Lidija Kralj kaže da priručnici, za koje je isplaćena ozbiljna lova, ne valjaju

Na izradu digitalnih metodičkih priručnika za eksperimentalnu Školu za život, kako smo jučer ekskluzivno objavili, u devet mjeseci 2018. utrošeno je više od sedam milijuna kuna. Taj je novac, predviđen u EU projektu, isplaćen nastavnicima koji su radili na pripremi eksperimenta, a isplaćeni iznosi odnose se na tek 50% izrađenosti priručnika. No, priručnici po kojima se radi cijele školske godine u eksperimentalnim školama – ne valjaju. Nastavnicima je to tijekom ožujka ove godine priopćila Lidija Kralj, pomoćnica ministrice obrazovanja, a kasnije im je rečeno da daljnjih isplata za priručnike, za drugih 50% izrađenosti – jednostavno neće biti.

Lidija Kralj | ilustracija: srednja.hr

Više od 10 milijuna kuna iz EU projekta ‘CKR I’ isplaćeno je tijekom devet mjeseci 2018. nastavnicima koji su radili na pripremi eksperimentalne Škole za život i uvođenje obavezne informatike. U detaljnoj tablici koju smo jučer objavili, moguće je vidjeti sve pojedinačne, pozamašne isplate koje su nastavnici ostvarili. Najveći dio novca, više od sedam milijuna kuna, nastavnicima je kroz autorske ugovore isplaćen za izradu tzv. digitalnih metodičkih priručnika i to za tek 50% izrađenosti metodičkih priručnika.

>> Ispovijest osobe koja je pripremala Školu za život: ‘Do kada šutjeti i štititi ovakav način rada i provedbe?’

>> Ekskluzivno objavljujemo milijunske isplate profesorima u Školi za život

Priručnici ‘ne udovoljavaju ciljevima i zahtjevima niti predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac’

No, posao koji su nastavnici odradili na najunosnijem dijelu Škole za život, nije ocijenjen dovoljno dobrim. Skupinama koje rade na Školi za život, to je 19. ožujka ove godine priopćila Lidija Kralj, pomoćnica i bliska suradnica ministrice Blaženke Divjak. Kralj se tada članovima skupina javila s dokumentom u čijem smo posjedu i u čijim metapodacima stoji kako je upravo ona njegova autorica.

Ekskluzivno objavljujemo milijunske isplate profesorima u Školi za život

– Nakon što su pregledane trenutne inačice metodičkih priručnika i provjereni ugovori s autorima ustanovljeno je da oni ne udovoljavaju ciljevima i zahtjevima koji su postavljeni pred autore niti predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac, stoji u prvoj rečenici dokumenta kojeg je Kralj poslala nastavnicima koji rade na uvođenju Škole za život i kojima je za rad na nedovoljno dobrim priručnicima do tada podijeljeno najmanje 7 milijuna kuna. Nadalje Kralj piše kako se, prema ugovoru kojeg su autori potpisali, očekuje ‘da će prijedlog metodičkih priručnika napraviti u skladu sa svjetskim primjerima dobre prakse i da će predstavljati najbolja rješenja za ovakav tip materijala u Hrvatskoj’.

Kralj navodi i da su nastavnici-autori metodičkih priručnika za nove kurikulume ‘dodatno educirani od međunarodnih stručnjaka te plaćeni u skladu sa zahtjevima koji se pred njih stavljaju’. U nastavku dokumenta, Kralj nastavnicima piše što sve (i u kojoj količini) mora imati izvrstan metodički priručnik te im daje vrlo detaljne smjernice za doradu nedovoljno dobrih priručnika. Članovi radnih skupina dobivaju i rok za popravak – 20. travnja 2019.

Na samom početku izrade priručnika, skromne smjernice svedene na ‘sve ono što biste sebi pripremili za nastavu :)’

S doradom priručnika koji ne ‘predstavljaju dovoljnu vrijednost za novac’ ne bi bilo nikakvog problema da Kralj još prošle godine tijekom ljeta, na samom početku izrade skupih priručnika, nije dala vrlo skromne upute za izradu istih. U prezentaciji koju je tada priredila nastavnicima-članovima skupina za Školu za život, Kralj je svoje upute za izradu priručnika doslovno svela na ‘sve ono što biste sebi pripremili za nastavu :)’, uz još nekoliko vrlo neodređenih natuknica.

Dakle, prema ovim su uputama nastavnici izrađivali metodičke priručnike i to s rokovima:

  • 1. lipnja 2018. (20% izrađenosti priručnika/satnice predmeta)
  • 1. kolovoza 2018. (preostalo do 50% izrađenosti priručnika/satnice predmeta)
  • 15. studenog 2018. (preostalo do 100% izrađenosti priručnika/satnice predmeta).

Do kraja 2018. nastavnicima koji su radili na pripremi Škole za život i izradi metodičkih priručnika, isplaćen je iznos za do 50% izrađenosti priručnika tj. satnice predmeta. Ostatak je trebao biti isplaćen u 2019., no nakon obavijesti Lidije Kralj iz ožujka o nekvalitetno odrađenom poslu na priručnicima, početkom travnja nastavnici dobivaju informaciju da daljnjih isplata, do 100% izrađenosti priručnika, neće biti zbog ‘izvršene revizije’. Uz to, nastavnicima je poručeno ‘da se radi na usklađivanju ostalih troškova’. Kako je cijela priča tekla iznutra, čitajte u ispovijesti našeg izvora iz jedne od radnih skupina Škole za život.

Nas je zanimalo o kakvoj se točno reviziji radi i što je ona utvrdila. Prethodno je do nas došla i informacija kako je nastavnicima iz skupina rečeno da do daljnjega nema ni bilo kakvih drugih isplata (za vođenje skupova usavršavanja, za savjetničke posjete, itd.) zbog svojevrsne revizije EU projekta. Pa smo se dali u dosta bezuspješnu potragu za revizijom.

ASOO-DEFCO: Nismo nadležni za reviziju

Prvi upit poslali smo Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO-DEFCO). U sklopu EU projekta CKR I, iz kojeg se financira eksperimentalna Škola za život, ASOO-DEFCO je tzv. Posredničko tijelo razine 2 i zaduženo je za praćenje provedbe Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava kojeg je MZO za CKR I potpisalo. Iz Agencije su nam u odgovoru poručili da nisu nadležni za poslove revizije. Stoga smo upit ponovili i upitali ih jesu li tijekom praćenja provedbe projekta CKR I zabilježili neprihvatljive troškove ili odstupanja u vrijednosti za novac.

Ispovijest osobe koja je pripremala Školu za život: 'Do kada šutjeti i štititi ovakav način rada i provedbe?'

– Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih je u ožujku 2019. god. odgovorila na upit portala srednja.hr, kako je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Projekt ‘Podrška provedbi cjelovite kurikularne reforme (CKR)’ na snazi te sukladno navedenom ugovorne strane obvezuju se čuvati i ne otkrivati trećim osobama informacije o Korisniku, o provedbi i financijskim uvjetima projekta, koje bi mogle naštetiti njegovim poslovnim interesima, poručili su nam iz ASOO-DEFCO i dodali kako su ugovorne strane obavezne čuvati i štititi osobne podatke.

Dodatno su nam rekli da je provedba projekta isključiva odgovornost Korisnika projekta (u ovom slučaju to je MZO), koji je pak također obvezan čuvati podatke koji imaju oznaku povjerljivosti. Na kraju su nam poručili da sve informacije o projektu i njegovim aktivnostima možemo pronaći na web stranici Škole za život.

Ministarstvo rada, koje upravlja cijelim EU operativnim programom, vršit će evaluaciju krajem 2019.

Potom smo se obratili Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS), koje je tzv. Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz kojeg se putem Europskog socijalnog fonda financira projekt CKR I. Štoviše, ministar Marko Pavić u listopadu prošle godine donio je Odluku o financiranju ovoga projekta. Zanimalo nas je u kojem je statusu projekt CKR I i je li MRMS dosad vršilo bilo kakvo praćenje ili evaluaciju projekta.

– Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kao Upravljačko tijelo za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., planira provedbu evaluacije cijele navedene Prioritetne osi (op.a. Prioritetna os 3 ‘Obrazovanje i cjeloživotno učenje’). Početak provedbe navedene evaluacije planiran je za zadnje tromjesečje 2019. godine, dok je očekivano trajanje provedbe godinu dana. Ista će obuhvatiti ocjenu djelotvornosti, učinkovitosti i učinka rezultata dostupnih za razdoblje od početka provedbe Operativnog programa do ugovaranja predmetne nabave, rekli su nam iz MRMS-a i za sva daljnja pitanja oko provedbe projekta i njegovog praćenja, uputili su nas na Ministarstvo obrazovanja.

Iz Ministarstva obrazovanja izostao konkretan odgovor

Stoga smo i Ministarstvo obrazovanja upitali o statusu projekta CKR I te jesu li u dosadašnjoj provedbi projekta opravdani ciljevi i zahtjevi i je li ostvarena dovoljna vrijednost za novac.

Iz MZO-a su nam poručili kako je Ministarstvo, osim CKR I projekta, ugovorilo više projekata izravnih dodjela iz Europskog socijalnog fonda.

– Svi navedeni projekti su trenutno u realizaciji te su tijekom realizacije moguće i izmjene projekta. Metodički priručnici su trenutno u postupku izrade, a za njih je predviđena i recenzija kako bi se procijenila kvaliteta, rekli su nam iz MZO-a, ne odgovarajući na naše pitanje o dosadašnjoj (ne)opravdanosti ciljeva i zahtjeva projekta i (ne)ostvarenosti dovoljne vrijednosti za novac.

Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU još nije izvršila reviziju CKR I projekta

U konačnici, javili smo se i ARPA-i, Agenciji za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, s pitanjem je li izvršila reviziju dosadašnje provedbe projekta CKR I.

– Navedeni projekt još nije bio predmetom revizije Agencije. Naime, osnova za reviziju su Zahtjevi za nadoknadu sredstava (ZNS) podneseni od strane Korisnika (op.a. MZO) prema Provedbenim tijelima druge razine (op.a. ASOO-DEFCO), no u MIS sustavu nema podnesenih ZNS-ova za navedeni projekt, odgovorili su nam iz ARPA-e.

Utoliko ostaje nejasno što se točno od ožujka ove godine događa(lo) sa Zahtjevom za nadoknadom sredstava utrošenih od ožujka do prosinca 2018. O tom smo zahtjevu pisali jučer, u njegovom smo posjedu i kako smo naznačili, 5. ožujka ove godine potpisali su ga pomoćnici ministrice obrazovanja Stipe Mamić i Lidija Kralj. Spomenuti ZNS kategoriziran je kao (prvi) među-zahtjev za nadoknadom EU sredstava utrošenih u CKR I projektu, kojim se potražuje naknada potrošenih 24.998.126,09 kuna iz projekta. Kao što smo i jučer naznačili, prema našim posljednjim neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, Zahtjev je podnesen nadležnom tijelu za verifikaciju i nadoknadu sredstava (ASOO-DEFCO), no i dalje nije odobren.

Još 20 milijuna kuna za priručnike u ‘frontalnoj’ Školi za život

Na kraju, vratimo se opet na digitalne metodičke priručnike. Nakon što su ih nastavnici u cijelosti izradili za eksperimentalne škole, za njih primili pola očekivanog iznosa, potom ih prema uputama Lidije Kralj dorađivali jer prethodno nisu ostvarili ‘dovoljnu vrijednost za novac’, Ministarstvo je raspisalo javni poziv – za izradu inovativnih metodičkih preporuka.

Javni poziv svim učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima objavljen je 7. svibnja ove godine i odnosi se na izradu metodičkih preporuka po novim kurikulumima koji će se od jeseni ‘frontalno’ provoditi u svim školama u Hrvatskoj. Za to je iz EU projekta predviđeno 20 milijuna kuna, pri čemu će odabrani pojedinačni prijedlozi nastavnika ostvariti pravo na naknadu od 2.000 kuna bruto II, tj. približno 1.500 kuna neto za jedan metodički obrađen nastavni sat.

– Izabrane metodičke preporuke bit će dio metodičkih priručnika, pojasnili su nam iz Ministarstva, a za metodičke priručnike poručili kako su još uvijek u postupku izrade.

Što je s javnom nabavom?

Zanimalo nas je i podliježe li javni poziv za metodičke preporuke postupku javne nabave, s obzirom na pozamašne iznose koje pojedinci mogu uprihoditi izrađujući metodičke preporuke po satu predmeta.

– Sve aktivnosti projekta ‘Podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi’ provode se u skladu sa uvjetima Europskog socijalnog fonda uz konzultacije s PT2 odnosno DEFCO-m te je i Javni poziv prethodno dogovoren. Kada se bude radilo grafičko uređivanje metodičkih priručnika i lektura, isto će se provoditi sukladno propisima o javnoj nabavi i u skladu s pravilima ESF-a, stoji u odgovoru MZO-a.

Dodatno, kažu kako će pristigle prijedloge u javnom pozivu ocjenjivati savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje i, po potrebi, savjetnici iz drugih agencija u sustavu, sukladno imenovanju ministrice. Kažu i kako će broj članova povjerenstva za prosudbu pristiglih prijedloga i njihovo područje stručnosti ovisiti o broju prijava i predmetima.

Značajno isti posao – dvaput

Informacija o javnom pozivu za izradu tzv. metodičkih preporuka u skupinama koje su prethodno radile na metodičkim priručnicima izazvala je blago podizanje obrva, s obzirom na to da su na poslovima predviđenima javnim pozivom, radili od prošloga ljeta. Za taj su posao i (djelomično) plaćeni. Usporedite li smjernice za doradu metodičkih priručnika (koje je Lidija Kralj u ožujku poslala radnim skupinama) s javnim pozivom za izradu tzv. metodičkih preporuka, lako ćete uočiti da se zapravo radi o značajno istome poslu.

Na samome kraju, usporedimo u samo jednoj natuknici prve, skromne upute Lidije Kralj za izradu metodičkih priručnika, s javnim pozivom za metodičke preporuke. U uputama koje je dala prošloga ljeta i koje imate prilike vidjeti u fotografijama poviše u tekstu, Kralj navodi da se sadržaji iz velikog EU projekta e-Škole mogu koristiti uz dopuštenje ili reference.

Zanimljivo, u javnom pozivu, na čijem je predstavljanju početkom svibnja 2019. sudjelovala Kralj, eksplicitno stoji:

– Na ovaj Javni poziv ne mogu se predložiti scenariji poučavanja niti digitalni obrazovni sadržaji koji su izrađeni u projektu e-Škole, sadržaji koji su već ranije izrađeni za navedene Metodičke priručnike niti druga djela koja su već javno objavljena s oznakom autorskog djela.

Dvostruko financiranje nije prihvatljiv izdatak

Prema Pravilima o financijskim korekcijama za projekte koji se financiraju iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., koja su dostupna na web stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dvostruko financiranje kategorizirano je kao nepravilnost.

– Projekt ili dio projekta je “dvostruko financiran” tj. financirao je i iz drugih izvora. Iznos koji je dvostruko financiran se isključuje iz prihvatljivih izdataka, stoji u Pravilima.

*Sutra u 11 sati objavljujemo novi tekst iz serije tekstova o financiranju Škole za život.

_______________________________

Povezani tekstovi na ovu temu:

Ispovijest osobe koja je pripremala Školu za život: ‘Do kada šutjeti i štititi ovakav način rada i provedbe?’

Ekskluzivno objavljujemo milijunske isplate profesorima u Školi za život

One comment

  1. undermining od portala koji se “kao” bavi školstvom. a još kad bi naučili kako funkcioniraju EU fondovi onda bi shvatili da nema vijesti.
    konačno da su nastavnici i za nešto plaćeni! ali drugi moraju kopati rupu! 🙂 jadno! razno razni menageri mogu dizati lovu na sjedenje u upravnim odborima a nama je “previše” platiti nastavnika za intelektualni rad. Pogledajte honorare sveučilišnih profesora za isti posao – da se smrzneš-! Ovo je crkavica

Odgovori