Kronologija slučaja: Što se događalo s lektirom u 7 verzija kurikuluma hrvatskog

U javnosti se već dva tjedna raspravlja o kurikulumu hrvatskog jezika kojeg je krajem siječnja donijela ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. Iz njega je nestao lektirni popis preporučenih djela suvremenih autora, a najglasnije je odjeknula vijest o izostanku ‘Dnevnika Anne Frank’. Problematizirala se i ‘Ježeva kućića’, a kako bismo točno utvrdili što se i kada točno događalo s kurikulumom hrvatskog jezika i popisom lektire, detaljno smo analizirali svih sedam verzija kurikuluma, od veljače 2016. do siječnja 2019. godine.

Svi predmetni kurikulumi koje je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak tijekom siječnja usvojila i koji će od rujna ući u frontalnu primjenu programa ‘Škole za život’, imaju svoju trogodišnju povijest. Prve verzije svih kurikuluma izrađene su tijekom 2016. godine u sklopu rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, a od tada su doživjele nekoliko promjena.

S obzirom na izniman interes javnosti koji je izazvao kurikulum hrvatskog jezika u posljednja dva tjedna vezano za lektiru, odlučili smo analizirati sve verzije kurikuluma hrvatskog. Od veljače 2016. pa sve do siječnja 2019. i finalno usvojenog dokumenta, izrađeno je ukupno sedam verzija kurikuluma hrvatskog jezika. Detaljno smo proučili što se u svakoj od njih događalo s lektirom i kako smo u konačnici došli do spornog kurikuluma s rješenjem oko lektire koje je naišlo na snažne kritike.

1. verzija: Veljača 2016.

Prva verzija kurikuluma hrvatskog jezika izrađena je u veljači 2016., u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, kada su izrađeni i svi ostali kurikularni dokumenti. Na tom je prijedlogu kurikuluma radila Stručna radna skupina za hrvatski jezik izabrana po javnom pozivu.

U kurikulumu stoji da tijekom osnovne i srednje škole učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita određen broj cjelovitih književnih tekstova koje odabire učitelj uvažavajući preporuke učenika. Kroz cijelo osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, učenik u svakom razredu čita jedno djelo prema vlastitom izboru.

Kurikulum propisuje i koliko književnih tekstova u svakome razredu učenik godišnje čita, s time da preporučeni broj književnih tekstova za cjelovito čitanje nije obvezujući gornjom granicom:

  • 1. i 2. razred OŠizmeđu 8 i 10 književnih tekstova
  • 5. – 8. razred OŠizmeđu 6 i 8 književnih tekstova
  • 1. – 4. razred SŠ (gimnazije) – između 6 i 8 cjelovitih književnih tekstova.

Što se tiče gimnazija, propisano je i kako učitelj godišnje izabire tri kanonska i tri suvremena književna teksta te da najmanje jedan tekst učenik izabire samostalno. Kurikulum sadrži širok popis prijedloga klasičnih i suvremenih književnih tekstova za cjelovito čitanje podijeljen po obrazovnim ciklusima (razredima), a radi se o otvorenom popisu s kojega učitelj može izabrati tekstove prema svojim profesionalnim kriterijima. Osim toga, ostavljena je i mogućnost da učitelj izabere i neki drugi prikladan tekst koji nije na popisu. Niti jedno književno djelo u ovom prijedlogu kurikuluma nije propisano kao obvezno.

Nakon prve verzije kurikuluma, o njemu je do svibnja 2016. provedena široka stručna rasprava kojoj su doprinos dala županijska stručna vijeća osnovnih i srednjih škola, kao i institucije i pojedinci

2. verzija: Svibanj 2016.

Nakon provedene stručne rasprave, kurikulum je u svibnju 2016. dorađen po pristiglim komentarima. Iz stručne je rasprave prihvaćen prijedlog da se odrede obvezna književna djela za cjelovito čitanje u svim ciklusima. Osim toga, popis je dopunjen hrvatskim autorima pa je omjer hrvatskih i svjetskih autora postavljen u odnos 40 : 60. U popisu za srednje škole vodilo se računa o uravnoteženome omjeru poezije, proze i drame u približnim omjerima 35 : 40 : 25.

Na doradi dokumenta nakon stručne rasprave, radila je stručna radna skupina u istom sastavu kao i na prethodnoj verziji dokumenta. S obzirom na prijedlog iz stručne rasprave o uvođenju propisanih obveznih djela u svakome razredu, na nešto je drukčiji način propisano koliko se djela čita u lektiri:

  • 1. i 2. razred OŠ – 10 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta
  • 3. – 8. razred OŠ – 8 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna književna teksta
  • 1. – 4. razred SŠ (gimnazije) – 8 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 4 obvezna književna teksta (2 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti).

U svim razredima, predviđeno je da učenik čita jedno djelo po vlastitom izboru. Sljedeća djela propisana su kao obvezna:

Osim popisa obveznih djela, kurikulum sadrži i širok popis predloženih književnih djela za čitanje po pojedinim obrazovnim ciklusima (razredima) iz kojega nastavnici biraju izborna djela za lektiru: 

U lipnju 2016. dolazi do građanskih prosvjeda podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi, razrješenja Ekspertne radne skupine na čelu s Borisom Jokićem, a kurikularni dokumenti dorađeni nakon stručne rasprave upućuju se u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, gdje se nalaze do sredine studenog 2016. U tom se periodu događa i izmjena u ministarskoj stolici – Predraga Šustara zamjenjuje Pavo Barišić, u čijem se mandatu s kurikulumima ne događa ništa. 

U lipnju 2017. Barišića u Ministarstvu nasljeđuje Blaženka Divjak, koja u rujnu 2017. godine kreće s tzv. reaktivacijom stručnih radnih skupina koje su radile na kurikulumima u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Divjak provodi anketu među SRS-ovima, tražeći zainteresirane članove za daljnji rad. Nakon reaktivacije skupina, one imaju zadaću odgovoriti na pristigle primjedbe i komentare iz javne rasprave iz 2016. i na temelju toga doraditi dokumente. Tako nastaje treća verzija kurikuluma hrvatskog jezika.

3. verzija: Prosinac 2017.

Gdje su sad kuka i motika? 'Dnevnik Anne Frank' nakon više od pola stoljeća izbačen iz lektire

U ovoj verziji nakon dorade po komentarima iz javne rasprave s kraja 2016., zadržava se broj propisanih djela za cjelovito čitanje u pojedinim razredima identičan onome iz prethodne verzije kurikuluma. Ostaje isti i popis obveznih djela, a izborni popis djela za srednje škole dijeli se na prošireni popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova i prošireni popis suvremenih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova. Na ovome popisu još se uvijek nalaze djela poput ‘Dnevnika Anne Frank’, ‘Ježeve kućice’, kao i djela brojnih suvremenih autora.

Što se tiče ove verzije kurikuluma, prema javno dostupnom dokumentu objavljenom na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, nije naznačeno tko su autori dorađenog kurikuluma. S obzirom na reaktivaciju skupina iz rujna 2017., pretpostavka je da je na njemu radio dio članova stručne radne skupine iz doba CKR-a.

Kurikulum se u ovom obliku šalje na recenziju Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koja ga ima zadaću recenzirati uoči pripreme kurikuluma za eksperimentalni program ‘Škola za život’. HAZU u recenziji, što se tiče lektire, sugerira da se u kanon obveznih djela za čitanje u gimnaziji uvrste Kranjčević, Ujević, Nazor i Andrić (koji su do tada bili u izbornoj literaturi) te barem jedan moderni roman, primjerice – ‘Kiklop’ Ranka Marinkovića ili ‘Mirisi, zlato, tamjan’ Slobodana Novaka. HAZU, u skladu s navedenom preporukom, u recenziji ističe kako je nužno da u gimnaziji bude deset književnih djela koja se moraju pročitati tijekom godine, umjesto dosadašnjih osam.

Osim toga, HAZU sugerira da se u izbornu literaturu uvrste priznata djela suvremenih ruskih pisaca koja postoje u hrvatskom prijevodu (Brodskij, Pelevin, Lj. Ulickaja). Na temelju recenzije HAZU, izrađuje se četvrta verzija kurikuluma hrvatskog jezika.

4. verzija: Veljača 2018.

Neimenovani autori, s pretpostavkom da se radi o dijelu njih iz CKR stručne radne skupine, dorađuju kurikulum i uvažavaju sve prijedloge HAZU. U skladu s time, nešto je drukčije propisano (u dijelu gimnazijskog obrazovanja) koliko se djela čita u lektiri u odnosu na prethodnu verziju:

  • 1. i 2. razred OŠ – 10 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna 
  • 3. – 8. razred OŠ8 cjelovitih književnih tekstova, od toga 2 obvezna 
  • 1. – 4. razred SŠ (gimnazije) – 10 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 5, odnosno 6 obveznih (3, odnosno 4 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti)

I dalje u kurikulumu stoji da učenik u svim razredima čita jedno djelo po vlastitom izboru godišnje. Popis obveznih djela za cjelovito čitanje u ovoj verziji kurikuluma dopunjen je djelima po preporuci HAZU:

Popis izbornih djela za cjelovito čitanje dopunjen je preporukama HAZU (ruski suvremeni autori):

Ova verzija kurikuluma s navedenim popisom obveznih i izbornih djela za lektiru, ujedno je verzija koja je u rujnu 2018. ušla u nastavu hrvatskog jezika u 74 eksperimentalne škole u sklopu programa MZO-a ‘Škola za život’. Isto tako, ovo je posljednja verzija kurikuluma hrvatskog jezika u kojoj nalazimo širok popis izbornih djela za lektiru u ovom obliku, na način da se u njemu pojavljuju djela poput ‘Ježeve kućice’, ‘Dnevnika Anne Frank’ ili djela suvremenih hrvatskih i svjetskih autora.

I dok verzija kurikuluma iz veljače 2018. ulazi u 74 ‘Škole za život’, isti se kurikulum tijekom studenog 2018. priprema za novo javno savjetovanje zbog njegove pripreme za frontalnu primjenu od školske godine 2019./2020. Kurikulum se prije javne rasprave dorađuje na temelju nove metodologije izrade kurikularnih dokumenata, koju je propisala Ekspertna radna skupina pod koordinacijom premijerova savjetnika Radovana Fuchsa

Verziju kurikuluma, dorađenu prema metodologiji ERS-a, Ministarstvo znanosti i obrazovanja sredinom studenog 2018. objavljuje na javnom savjetovanju. U tom dokumentu prvi puta u potpunosti izostaje prošireni (izborni) popis djela za cjelovito čitanje, a sadrži samo popis obveznih djela u svakom razredu.

5. verzija: Studeni 2018.

Ministarstvo mulja o Anni Frank: Lošim spinom poručuju da je kurikulum iz Hrvatskog u redu

U verziji objavljenoj na javnom savjetovanju, ostaje isti broj propisanih djela za cjelovito čitanje u svakom od razreda osnovne i srednje škole kao u prethodnoj verziji iz veljače 2018. Identičan ostaje i popis obveznih djela, no u potpunosti izostaje prošireni (izborni) popis lektirnih djela, kako onih klasičnih, tako i onih suvremenih. Dakle, u javnu raspravu ulazi dokument samo s popisom obveznih djela.

S obzirom na izostajanje popisa izbornih djela i s obzirom na postojanje popisa obveznih djela, potpuno je nejasna rečenica iz ove verzije kurikuluma u kojoj stoji kako je ‘popis djela za cjelovito čitanje sastavljen prema načelu mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome području Književnost i stvaralaštvo te je vođen idejom o profesionalnoj autonomiji učitelja i nastavnika‘. Nije jasno o kojem se popisu djela radi kada on u ovoj verziji kurikuluma ne postoji.

Od 15. studenog do 15. prosinca 2018. odvija se javna rasprava o kurikulumu hrvatskog, nakon čega ju, na temelju komentara iz javne rasprave, dorađuje nova stručna radna skupina imenovana nakon javnog natječaja iz studenog 2018. Njoj je, kao i ostalim skupinama zaduženim za druge predmete, hijerarhijski nadređen ERS pod koordinacijom R. Fuchsa.

6. verzija: Prosinac 2018. / Siječanj 2019.

U radnu skupinu koja je dorađivala kurikulum nakon javne rasprave, ministrica Divjak je nakon provedenog javnog natječaja imenovala sedmero članova.

Ova skupina zadržava isti broj propisanih djela za cjelovito čitanje u svakom od razreda osnovne i srednje škole kao u prethodnoj verziji. Međutim, u dijelu gimnazijskog obrazovanja, skupina mijenja popis obaveznih djela za lektiru (u dijelu osnovne škole, popis obveznih djela ostaje isti kao u prethodnoj verziji.

U dijelu (obvezne) hrvatske književnosti u gimnazijskom obrazovanju, skupina čini sljedeće promjene:

  • umjesto Gundulićeve ‘Dubravke’, obveznom propisuje Gundulićevu ‘Suze sina razmetnoga’
  • Kranjčevićev, Nazorov, Šimićev i Ujevićev izbor iz poezije te Matošev izbor iz novela ispadaju iz popisa obveznih djela za lektiru
  • dodana su dva nova obvezna djela, ‘Glorija’ Ranka Marinkovića te izbor iz pripovijedaka Vladimira Nazora

U dijelu (obvezne) svjetske književnosti u gimnazijskom obrazovanju, skupina čini sljedeće promjene:

  • izbor iz poezije Baudelairea i Petrarce ispadaju iz popisa obveznih djela za lektiru
  • dodana su tri nova obvezna djela, Salingerov ‘Lovac u žitu’, Racineova ‘Fedra’ i Ibsenova ‘Nora’
Popis obveznih djela u gimnaziji po 6. verziji kurikuluma nakon javne rasprave u studenom 2018.

Što se tiče konkretnog popisa klasičnih i suvremenih izbornih djela (preporučenih), on u takvom obliku u ovoj verziji kurikuluma ne postoji. No, skupina jest preporučala izbornu literaturu u kurikulumu, samo u dijelu gimnazijskog obrazovanja, raspisujući ih ispod pojedinih ishoda učenja.

U 1. razredu gimnazije preporučaju sljedeća izborna djela za cjelovito čitanje: Edgar Allan Poe: Crni mačak, Giovanni Boccaccio: (izbor iz novela), Pavo Marinković: Filip Oktet i čarobna frula, Davor Rostuhar: Polarni san, Jasen Boko: Tragovima Odiseja; Sanja Lovrenčić: U potrazi za Ivanom, Senko Karuza: Vodič po otoku, Hanif Kureishi: Buddha iz predgrađa .

Ministrice Divjak, odstupite od Ježurke Ježića!

U 2. razredu gimnazije preporučaju sljedeća izborna djela za cjelovito čitanje: Miro Gavran: Judita, Ivo Brešan: Predstava
Hamleta u selu Mrduša Donja, Pavao Pavličić: Koraljna vrata, Urlich Plenzdorf: Nove patnje mladog
Werthera…

U 3. razredu gimnazije preporučaju sljedeća izborna djela za cjelovito čitanje: Nikolaj Vasiljević Gogolj: Kabanica, Josip Kozarac: Tena, Milan Begović: Bez trećega, Olja Savičević Ivančević: Adio
kauboju; Ivana Šojat: Unterstadt, Miljenko Jergović: Otac, Damir Karakaš: Sjećanja šume.

U 4. razredu gimnazije preporučaju sljedeća izborna djela za cjelovito čitanje: Ivana Simić: Hotel Zagorje, Andrei Makine: Knjiga kratkih vječnih ljubavi, Šoljan: Kratki izlet, Virginia Woolf: Gospođa Dalloway, Marquez: Ljubav u doba kolere, Michal Viewegh: Odgoj djevojaka u Češkoj, Milan Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja, Šala, Ivan Aralica: Psi u trgovištu, John Williams: Stoner.

Prema pisanju 24sata, nakon što je stručna radna skupina doradila kurikulum nakon javne rasprave (uz četiri izdvojena mišljenja), kurikulum je stigao na adresu Ministarstva obrazovanja koje je potom tražilo mišljenje neovisnih institucija. ‘Neovisna ekspertiza’ Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Rijeci, Fakulteta organizacije i informatike te Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dala je zadnji pečat kurikulumu hrvatskog prije njegova donošenja i objave u Narodnim novinama. Ovdje se u konačnici mijenja i situacija oko lektire. 

Kontaktirali smo Ministarstvo obrazovanja s pitanjem koji su pojedinci s navedenih institucija sudjelovali u finalnoj ekspertizi dokumenta, no odgovor nikada nismo dobili. Prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, u ekspertizi su sudjelovali pojedinci s navedenih institucija prema izboru MZO-a.

7. verzija: Siječanj 2019.

Neimenovani eksperti prema izboru MZO-a dorađuju kurikulum koji ministrica potom službeno usvaja i objavljuje u Narodnim novinama.

Broj obveznih i izbornih djela za cjelovito čitanje u lektiri u svakome od razreda (osnovna i srednja škola) ostaje isti kao u prethodnoj verziji, no sada se opet mijenja popis obveznih djela i to u gimnazijskom obrazovanju, dok za osnovne škole nema promjene.

U dijelu (obvezne) hrvatske književnosti u gimnazijskom obrazovanju, u finalnom kurikulumu učinjene su sljedeće promjene u odnosu na prethodni:

  • umjesto Gundulićeve ‘Suze sina razmetnoga’, obveznom se iznova propisuje Gundulićeva ‘Dubravka’
  • na popis obveznih djela vraćen je izbor iz poezije Kranjčevića, Nazora, A.B. Šimića i Ujevića te izbor iz novela A.G. Matoša
  • s popisa obveznih djela uklonjeni ‘Mirisi, zlato i tamjan’ Slobodana Novaka, ‘Glorija’ Ranka Marinkovića, ‘Dobri duh Zagreba’ Pavla Pavličića i izbor iz propovijedaka Vladimira Nazora.

U dijelu (obvezne) svjetske književnosti u gimnazijskom obrazovanju, u finalnom kurikulumu učinjene su sljedeće promjene u odnosu na prethodni:

  • na popis obveznih djela vraćen je izbor iz poezije Charlesa Baudelairea te izbor iz poezije Francesca Petrarce
  • prvi puta u kurikulumu hrvatskog jezika na popisu obveznih djela pojavljuje se ‘Život je san’ Calderona de la Barce
  • s popisa obveznih djela uklonjeni ‘Lovac u žitu’, ‘Fedra’ i ‘Nora’.

Finalni popis obveznih djela za lektiru, koji će se od jeseni odnositi na sve učenike osnovnih i srednjih škola obuhvaćene frontalnom ‘Školom za život’, jest sljedeći:

Usvojeni kurikulum, kao što je glasno odjeknulo u javnosti, ne sadrži izborni popis suvremenih autora i djela, gdje su se od 1. do 4. verzije kurikuluma nalazile ‘Ježeva kućica’ i ‘Dnevnik Anne Frank’. Kurikulum sadrži popis preporučenih (izbornih) djela klasične hrvatske i svjetske književnosti. Posebno je zanimljivo kako se u konačnici taj popis pojavio u kurikulumu, s obzirom da 5. verzija kurikuluma (koja je iz MZO-a ušla u javno savjetovanje i koja se nakon toga dorađivala) nije sadržavala nikakav popis.

Dvostruko odricanje od odgovornosti i privid slobode – lektira kao lakmus papir

Izostajanje popisa suvremenih književnih tekstova hrvatske i svjetske književnosti ministrica obrazovanja Blaženka Divjak pravda otvaranjem mogućnosti potpune autonomije nastavnika hrvatskog jezika. U toj je izjavi kontradiktorna s obzirom na to da je u kurikulumu, suprotno propagiranoj autonomiji, propisala izborna djela klasične hrvatske i svjetske književnosti.

Osim toga, naglasimo još jednom: 4. verzija kurikuluma, koja je ušla u 74 ministričine ‘Škole za život’ prošle jeseni, sadrži širok popis klasičnih i suvremenih djela hrvatske i svjetske književnosti. Finalna verzija objavljena u Narodnih novinama, ona koja će od jeseni ući u sve hrvatske škole, takav popis suvremenih djela ne sadrži pa se postavlja pitanje o dvostrukim mjerilima ministrice Divjak što se tiče autonomije nastavnika. Ili pak pitanje o izbjegavanju odgovornosti MZO-a.

U nastavku u dokumentu možete proučiti tablicu s (ne)uvrštenim piscima po pojedinim verzijama kurikuluma, počevši s trenutno važećim nastavnim planom i programom:

Isto tako, možete proučiti i tablicu s (ne)uvrštenim književnim djelima po pojedinim verzijama kurikuluma, počevši s trenutno važećim nastavnim planom i programom:

_____________________________________________________________________

U suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih portal srednja.hr organizira serijal tribina ‘Kazalište i mladi’. Sljedeća tema je ‘Zašto (moram) čitati lektire?’. Tribina s ovom temom će se održati u ponedjeljak 25. veljače s početkom u 18 sati u ZKM-ovoj dvorani Polanec. Više o ovoj tribini možete doznati na ovoj poveznici.

Odgovori