Inicijativa mladih za ljudska prava oštro osudila dodjelu počasnog doktorata Draganu Čoviću

Inicijativa mladih za ljudska prava danas je oštro osudila dodjelu počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu Draganu Čoviću, članu predsjedništva BiH. Iz Inicijative ističu da Čović provodi nacionalističku politiku koja šteti regionalnom pomirenju i sprječava društveno suočavanje s prošlošću. Počasni doktorat dodijeljen mu je prije dva dana na prijedlog rektora Damira Borasa. Pet članova Senata glasovalo je protiv takve odluke, a 12 ih je bilo suzdržano. Uoči glasovanja, Senatu se obratila profesorica Đurđica Čilić s Filozofskog fakulteta, taksativno nabrojavši razloge zbog kojih se protivi dodjeli ovog počasnog doktorata. Reakciju Inicijative mladih u nastavku prenosimo u cijelosti.

Član predsjedništva BiH Dragan Čović postao je počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog rektora Damira Borasa | Foto: Screenshot N1, srednja.hr

Inicijativa mladih za ljudska prava oštro osuđuje prijedlog rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa za dodjelu počasnog doktorata Draganu Čoviću i odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 15. svibnja 2018. kojom je ovaj počasni doktorat dodijeljen članu predsjedništva BiH.

Dragan Čović je osoba koja danas kao i devedesetih godina provodi nacionalističku politiku koja šteti regionalnom pomirenju i spriječava društveno suočavanje s prošlošću.

Kako prenose mediji, u izvještaju povjerenstva koje je ocjenjivalo prijedlog rektora Damira Borasa navodi se da je Dragan Čović započeo karijeru ”u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne”.

Profesorica Filozofskog dojmljivim se govorom usprotivila počasnom doktoratu Draganu Čoviću: Sveučilište u Zagrebu ipak mu ga je dodijelilo

U tim trenucima Čović je bio direktor mostarske tvrtke ”Soko” u koju su na rad prisilno odvođeni zarobljenici bošnjačke nacionalnosti iz obližnjeg logora Heliodrom. Prisilno zatvaranje i mučenje više tisuća civila i ratnih zarobljenika Bošnjaka u ovom logoru predstavlja težak ratni zločin. Dokumenti i svjedočanstva upućuju na to da je počasni doktor Čović zatočenike ovog logora koristio za prisilan rad u tvrtki u kojoj je obnašao visoku funkciju.

Podsjećamo da je Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna (od 1993. Hrvatska Republika Herceg-Bosna) uspostavljena 1991. godine na području Bosne i Hercegovine, a Ustavni Sud BiH odlukom 14. rujna 1992. osporio je njeno postojanje. Čelnici Herceg-Bosne i Republike Hrvatske 1993. i 1994. bili su ključni sudionici u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem etničkog čišćenja bosanskih Muslimana počinjenjem zločina protiv čovječnosti, teških kršenja Ženevskih konvencija i drugih ratnih zločina. Oni su dijelili zajednički cilj da preuzmu kontrolu nad teritorijem tzv. Herceg-Bosne prisilnim raseljavanjem desetina tisuća osoba. Taj zločinački plan rezultirao je ubojstvima, mučenjima i protjerivanjem stanovništva iz njihovih domova i zajednica u više općina, uključujući Gornji Vakuf, Jablanicu, Prozor, Mostar, Ljubuški, Stolac i Čapljinu.

Osim toga, rukovodstva Herceg-Bosne bila su ključna u agresiji Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu u cilju odvajanja ovog teritorija od Bosne i Hercegovine i pripajanja Republici Hrvatskoj, stoji u današnjem priopćenju Inicijative mladih za ljudska prava.

Brojni bosanskohercegovački mediji prenose reakciju profesorice Čilić sa Senata

Jučer smo u cijelosti prenijeli govor profesorice Đurđice Čilić s Filozofskog fakulteta, kojim se obratila članovima Senata na sjednici u utorak, taksativno nabrojavši razloge zbog kojih zagrebačko sveučilište Čoviću ne bi trebalo dodijeliti počasni doktorat. Reakciju profesorice Čilić jučer i danas prenose brojni bosanskohercegovački mediji, dok se hrvatski mediji, osim Novosti i Srednja.hr, ovom temom nisu bavili.

Reakciju profesorice Čilić na dodjelu počasnog doktorata Draganu Čoviću jučer i danas prenose brojni bosanskohercegovački mediji

Odgovori