Lidija Kralj jutros je gostovala na N1: U 9 točaka, ovo je demontaža alternativnih činjenica koje je iznosila

Ono što je trebao biti slavljenički prvi dan škole, pomoćnici ministrice Lidiji Kralj jutros se pretvorilo u dosta nelagodno gostovanje na N1 televiziji. Odgovarajući na niz konkretnih pitanja kolege Tihomira Ladišića, Kralj je pokazala zavidnu razinu neznanja i neupućenosti o stvarima o kojima je govorila. Zamijetili su to tijekom dana i drugi mediji, a mi smo se odlučili detaljno pozabaviti vrlo upitnim sadržajem njezinih odgovora.

Lidija Kralj | Screenshot: N1

Pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj jutros je, povodom prvog dana škole, gostovala na N1 televiziji. Očekujući vjerojatno light pitanja o tzv. najvažnijoj školskoj godini u posljednjih 20 godina, Kralj se nije dobro snašla pokušavajući odgovoriti na niz vrlo konkretnih pitanja dobro pripremljenog kolege Tihomira Ladišića. Neki mediji, poput Telegrama, već su tijekom dana primijetili brojne manjkavosti njena gostovanja na N1 pa su izdvojili najurnebesnije primjere neznanja ili neupućenosti pomoćnice.

Mi ćemo se, pak, pozabaviti sadržajem neznanja i alternativnih činjenica koje je Kralj mrtva-hladna prezentirala u programu N1 televizije. Školski, redom, rečenicu po rečenicu.

Demontaža 1: Što je sve ostalo od CKR-a?

Na pitanje kolege Ladišića o tome što je u ‘Školi za život’ ostalo od osmišljene Cjelovite kurikularne reforme i onog što su građani tražili na velikim prosvjedima, Kralj očekivano ni sekunde nije dvojila oko odgovora.

Od onog što se spominjalo, ostalo je sve, dakle, nastavio se rad na istim kurikulumskim dokumentima, oni su poboljšani kroz procese međunarodnih i domaćih recenzija, nastavili su raditi isti ljudi koji su radili u stručnim radnim skupinama.

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] 'Reforma' neće cjelovito u eksperimentalnu provedbu

U ‘Školi za život’ nije ostalo sve iz CKR-a. Predmetni kurikulumi recenzirani su, a isključivo na njihovoj pripremi za ‘Školu za život’ radile su imenovane predmetne skupine u travnju. Nije nam poznato kada su i kojom odlukom za pripremu za ‘Školu za život’ imenovane skupine međupredmetnih tema te skupine koje su radile na okvirima (vrednovanje, daroviti i učenici s teškoćama). Štoviše, nije poznato ni jesu li međupredmetni kurikulumi i okviri recenzirani poput onih predmetnih, s obzirom na to da su na stranicama Ministarstva dostupne inačice tih kurikuluma dorađene samo nakon javne rasprave. Stoga, kako su pripremane međupredmetne teme i okviri za ‘Školu za život’ te tko ih je pripremao, nije poznato.

Na kojim se predmetnim kurikulumima radilo u pripremi ‘Škole za život’ te koji su ljudi na tome radili, možete pogledati u odluci o imenovanju iz travnja ove godine.

Demontaža 2: Kako je SAMO trebalo pripremiti fazu za učionice

U odgovoru na isto pitanje, Kralj se osvrnula i na međunarodne recenzije i dobre temelje izgrađene na kurikularnim dokumentima iz CKR-a.

Dakle, sve te međunarodne recenzije, stručnjaci, pokazali su nam da smo zapravo na dobrom putu bili prije već nekoliko godina, da su postavljeni dobri temelji i sad je samo trebalo pripremiti fazu da mi zaista krenemo u učionice.

Samo. Samo je trebalo pripremiti fazu da se krene u učionice. Olako shvaćanje i prezentiranje pripreme za ‘Školu za život’, zapravo najbolje govori upravo o toj manjkavoj pripremi o kojoj srednja.hr piše već mjesecima.

Demontaža 3: Ovo nije reforma

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] 'Škola za život' nije Cjelovita kurikularna reforma

Kolega Ladišić potom je upitao ministričinu pomoćnicu je li ‘Škola za život’ temelj reforme ili je ovo reforma.

Ovo je reforma. Naravno, rekla je Kralj.

Nije. ‘Škola za život’, kako smo jučer pisali, može se smatrati tek programčićem unapređenja nastavnog plana i programa s obzirom da ne pretpostavlja cjelovitost CKR-a i sustavnu paradigmatsku promjenu predtercijarnog obrazovnog sustava. Negdje putem, ministrica i pomoćnica vjerojatno svjesne da za Cjelovitu kurikularnu reformu ipak treba više vremena i rada (dužeg od PR-ovske prve godine mandata), odlučile su se za light ‘Školu za život’.

Demontaža 4: Kako MZO ‘kompetentno’ rješava probleme

Kralj je potom nastavila o tome kako “svi zajedno trebamo uprijeti i primiti se posla ako želimo vidjeti promjene u sustavu obrazovanja”, pa istaknula i mudrolije ministrice Divjak.

Najlakše je reći ne može se, ali treba pronaći načina. Ministrica često zna reći, ako mi nemamo kompetencije za rješavanje problema, kako ćemo to naučiti naše učenike.

O tome kako je Ministarstvo ‘kompetentno rješavalo’ probleme uoči ‘Škole za život’ i obavezne informatike, ispisali smo tekstove i tekstove pa je opravdano smrtno ozbiljno se zapitati kako će, zaista, probleme naučiti rješavati učenici kada se resorna ministrica sa svojim timom muči u ‘kompetentnom rješavanju problema’. Vjerujemo da će ih naši učenici nadmašiti bez po’ muke.

Demontaža 5: Ni traga pripremi za međupredmetne teme i implementaciju okvira

Potom, još malo o ‘cjelovitosti’.

Što se cjelovitosti tiče, ne znam zapravo koji dio nedostaje. U samoj implementaciji, u samoj edukaciji i učitelja i nastavnika informatike i kolega u eksperimentalnim školama prva stvar s kojom smo krenuli su zapravo bili okviri. Okvir za vrednovanje, okvir za rad s darovitom djecom, okvir za rad s djecom s poteškoćama. Dakle, to su oni glavni elementi koji se implementiraju u svim nastavnim predmetima. Isto tako, prošli smo kroz svih 7 međupredmetnih tema čija očekivanja se realiziraju kroz sve nastavne predmete i kroz edukaciju smo pripremali naše kolege u školama da kako planiraju realizaciju odgojno-obrazovnih ishoda iz znanstvenih predmeta, odmah dodaju i očekivanja međupredmetnih tema.

Nastavnici o pripremi za 'Školu za život': 'Ovo ne vodi nigdje, svi se osjećaju glupo samo ne žele javno priznati!'

Osim što u ‘Školi za život’ nedostaju krovni kurikularni dokumenti poput Okvira nacionalnog kurikuluma te nacionalnih dokumenata vrsta i područja odgoja i obrazovanja, nije poznato je li i tko je radio na dokumentima međupredmetnih tema i okvira. Nije poznato niti tko je o njima provodio edukacije, ako ih je zaista bilo. Ponovno ističemo, u travnju su imenovane samo predmetne stručne skupine koje su predmetne kurikulume pripremale za ‘Školu za život’. Stručnim skupinama međupredmetnih tema i okvira ni traga ni glasa u pripremi ‘Škole za život’. Tko je dakle o međupredmetnim temama i okvirima educirao nastavnike, nije poznato. Prema informacijama kojima raspolažemo, ljudi koji su u sklopu CKR-a radili na međupredmetnim temama i okvirima nisu sudjelovali u edukacijama nastavnika za njihovo provođenje niti znaju što se s njihovim dokumentima događalo nakon kretanja u pripremu ‘Škole za život’.

Reći nastavnicima u edukaciji da u planiranju ishoda učenja samo dodaju i očekivanja međupredmetnih tema…opravdano je reći da se radi samo o suštom zadovoljavanju forme, a od sadržaja ništa.

Demontaža 6: Pomoćnica ministrice ne razumije što definira novu, reformiranu školu

Potom je kolega Ladišić upitao, vrlo logično, pitanje o tome zašto dosada nije usvojen krovni kurikularni dokument, Okvir nacionalnog kurikuluma.

To je strateški dokument koji se usvaja na razini Vlade. Ne bih vam znala reći. Nama je izuzetno važno da kurikulumi nastavnih predmeta, kurikulumi međupredmetnih tema, svi okviri koje sam spomenula, znači svi ti elementi ulaze u naše škole jer su oni ti koji idu u direktnu primjenu. Vi trebate imati kurikulum nastavnog predmeta matematike kako biste ga mogli primijeniti u učionici, a to mi imamo.

Posljednjim potezom Blaženka Divjak zaplesala je na grobu Cjelovite kurikularne reforme

Istina je da se temeljni kurikularni dokument usvaja na razini Vlade, naime, to je Ministarstvo Blaženke Divjak uredilo nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Isto tako, iz finalne inačice usvojenog Zakona, Divjak je izbacila formulaciju da je krovni kurikularni dokument izrijekom Okvir nacionalnog kurikuluma, što ostavlja prostora da se jednoga dana usvoji neki drugi ‘temeljni kurikularni dokument’, a ne ONK izrađen u sklopu CKR-a.

Spomenimo ovdje i važnost i neophodnost Okvira nacionalnog kurikuluma za cjelovitu reformu. Upravo ONK definira novu školu i sve što ona donosi, od obrazovnih ciklusa, do gimnazijske izbornosti, jasnih očekivanja međupredmetnih tema, hibridnog vrednovanja… ‘Škola za život’, zanemarujući ONK, sve to nema pa tako nema ni cjelovitosti niti reforme.

Demontaža 7: Opet teški flop s metodološki promašenom anketicom MZO-a o zadovoljstvu nastavnika edukacijom za informatiku

Jedno od pitanja odnosilo se i na edukacije nastavnika za obaveznu informatiku pa je Ladišić upitao pomoćnicu ministrice zašto je dio učitelja i nastavnika nezadovoljan, o čemu smo detaljno pisali na srednja.hr.

Ja bih rekla da je teško usrećiti i zadovoljiti sve. Što se tiče edukacije informatike, 90 posto onih koji sudjeluju u edukacijama je bilo zadovoljno ili vrlo zadovoljno.

Drago nam je da u Ministarstvu čitaju srednja.hr, no ful je promašeno na kritike odgovarati šupljom znanošću i agresivnim PR-om

U moru granično istinitih ili neistinitih informacija, Lidija Kralj ovom je izjavom ‘zakucala’ svoje gostovanje na N1. Pomoćnica ministrice ovdje se ‘pohvalila’ rezultatima anketice koju je MZO proveo među nastavnicima informatike, a o toj smo anketici naširoko pisali i detaljno pojasnili kako se radi o a) lošem spinu b) potkrijepljenim lošom znanošću te c) eklatantni primjer primarne djelatnosti MZO-a – agresivnog i beskrajno napornog PR-a.

Anketicu je riješilo točno 643 učitelja i nastavnika informatike od njih ukupno 1.247. Još veći problem anketice bila je njena metodološka promašenost, što nam je detaljno pojasnio Kosta Bovan, docent s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, na kojemu drži kolegije iz metodologije istraživanja. Istaknimo samo kako su nastavnici, odgovarajući na pitanja u anketici, mogli birati između 4 odgovora, od kojih su tri pretpostavljala zadovoljstvo edukacijom.

Demontaža 8: Tek danas saznajemo da postoji povjerenstvo za evaluaciju ‘Škole za život’

Od gospođe Kralj danas smo saznali i novosti o evaluaciji eksperimentalnog programa.

Dakle, imamo posebno povjerenstvo za praćenje i evaluaciju eksperimentalnog programa u kojem su domaći i međunarodni stručnjaci, profesori obrazovne psihologije, članovi naših agencija, čak i kolegica jedna sa sveučilišta u Australiji, oni će pratiti, nadgledati, voditi, usmjeravati cijeli postupak.

O povjerenstvu za evaluaciju i praćenje prvi smo put jutros čuli, a srednja.hr zatražit će od Ministarstva imena članova tog povjerenstva. Dotad, valja upozoriti kako zadnja inačica Akcijskog plana za provedbu Strategije obrazovanja (iz svibnja 2018., koja, doduše još nije usvojena na Vladi) predviđa kako će evaluaciju eksperimenta vršiti, redom: ERS, stručna radna skupina za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, radne skupine, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, visoka učilišta i javni znanstveni instituti.

O imenima članova navodnog povjerenstva za evaluaciju, izvijestit ćemo čim ih dobijemo.

Demontaža 9: Pomoćnica o nesporazumu oko udžbenika, umjesto o neorganizaciji MZO-a

Na kraju, kolega Ladišić upitao je i o problemu s kašnjenjem udžbenika.

Rekla bih da je nastao nesporazum. Poslali smo upute nakladnicima, vjerujem da će svi nakladnici isporučiti udžbenike. Nemojte zaboraviti da su glavni faktor učenici i učitelji, mi možemo podučavati bez udžbenika. Nije veliki problem, rješenje imamo. Što se tiče izbora udžbenika, ovo je prvi put da je izbor bio individualan. Učitelji su sami mogli birati. To je jedan od koraka prema autonomiji učitelja.

Propast krunskog projekta Plenkovića i Divjak: Obvezna informatika od ponedjeljka gola, bosa i praznih ruku

Bilo bi poštenije da je pomoćnica govorila o neorganizaciji MZO-a što se tiče nabave udžbenika. Kratki rokovi u kojima su nakladnici izrađivali udžbenike, dodatno su postali problematični sredinom i krajem kolovoza kada su, prema MZO-u, trebali početi isporučivati udžbenike. Javnu nabavu za udžbenike MZO je raspisalo 27. kolovoza, a rok za dostavu ponuda bio je 31. kolovoza. Koliko nam je poznato, nakladnici s MZO-om još uvijek nemaju potpisane ugovore o javnoj nabavi eksperimentalnih udžbenika.

Osim toga, nije točno da je ovo bio prvi put da su nastavnici individualno birali udžbenike. Prije osam godina, do donošenja Zakona o udžbenicima za mandata tadašnjeg ministra Radovana Fuchsa, učitelji su sami mogli birati udžbenike pa je tako primjerice u istoj školi 1.A razred mogao imati različite udžbenike od 1.B razreda. Zakon o udžbenicima iz 2010. to mijenja i predviđa da udžbenike u razrednoj nastavi jedne škole bira stručni aktiv učitelja razredne nastave od 1. do 4. razreda osnovne škole, a za predmetnu nastavu – stručni aktiv učitelja predmetne nastave koji čine svi učitelji određenoga nastavnog predmeta od 5. do 8. razreda osnovne škole. Isti princip propisan je i za srednje škole.

Zanimljivo je i da se Kralj hvali time da individualni odabir doprinosi autonomiji učitelja, ali u Nacrtu novog Zakona o udžbenicima (adiministracije MZO-a u kojoj i sama sjedi) koji je trenutno na javnom savjetovanju, odabir udžbenika opet nije individualni, već opet po aktivima.

*Ima materijala i za demontažu broj 10, ali, razumijete razmjere teškog faila gostovanja stručne ministričine pomoćnice.

Odgovori