Danas je postalo jasno ono što smo već znali: ‘Škola za život’ projekt je opremanja škola

U organizaciji 24sata, danas je održana četvrta po redu konferencija ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska’. U fokusu konferencije bile su promjene koje, više ili manje, ulaze u hrvatske škole, a najviše je pažnje privukla rasprava o eksperimentalnoj ‘Školi za život’. Kroz razgovor predstavnika Ministarstva, sindikata, učitelja i ravnatelja, postalo je jasno da se ‘Škola za život’ u prvom redu svodi na materijalno opremanje škola te da je ona daleko od osmišljenog sveobuhvatnog rješenja predviđenog Cjelovitom kurikularnom reformom.

Konferencija 24sata ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska’, panel o ‘Školi za život’ | Foto: srednja.hr

Panel konferencije 24 sata ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska’ o eksperimentalnoj ‘Školi za život’, znakovitog naziva ‘Tablet ili ideja: Je li reforma već sad zastarjela?’, okupio je danas u Obtničkoj komori predstavnike Ministarstva obrazovanja, sindikata, učitelja i ravnatelja koji su raspravljali o dosezima programa koji je 3. rujna ušao u 74 osnovne i srednje škole u Hrvatskoj.

MZO ‘pojačava’ edukacije nastavnika uživo

Što se nakon dva i pol mjeseca događa s eksperimentom, na početku je iznio savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košiček. Istaknuo je kako je tim Ministarstva odradio drugi savjetnički posjet eksperimentalnim školama, tijekom kojeg su razgovarali s učenicima kao i njihovim roditeljima.

Nastavnici o pripremi za 'Školu za život': 'Ovo ne vodi nigdje, svi se osjećaju glupo samo ne žele javno priznati!'

–  Roditelji imaju kontradiktorne informacije, s jedne strane dobivaju informacije od djece, koja im se čine motiviranom, a s druge strane dobivaju informacije koje se plasiraju kroz medije o svim tehničkim problemima, rekao je Košiček i dodao kako učitelji na platformi Loomen imaju mnogo materijala za edukaciju, no kako to ne može zamijeniti interakciju uživo.

Iako su se nastavnici tijekom priprema za rujan i uvođenje ‘Škole za život’ žalili na nedostatak edukacija uživo, čini se kako su u Ministarstvu tek sada zaista čuli njihovo nezadovoljstvo u tom smislu pa je Košiček rekao kako upravo broj edukacija uživo sada povećavaju kroz regionalne skupove te kako će ih biti i u pripremi za frontalno uvođenje ‘Škole za život’ u sve škole dogodine. Najavio je i stavljanje većeg naglaska na edukaciju nastavnika vezano uz praćenje i vrednovanje učenika.

Pretvorba Cjelovite kurikularne reforme u projekt koji znači bolju opremljenost škola

O tome kako ‘Škola za život’ izgleda u praksi, govorila je Ranka Matusinović, učiteljica razredne nastave u zagrebačkoj OŠ Ivana Cankara koja sudjeluje u eksperimentu. Kazala je kako njezina škola reformu zapravo provodi već godinama te da je kod ‘Škole za život’ vidljiva veća sloboda, ali i veća odgovornost učitelja.

Četiri stvari koje vam iz Ministarstva obrazovanja neće reći o problematičnoj novoj školskoj godini

– Učenici su zainteresiraniji za ovakav način rada i više nisu klasični promatrači. Roditelji imaju pozitivne reakcije, ali imaju i velika očekivanja, rekla je Matusinović, a na nju se nadovezala njezina kolegica iz škole Ivanica Beg i dodala kako učenici bolje pamte naučeno i to znaju primijeniti.

Eli Pijaca Plavšić iz GOOD inicijative osvrnula se na sam naziv panela i istaknula kako je reforma nužna, no kako je ona i zakašnjela. ‘Školu za život’ smatra nedovoljno pripremljenom, ali i parcijalnom u odnosu na Cjelovitu kurikularnu reformu.

– Mislim da je reforma zakasnila jer su učitelji s promjenama krenuli odavno. Međutim, jednu uključivu priču poput Cjelovite kurikularne reforme pretvorili smo u projekt ‘Škola za život’. To nije loš projekt, on znači bolju opremljenost škola, čujemo da su učitelji opušteniji, no da bi se to moglo zvati Cjelovita kurikularna reforma, nedostaje nam krovni dokument Okvir nacionalnog kurikuluma, nedostaju nam i međupredmetne teme poput Zdravlja, te tri okvira. U potpunosti je zanemarena i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, istaknula je Pijaca Plavšić. Na isto je u ranijem predavanju upozorio bivši voditelj CKR-a Boris Jokić, jasno rekavši kako ključni dijelovi Cjelovite kurikularne reforme nedostaju u ‘Školi za život’.

Opremanje škola kao lajtmotiv Škole za život: ‘Možemo ulagati u tablete, ali ono što je ključno, vi ne ulažete u ljude’

S druge strane, ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld rekao je kako ministrica Divjak i njezin tim rade realno te da se njegova škola uključila u eksperiment i preuzela rizik usprkos “hrvatskom mentalitetu gdje su svi svjesni da nešto ne valja, ali ništa neće napraviti”. Na konkretno pitanje, pojasnio je i što je njegovoj gimnaziji donijela ‘Škola za život’.

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] 'Škola za život' nije Cjelovita kurikularna reforma

– To ćemo vidjeti s vremenom, ali donijet će neke materijalne stvari, poput računala, pribora za laboratorije, dobit će se dosta opreme. Osim toga, škola je dobila mogućnost da sudjeluje u nečemu, kazao je Engelsfeld.

I ravnatelj Privatne klasične gimnazije u Zagrebu Zvonimir Bošnjak osvrnuo se na tehnologiju u ‘Školi za život’.

– Možemo ulagati u tablete, pametne ploče, računala, ali ono što je ključno, vi ne ulažete u ljude. To je ključno ulaganje, rekao je Bošnjak i dodao kako vjeruje da su nastavnici uključeni u eksperiment više anksiozni no entuzijastični te da o provedbi reforme treba razmišljati na drugačiji način.

Predsjednica SHU Šprem: ‘Žalosni su razlozi zbog kojih su se neke škole prijavljivale za Školu za život’

O tehnologiji i opremanju škola, govorila je i Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

– Objektivno, velik broj škola javljao se na poziv za ‘Školu za život’ zbog neopremljenosti škola i opremanja koje bi im donijelo sudjelovanje u eksperimentu. Mnogim školama je pametna ploča samo san. Mi naravno ne možemo čekati savršene uvjete za reformu, ali žalosni su razlozi zbog kojih su se neke škole prijavljivale za ‘Školu za život’, rekla je Šprem i naglasila kako teret svake reforme ide preko leđa učitelja te da neće biti nikakve promjene ako ne razmišljamo i o promjeni percepcije učitelja u društvu.

Je li reforma ogoljena?

Kako se stvarala Cjelovita kurikularna reforma: Autori objavili jedinstven način izrade kurikuluma

Zanimljiv je bio i posljednji set pitanja moderatorice i kolegice Ane Dasović, upućenih savjetniku ministrice Košičeku. Dasović se zapitala radi li se zapravo o dvije različite reforme (Škola za život u odnosu na CKR) i svodi li se ‘Škola za život’ na opremanje, tablete i pametne ploče.

– Čini mi se da je tu reforma ogoljena i da su kurikulumi potisnuti, rekla je Dasović u pitanju upućenom Košičeku, koji se potom referirao na prije nekoliko dana objavljen ‘Metodološki priručnik za izradu kurikuluma’, autora Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić, i zapitao što od svega toga nedostaje u ‘Školi za život’, aludirajući na to da se ne radi o parcijalnom rješenju.

Odgovori