskim kurikularnim dokumentima. Krenimo redom.

Povijest – preuzeti isti koncepti predmeta i razine usvojenosti ishoda učenja

Naš kurikulum za nastavni predmet Povijest sadrži pet koncepata u samoj organizaciji nastavnoga kurikuluma. Tako u kurikulumu stoji:

– Nastavni predmet Povijest uči se i poučava međusobno povezanim konceptima:

  • vremenom i prostorom
  • uzrocima i posljedicama
  • kontinuitetima i promjenama
  • izvorima i istraživanjem prošlosti
  • interpretacijama i perspektivama.

Crnogorski kurikulum Istorije, u didaktičkim preporukama za realizaciju predmeta navodi sljedeće:

– Učenici treba da razvijaju razumijevanje istorije kroz ključne koncepte vremena i prostora, uzroka i posljedicakontinuiteta i promjene, perspektive i interpretacije, izvora i istraživanja.

[FOTOGALERIJA] Pogledajte najzanimljivije prizore s današnjeg velikog prosvjeda za kurikularnu reformu

Nakon prvog vala prepisivačine, nailazimo i na drugi.

Kroz navedene koncepte u hrvatskom kurikulumu, prati se i razina usvojenosti ishoda učenja u svim obrazovnim ciklusima. Razine usvojenosti ishoda učenja u predmetnom kurikulumu za Povijest razrađene su na sljedeći način: ZadovoljavajućaDobraVrlo DobraIznimna.

Crnogorska ‘Istorija’ naše je razine usvojenosti preimenovala u ‘nivoe postignuća’ i razradila ih na sljedeći način: Zadovoljavajući – Dobar – Vrlo dobar – Odličan.

Uspoređujte i sami: Copy/paste ishoda učenja na određenim razinama usvojenosti

U samim ishodima učenja na određenim razinama usvojenosti, susjedi se također nisu ustručavali prepisivati. Na slici ispod možete vidjeti ishode učenja na zadovoljavajućoj razini usvojenosti, i to za 5. razred osnovne škole u Hrvatskoj.

Na slici koja slijedi, možete vidjeti ishode učenja na zadovoljavajućoj razini usvojenosti za 6. razred u Crnoj Gori (op.a. ekvivalentan našem 5. razredu, CG ima 9-godišnje osnovnoškolsko obrazovanje).

Da se uvjerimo da ovo nije bila samo zabuna, istu smo analizu napravili s ishodima učenja na dobroj razini usvojenosti iz Povijesti, i to za hrvatski 8. razred, odnosno crnogorski 9. razred. Na slici ispod – dobra razina usvojenosti ishoda učenja za 8. razred OŠ u Hrvatskoj.

Na slici koja slijedi, možete vidjeti ishode učenja na dobroj razini usvojenosti za 9. razred u Crnoj Gori iz predmeta Istorije (ekvivalentno našem 8. razredu).

I vrednovanje ishoda učenja u crnogorskom kurikulumu Istorije (‘Postignuća učenika/ca, odnosno, nivo njihovog postizanja obrazovno-vaspitnih ishoda vrjednuju se u okviru ovih temeljnih koncepata.’) temelji se na istoj metodi kao u hrvatskom kurikulumu (‘Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s konceptima te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja.’), odnosno na konceptima osmišljenima u kurikulumu Povijesti.

Voditeljica CKR skupine za Povijest: Osjećaji su podijeljeni, ali barem će crnogorski učenici i učitelji imati koristi od materijala koje su financirali hrvatski porezni obveznici

O brojnim sličnostima i prepisivanju susjeda što se tiče kurikuluma Povijesti, upitali smo voditeljicu Stručne radne skupine za Povijest, profesoricu Snježanu Koren koja je također uspoređivala dva dokumenta. Potvrđuje nalaze naše analize i dodaje da je u nekim segmentima preuzeto i opće određenje predmeta te dio uputa za učitelje.

Profesorica Koren kazala nam je kako je Stručna radna skupina za Povijest na dokumentu radila 9 mjeseci, no samo taj podatak ne daje pravu sliku o tome koliko se doista vremena provelo u kreiranju dokumenta. Članovi radne skupine uz predan su rad proputovali cijelu Hrvatsku kako bi kurikulum prezentirali učiteljima.Voditeljica SRS-a za Povijest kaže kako situacije u kojima se radilo desetak i više sati dnevno nisu bile izuzetak nego pravilo.

ERS traži odbacivanje Izvješća o kurikularnoj reformi, za koje ni danas ne znamo tko ga (ni)je potpisao

– Osjećaji su podijeljeni. Nikome nije drago kad mu netko prisvoji rad na kojemu je naporno radio i koji je, kao u slučaju Prijedloga kurikuluma povijesti, odličan i inovativan dokument. S druge strane, postoji i određeni stupanj zadovoljstva što će barem netko – u ovom slučaju, crnogorski učenici i učitelji – imati koristi od tih materijala, kad to već neće biti Hrvatska čiji su porezni obveznici financirali provedbu kurikularne reforme. No, to je nešto što hrvatskoj javnosti, koja je pokazala izniman interes za reformu, treba objasniti Vlada Republike Hrvatske. Bit će također zanimljivo pratiti kako će (i hoće li) reagirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje je vlasnik dokumenata, govori nam profesorica Koren i naglašava da je svako prisvajanje tuđeg intelektualnog rada za osudu, osobito kad se radi o ljudima zaposlenima u znanosti i školstvu.

Ističe i problem da se s dokumentima proizašlima iz rada na kurikularnoj reformi (ne) radi u Hrvatskoj sad već više od godinu dana.

– To je, nažalost, još jedna situacija u kojoj se promjene blokiraju iz uskostranačkih, osobnih pa i ideoloških i svjetonazorskih interesa, a panika i hajka koju su određeni politički krugovi, pojedinci i institucije digli zbog reforme nisu bili ništa drugo do pukog sredstva za ostvarivanje tih interesa, zaključuje Snježana Koren, inače profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Sličnosti u konceptima Engleskog jezika

Da ne bismo stali samo na Povijesti, i površnim uvidom u prijedlog kurikuluma Engleskog jezika, lako je uočiti sličnosti. Domene/koncepti u organizaciji našeg predmetnoga kurikuluma Engleskog jezika su sljedeće: 1. Komunikacijska jezična kompetencija , 2. Međukulturna komunikacijska kompetencija, 3. Samostalnost u ovladavanju jezikom.

Crnogorski kurikulum ‘svoje’ koncepte dijeli na 1. Jezičku kompetenciju i 2. Generičke vještine, a u sklopu svake od njih, moguće je pronaći ishode učenja koji su isti ili slični ishodima učenja koji prozlaze iz tri koncepta našeg kurikuluma Engleskog jezika.

Prepisivalo se i iz kurikuluma Hrvatskoj jezika za potrebe kurikuluma Crnogorsko-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika

Nevjerojatno, ali istinito, prepisivalo se i iz kurikuluma Hrvatskog jezika u kurikulum crnogorskog predmeta Crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost. Pronašli smo od riječi do riječi prepisane konstrukcije u dijelu kurikuluma koji se odnosi na povezanost predmeta s drugim predmetima i međupredmetnim temama. Kažu da slika govori tisuću riječi, pa pogledajte.

Kurikulum Hrvatskog jezika
Prijedlog kurikuluma Crnogorsko-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika

Na društvenim mrežama – zbijanje šala o lijenim Crnogorcima; Oglasio se i Zavod za školstvo Crne Gore

Čini se kako je prepisivanje i plagiranje u modi u regiji, a s obzirom da su Crnogorci prema ustaljenom stereotipu lijen narod, društvene mreže preplavili su komentari o tome kako Crnogorci jednostavno legnu i čekaju da Hrvati odrade posao.

Na kraju, spomenimo kako se tijekom dana Zavod za školstvo Crne Gore očitovao za Jutarnji list. Priznaju da su se u velikoj mjeri koristili kurikularnim dokumentima iz Cjelovite kurikularne reforme te kako greškom na web stranicu nisu ‘okačili’ finalnu verziju kurikuluma u kojoj se u literaturi spominje hrvatski kurikulum.

– Jako cijenimo ono što je u Hrvatskoj urađeno na ovom polju, te naše nadležne službe bez sumnje koriste i iščitavaju sve ono za šta smatraju da je dobra praksa koja je primjenjiva u našim uslovima. Stoga je kod predmetnih programa moguće da se pojave umjerene identičnosti. Ono gdje identičnost jeste velika jeste Fizičko vaspitanje, stoji u priopćenju Zavoda za školstvo, a koje u cijelosti možete pročitati na stranicama Jutarnjeg lista.

Odgovori