Iako baš ne kuže temeljne pojmove CKR-a, akademici recenzirali Povijest: Voditeljica skupine drži se za glavu i zaziva Sokrata

Krajem prošlog tjedna, stigla je dugoočekivana recenzija kurikuluma Povijesti od strane Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za razliku od međunarodnih, bavarskih recenzenata, akademici nisu pretjerano impresionirani kurikulumom pa su mu tako u dva segmenta dodijelili nedovoljne ocjene, a prosječna ocjena kurikuluma je klimava dvojka. Stručna radna skupina za Povijest (SRS) dorađuje dokument, no voditeljica skupine Snježana Koren osvrnula se na kritike iz recenzije konstatacijom da se nikad u svojoj profesionalnoj karijeri nije susrela s toliko nepoznavanja temeljnih pojmova. Osim toga, iz SRS-a je u siječnju istupio jedan od članova, profesor Miljenko Hajdarović.

Foto: Screenshot N1/srednja.hr

Disciplinirani Bavarci svoj su posao odradili u manje od mjesec dana i našem su kurikulumu dali prosječnu ocjenu 3.4 na skali do 4. Maksimalnim ocjenama ocijenili su primjerenost ishoda učenja razvojnoj dobi učenika, primjerenost sadržaja i ishoda učenja broju sati nastave povijesti, odgovarajući omjer širine i dubine znanja, vještina i stavova u kurikulumu te su ocijenili da kurikulum u potpunosti omogućava stjecanje navedenih ishoda učenja.

Akademicima se, pak, izrada recenzije malo odužila pa je u Ministarstvo obrazovanja pristigla tek nakon pet mjeseci. Na zagrebačkom Zrinjevcu, isti je dokument zaradio tek klimavu dvojku. HAZU-ovo Povjerenstvo za recenziju predmetnog kurikuluma povijesti na čelu s akademikom Tomislavom Raukarom jedinicom je ocijenilo zastupljenost domena u kurikulumu, kao i omjer širine i dubine znanja, vještina i stavova.

Neozbiljan tretman kurikuluma Povijesti: MZO ga poslao HAZU uz nepoznate uvjete recenzije

Akademici nisu bili dovoljno upućeni u metodologiju dokumenta kojeg su recenzirali

Na pitanje ‘jesu li domene potrebne za predmetno područje dobro zastupljene’, akademici u odgovoru kažu da se domene u kurikulumu nigdje ne spominju niti definiraju. Što je dosta problematično, jer se čini da akademici nisu dovoljno upućeni u proces izrade kurikularnih dokumenata u sklopu CKR-a. Naime, prema uputama u Metodološkom priručniku za predmetne kurikulume koji je izradio bivši ERS na čelu s Borisom Jokićem, sve predmetne stručne radne skupine trebale su osmisliti tri do pet domena ili koncepata koji čine gradivnu strukturu određenog predmeta i jasno opisati njihove značajke i međuodnose.

Dok su se neki SRS-ovi odlučili za domene, SRS Povijest raspisivao je koncepte. Tako se, prema kurikulumu, povijest uči i poučava međusobno povezanim konceptima – vremenom i prostorom, uzrocima i posljedicamakontinuitetima i promjenamaizvorima i istraživanjem prošlosti te interpretacijama i perspektivama. Akademici to nisu prepoznali pa su na pitanje o domenama (konceptima) odgovorili s ocjenom 1, iako su koncepti u kurikulumu Povijesti detaljno definirani i opisani na stranicama od 8. do 15. u dokumentu.

Shema organizacije kurikuluma Povijesti | Screenshot

U recenziji ističu kako su posljednja dva koncepta – izvori i istraživanje prošlosti te interpretacija i perspektive, primjereniji za sveučilišnu razinu učenja i poučavanja. No, zanimljivo, akademik Raukar 2006. godine u sklopu HNOS-a vodio je skupinu koja je izradila nastavni plan i program povijesti za osnovnu školu po kojem se i danas uči. U njemu donose popis temeljnih procesa koji pomažu razumijevanju prošlosti – kronologija, uzročnost, promjene i kontinuitet, multiperspektivnost, tumačenje, istraživanje, značenje prošlih događaja. Iako ih se 2006. naziva temeljnim procesima, u osnovi se radi upravo o konceptima. Crvenom bojom označeni su oni koncepti koje je Raukar 2006. raspisivao za osnovnoškolsku razinu, a sada u recenziji CKR kurikuluma povijesti tvrdi da su primjereniji visokoškolskoj razini.

HAZU odbacuje temeljna načela Cjelovite kurikularne reforme

HAZU jedinicom odgovara i na pitanje o omjeru širine i dubine znanja, vještina i stavova u kurikulumu. Tvrde da ti podaci u potpunosti izostaju iz kurikuluma, no širina znanja odnosi se na opseg sadržaja koji se obrađuju, a koji su u kurikulumu jasno definirani cjelinama i tematskim područjima, dok se dubina znanja, vještina i stavova upotpunjuje i nadograđuje svakom godinom učenja predmeta, od 5. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole.

HAZU recenzirala kurikulum Hrvatskog: Domaći recenzenti kritiziraju sam temelj kurikularne reforme, a strani ga hvale

Gledajući generalno, u svojoj recenziji HAZU odbacuje temeljna načela Cjelovite kurikularne reforme. Primjerice, u potpunosti su orijentirani na sadržaje i kako će ih nastavnici predavati, dok kurikulum u svoje središte stavlja učenika kroz ishode učenja, odnosno jasna očekivanja od učenika u određenoj predmetnoj domeni/konceptu u pojedinoj godini učenja i poučavanja. Štoviše, u recenziji je učestalo miješanje pojmova sadržaja, ishoda i koncepata te uporno ponavljanje da sadržaji nisu dovoljno razrađeni.

Zanimljivo, tvrde i da se odgojno-obrazovni ishodi prikazuju na nedovoljno konkretan način te da predstavljaju samo zbirku ‘pobožnih želja’. Inače, ‘Pobožne želje’ (Pia desideria) naslov je glavnog djela Phillipa Spenera, njemačkog luteranskog teologa iz 17. stoljeća, utemeljitelja pijetizma. U širem smislu, pijetizam je svako naginjanje intenzivnijoj mistici pa možemo samo nagađati što su recenzenti time htjeli reći o autorima kurikuluma i ishodima učenja koje su raspisali.

Voditeljica skupine za povijest: ‘Da bi se znalo koliko se ne zna, mora se nešto i znati’

Prema našim informacijama, stručna skupina za Povijest dorađuje dokument nakon recenzije HAZU, no teško je očekivati da će u doradi odstupiti od temeljnih načela CKR-a.

Jučer se na recenziju HAZU osvrnula i voditeljica SRS-a za povijest, profesorica sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Snježana Koren.

– Vrijeme je da kažem koju o recenziji prijedloga kurikuluma povijesti koju je izradilo Povjerenstvo HAZU, a potpisao akademik Tomislav Raukar. Nikada, ali nikada, u svojoj profesionalnoj karijeri nisam dobila recenziju u kojoj je bilo toliko nepoznavanja temeljnih pojmova, krivo korištene terminologije, neznanja o bazičnoj literaturi i o materiji koja se recenzira. Da bi se znalo koliko se ne zna, mora se nešto i znati. Sokrat je bio u pravu, ističe Koren.

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] Komentar: Kako je za jeftine političke poene slomljena ideja CKR

Član skupine Hajdarović istupio iz SRS-a nakon što je postalo jasno da projekt Cjelovite kurikularne reforme više ne postoji

Istaknimo i da je tijekom siječnja SRS za povijest ostao bez jednog člana. Profesor Miljenko Hajdarović istupio je iz skupine nakon što je, kako kaže, postalo jasno da projekt Cjelovite kurikularne reforme više ne postoji, a da će članovi SRS-a, pojedinačno i kao skupina, i dalje biti mete za razne napade.

– Držim da smo odradili jako dobar posao, i uz mogućnost da zvučim prepotentno, naš će posao tek u budućnosti biti prepoznat. Najveći problem oko povijesti je što se ona još uvijek doživljava kao alat za “izgradnju” nacije te se poučavanju povijesti ne pristupa znanstveno već politikanski. Najveći dio napada na kurikulum povijesti nema nikakve veze s poučavanjem već sa zamišljenim sadržajima koje bi razne skupine voljele vidjeti u njemu. Ova tzv. recenzija iz HAZU je samo posljednja potvrda toga, kaže Hajdarović.

S druge strane, iz Ministarstva obrazovanja nakon objave HAZU-ove recenzije povijesti poručili su kako nastavljaju raditi u suradnji s HAZU-om na dopunama kurikuluma. 

Pristigle recenzije kurikularnih dokumenata, tako i povijesti, možete pročitati ovdje.

Odgovori