Loš copy/paste: Pronašli smo lude paradokse u strukovnom kurikulumu za dualno obrazovanje

Dualno obrazovanje ove je školske godine eksperimentalno ušlo u 11 škola za četiri zanimanja: prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar.  Što se samog modela tiče, mnoga pitanja ostala su otvorena, a ni kurikulumi nisu bili dovršeni na vrijeme te do danas nisu javno objavljeni. Ipak, domogli smo se novih strukovnih kurikuluma za ova 4 zanimanja po dualnom modelu i odmah uočili neke paradokse. Naime, pri copy/pasteu iz jednog kurikuluma u drugi, autori kurikuluma za dimnjačara u jednom su momentu zaboravili preimenovati staklar u dimnjačar, pa ispada da se dimnjačari neće moći školovati za staklara ako ne sklope ugovor o radu. Druga, možda značajnija pogreška je ona brojčana. Pri definiranju broja sati koje učenik provodi u svijetu rada, na jednom mjestu stoji jedan, a na drugom drugi broj, pa je upitno koja je verzija točna.

foto: pixabay

Dualni model strukovnog obrazovanja javnosti je poznat postao kada je objavljeno da je učenicima ukinuta Povijest. Učenje u svijetu rada pri kojem će učenici biti plaćeni te suradnja s gospodarstvom, ono je čime se Ministarstvo znanosti i obrazovanja hvali kada se govori o dualnom modelu, ali problem nastaje kada se situacija promotri detaljnije što smo već učinili u nekoliko naših tekstova.

Škola za život počela bez tableta, a dualno obrazovanje bez gotovih kurikuluma

Pisali smo i o problemu kurikuluma koji nisu bili gotovi na vrijeme, pa je, iako je škola već počela, kurikulum za stjecanje kvalifikacije kozmetičar bio nedovršen.

Dimnjačari ili staklari, možda i nije tako važno

Kurikulumi za dualno obrazovanje nisu objavljeni javno, ali mi smo ih ipak uspjeli nabaviti. Već pri prvom detaljnijem iščitavanju stranica, uočili smo neke paradokse u strukovnom kurikulumu za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema modelu dualnog obrazovanja iz srpnja, 2018.

Prvi paradoks najvjerojatnije se dogodio zbog nepažljivog copy/paste-a iz drugih kurikuluma. Naime, već u samom pojmovniku, pri obrazlaganju sastavnica kurikuluma, kratko se objašnjava da će poslodavac i učenik sklopiti ugovor kojim će regulirati radni odnos za vrijeme dimnjačarske prakse. Međutim, u posljednjoj rečenici tog paragrafa, autori pišu: “Polaznik koji ne sklopi ugovor o radu neće moći nastaviti obrazovanje za kvalifikaciju staklar prema modelu dualnog obrazovanja.”

U kurikulumu koji se odnosi na dimnjačare, staklar teško pronalazi mjesto, a sumnjamo i da će polaznika (dimnjačara) zabrinuti činjenica da se neće moći nastaviti obrazovati za staklara. Dakako, umjesto riječi staklar trebalo bi pisati dimnjačar, pa je ovaj paradoks poprilično zabavan jer ukazuje na brzinu i netemeljitost pri izradi kurikuluma.

Pogrešni podaci u važnim tablicama koje definiraju broj sati koje učenici provode na praksi

Netemeljitost pokazuje još jedan paradoks na koji smo naišli u istom kurikulumu, a ovaj držimo nešto ozbiljnijim. Na samom početku kurikuluma u tablici su prikazane sastavnice kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema modelu dualnog obrazovanja. Jedna od sastavnica (B.2) koja se odnosi na strukovni dio prikazuje broj sati koji po razedima otpada na učenje temeljeno na radu, ustanovi za strukovno obrazovanje i u svijetu rada, a mi smo ga označili crvenom bojom.

Screenshot: Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema modelu dualnog obrazovanja

Prema ovoj tablici, u trećem razredu srednje škole, učenici praksu (B.2) imaju 618 sati od čega 426 sata otpada na praksu u svijetu rada. Međutim, u tablici koja se nalazi nešto niže u istom kurikulumu prikazan je model organizacije odgojnog-obrazovnog rada, te se u njemu ovi brojevi ne poklapaju s prethodnom tablicom. Naime, tamo je za treći razred za svijet rada upisano 608 sati koje bi učenici trebali odraditi. Taj dio također smo u tablici označili crvenom bojom. Sukladno tome, zbroj sati koji otpada na učenje temeljeno na radu je za gotovo 200 sati viši nego li je prikazano u prvoj tablici.

Screenshot: Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema modelu dualnog obrazovanja

Budući da se praksa kroz kurikulum spominje i kasnije, vidljivo je da se ponavlja podatak od 608 sati u svijetu rada, pa je najvjerojatnije pogrešan podatak iz prve tablice. Međutim, ovakvi paradoksi ne bi se smjeli pojavljivati u najvažnijem dokumentu koji regulira nastavni plan i program jer bi se upravo na temelju kurikuluma nastava trebala organizirati. Ovi paradoksi samo ukazuju na brzinu kojom su se kurikulumi donosili.

Brzina u promjenama karakteristična je za MZO na čelu kojeg je Blaženka Divjak, a temeljitost koja se u toj brzini zaboravljala presudna je za kvalitetno uvođenje novih modela i poboljšanje obrazovnog sustava.

Odgovori