Hrvatski učenici koji su zainteresirani za STEM zanimanja, nisu oni najbolji u razredu

Interes učenika za STEM zanimanja naglo opada prema kraju osnovnoškolskog obrazovanja, jedan je od zaključaka istraživačkog projekta JOBSTEM, koji su provodili istraživači s Instituta Ivo Pilar. Oni su, ispitivali stavove i mišljenja gotovo dvije tisuće osnovaca od 4. do 8. razreda iz 16 škola u Hrvatskoj, a ciljem je bio zaključiti kada se formira karijerni interes đaka za STEM područje. U studiji su otkrili i kako najbolji učenici u razredu, nisu nužno i oni koji su zainteresirani za ‘teške’ predmete poput fizike, matematike i informatike.

Foto: Press; Microsoft

– Otkrili smo da značajan broj djece ima interes za STEM u nižim razredima, ali što su duže u školi taj interes gube. Ne provedu li se hitne intervencije u obrazovanju bojim se da nam prijeti tehnološka katastrofa. Jednostavno nećemo imati dovoljno stručnjaka u tom području, rekao je za Jutarnji list Josip Burušić, psiholog i voditelj projekta JOBSTEM, koji je jučer na Institutu Ivo Pilar, zajedno s kolegama predstavljao rezultate istraživanja.

Evo što znači i koja područja obuhvaća STEM

Nisu najbolji u razredu oni zainteresirani za STEM

Istraživači su pod Burušićevim ravnanjem, pokušavali pronaći poveznicu između školskog uspjeha i interesa za STEM. Otkrili su da učenici koji pokazuju zanimanje za ‘tešku’ skupinu predmeta nisu nužno najbolji učenici u razredu.

To znači, da su škole u velikoj mjeri pogođene skupljanjem ocjena te da učenici vrlo malo znaju o zanimanjima kojima bi se bavili, zaključuje Burušić.

Jedno od rješenja je profesionalno usmjeravanje u ranijoj dobi

Tablica najboljih: Provjerite iz koje županije dolazi najviše sudionika državnih natjecanja u STEM predmetima

Nakon izvedenih zaključaka, istraživači daju i neke prijedloge. Jedan od najvažnijih je profesionalno usmjeravanje u ranijoj dobi, smatra Burušić.

Kao razlog navodi okolnost da se interesi formiraju do 14. godine, a nakon toga, ne razvije li učenik zanimanje za STEM, vjerojatno ni neće.

Već 26. lipnja počinju prijave srednjoškolskih programa, a slobodnih mjesta je 47.481.

Ako ste u poziciji da upravo dvojite o tome koju srednju školu upisati, preporučamo vam da barem ispunti ‘upitnik za samoprocjenu osobina ličnosti povezanih s poslom’, koji možete naći na stranicama HZZ-a, a koji vam može donekle pomoći u rješavanju dilema.

Na E-usmjeravanju pak možete ispuniti upitnik interesa i kompetencija, koji će vam također pomoći u usmjeravanju na daljne korake. Kao jedna od mogućnosti koja se nudi osmašima uoči odabira škole je i individualno savjetovanje u Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK)  pa zašto ne iskoristiti i tu mogućnost!?

Vratimo se još malo na istraživanje Instituta Ivo Pilar.

[STEM bez straha] Profesor fizike: Previše se uče pojmovi, a premalo bitne stvari

Prema Burušiću, interes za tehnička zanimanja se može njegovati i uzgajati, stavi li se u osnovnoj školi naglasak na praktičnu nastavu i radionice iz STEM predmeta. No, to treba prepoznati Ministarstvo znanosti i obrazovanja i u skladu s time prilagoditi odnosno promijeniti obrazovnu politiku, smatra spomenuti istraživač.

Ono što je žalosno, a također je pokazalo istraživanje Instituta Ivo Pilar je da još uvijek prevladavaju stereotipi da su STEM zanimanja za dječake, a ne i za djevojčice.

Za školski uspjeh i oblikovanje interesa važna je i uloga roditelja. Tako su primjerice djeca obrazovanijih roditelja uspješnija u predmetima bitnima za STEM područja. S druge pak strane, djeca slabije obrazovanih roditelja, iako koriste digitalne tehnologije, najčešće im ona služi za igru i zabavu, a ne za učenje.

Odgovori