Pretraga

Ministarstvo razmatra našu inicijativu da se svim studenticama osiguraju besplatni tamponi i ulošci

A- A+

Od ove akademske godine, studentice u Škotskoj imaju jednu brigu manje na umu. One se, naime, više ne moraju brinuti o izdvajanjima za higijenske potrepštine u obliku uložaka i tampona, jer im Sveučilište to financira. Potaknuti njihovim primjerom, poslali smo upit o mogućnostima za sličnu inicijativu u Hrvatskoj, a odgovor Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nam ulijeva nadu da smo možda prvi kotačić pokrenuli.

foto: srednja.hr

Već smo pisali o hvale vrijednom potezu Škotske i tome kako će njihove studentice od sada imati riješeno pitanje higijenskih proizvoda za menstruaciju jer su iz državnog proračuna izdvojili čak 5,2 milijuna funti.

Škotska nam je poslužila kao pozitivan primjer te smo s nekoliko institucija u Hrvatskoj odlučili provjeriti je li kod nas već postojala ista ili slična inicijativa, a, ako ne, kakve su šanse da se to ostvari?

Nekoliko promašaja i jedan tračak nade

S obzirom da ne postoji jedno nadležno tijelo koje bi se bavilo takvim pitanjima, upit smo odaslali na nekoliko adresa. Ministarstvo zdravstva, koje nam je prvo odgovorilo, nas je uputilo na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, jer je to, prema njihovom odgovoru, tijelo koje je nadležno za upite poput našega.

Izdvojeni članak

Besplatni ulošci i tamponi? O da, ove studentice od države će dobiti ‘opremu’ za one dane u mjesecu

Iz HZZO-a su pak odgovorili kako takav upit nije u njihovoj nadležnosti kao i to da ovakav prijedlog do sada nisu zaprimili: ‘Na teret obveznog zdravstvenog osiguranja osigurane osobe mogu dobiti lijekove s osnovne liste lijekova, te ortopedska i druga pomagala uvrštena na popis pomagala. Postoji utvrđen postupak uvrštavanja lijekova i pomagala na popise lijekova i pomagala. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije do sada zaprimio prijedlog za uvrštavanje tampona i uložaka primjerice na popis ortopedskih i drugih pomagala’, stoji u njihovom odgovoru.

Budući da se navedeni primjer iz Škotske odnosi na sveučilišnu, a ne na državnu razinu, upit smo poslali i Ministarstvu za znanost i obrazovanje te Sveučilištu u Zagrebu. Iz Sveučilišta u Zagrebu nam, nakon višetjednih čekanja te slanja dodatnih mailova i poziva s obećanjem da će nam se netko povratno javiti, još uvijek nismo dobili odgovor, no od Ministarstva znanosti i obrazovanja jesmo.

Iz MZO-a su dopisivanje najprije iskoristili kao priliku da se pohvale stipendiranjem studenata, a kasnije da nas preusmjere na druge adrese. Na naše pitanje su se osvrnuli tek posljednjom rečenicom, ali su se zato nadugačko i naširoko raspisali o stipendijama koje osiguravaju studentima. Nismo sigurni kakve to veze ima s našim pitanjem koje se ticalo financijske pomoći isključivo za higijenske uloške i tampone, kao, pretpostavljamo, ni oni, pa su nam zato savjetovali da se obratimo Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Izdvojeni članak

‘Zalomi’ im se menstruacija 4x mjesečno, motorički su slabije nego prije 10 godina, no uz čarobne formule profesora učenice ipak vole tjelesni

‘Sustav studentskih potpora u RH pretežno se oslanja na neizravne potpore studentima te Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije u cilju 6 u dijelu visokog obrazovanja predviđa mjeru uspostavljanja novog nacionalnog sustava financijske potpore koji bi u većoj mjeri bio temeljen na izravnoj potpori studentima putem stipendija kao osnovnog oblika potpore. Na godišnjoj razini, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodjeljuje oko 10.000 socio-ekonomskih stipendija te 3.400 STEM stipendija godišnje, a cilj im je motivacija studenata da upišu i studiraju studijske programe u STEM području te povećanje uspješnosti i završnosti. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema saznanja o sličnim inicijativama u Hrvatskoj. S obzirom na tematiku, predlažemo Vam kontaktirati Ministarstvo zdravstva te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku’, glasi odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Upravo odgovor Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je onaj koji nam je dao tračak nade. U vrlo konkretnom odgovoru konačno nismo dobili prebacivanje lopte nekome drugome, već su nam jasno dali do znanja kako prijedlog poput našega do sada nisu zaprimili, no i obećanje da će ga, nadamo se vrlo ozbiljno, razmotriti: ‘Zahvaljujemo se na Vašem upitu i isticanju jedne ovakve jedinstvene prakse u jednoj zemlji i inicijative za koju do sada nismo zaprimili nikakav istovjetan ili sličan prijedlog. U svakom slučaju razmotrit ćemo vaš upit, kao i sve ostale zanimljive prijedloge.’

Velike brojke u igri

Izdvojeni članak

30 razloga zašto jebeno mrzimo mjesečnicu

Kako bi nekome u potpunosti bila jasna važnost ove inicijative, potrebno je istaknuti financijsku stranu kupovine higijenskih uložaka i tampona. Iznos od 5,4 milijuna funti koje je Sveučilište u Škotskoj odlučilo izdvojiti za uloške i tampone svojih studentica nam ne mora ništa značiti, a može zvučati i pretjerano. Ali ako se prebacimo u kune i krenemo jednostavnom ilustracijom broja studentica u Hrvatskoj, neke stvari bi mogle biti jasnije.

Na osobnoj razini, možda ne zvuči previše ako kažemo da prosječno kupimo jedan paket higijenskih uložaka u vrijednosti od otprilike 20 kuna. No, postoje djevojke koje obilnije krvare i preko noći, pa su im potrebni i noćni higijenski ulošci koji koštaju isto toliko. Pa ako želite na more, na bazen, ako se bavite jačom fizičkom aktivnošću, potrebni su i tamponi što je još 20-ak kuna. Iznos se sada već penje na ugrubo 60 kuna mjesečno, uz napomenu da izostavljamo dnevne uloške koji su dio higijenske rutine većine djevojaka.

Ali uzmimo kao prosjek 40 kuna, jer ne koriste sve studentice svaki proizvod. Pomnožimo li to s deset mjeseci, koliko traje akademska godina, dolazimo do 400 kuna po studentici. Prema Državnom zavodu za statistiku, u prošle akademske godine je u zimski semestar bilo upisano 90.875 studentica na razini Hrvatske, pa njihov ukupni trošak onda iznosi više od 36 milijuna kuna.

Iako se u početku čini bezazleno i zanemarivo, iznos od 40 kuna mjesečno se ispostavlja kao problematičan. Pogotovo uzmemo li u obzir da postoje studentice slabijeg ekonomskog statusa kojima onda tih 40 kuna više ne predstavlja iznos od nekoliko kava s prijateljicama, već nekoliko obroka. A, ovo valja i nekoliko puta naglasiti, kupovina higijenskih proizvoda za menstruaciju nije luksuz, nego potreba.

Borba za reproduktivno zdravlje žena je borba za jednakost

Kada govorimo o problemu dostupnosti higijenskih uložaka i tampona, govorimo o reproduktivnom zdravlju žena. Menstruacija nije odabir, žena ne može jednostavno odlučiti ne imati menstruaciju jedan mjesec iz hira ili jer si ne može priuštiti uloške i tampone. A po pitanju reproduktivnih prava žena, moramo priznati da Hrvatska ne stoji na zavidnom mjestu.

Izdvojeni članak

Djevojka dobila menstruaciju u busu, a brza reakcija nepoznatog dečka sve je zapanjila

Maša Grdešić je profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studentima i studenticama drži predavanja iz područja teorije pripovijedanja, kulturalnih studija, te feminističke teorije. Grdešić smo upitali o važnosti ovakvog pokreta kakav smo vidjeli da se dogodio u Škotskoj, a istaknula je i problematiku samog diskursa o menstruaciji, činjenicu da je menstruacija još uvijek tabu tema.

– Mislim da je odluka o besplatnim ulošcima i tamponima odlična. Menstruacija je važno feminističko pitanje koje uključuje nekoliko povezanih aspekata. Menstruacija je i u zapadnom svijetu barem jednim dijelom još uvijek društveni tabu što je jasno, na primjer, iz toga kako o njoj govorimo (‘oni dani u mjesecu’, ‘dobila sam’, ‘menga’, ‘stvari’ itd.) i kako se ulošci reklamiraju (plava tekućina redovito zamjenjuje krv). Feministkinje se stoga zalažu za sustavniji zdravstveni i spolni odgoj u školama kojim bi razgovor o menstruaciji posao običan i svakodnevan kao i sama menstruacija. Međutim, menstruacija, kao što vidimo, nije samo rodno pitanje nego i ekonomsko. Stoga se feminizam bori i za besplatnu zdravstvenu zaštitu, koja uključuje spolno i reproduktivno zdravlje, pa u tom smislu i besplatnu kontracepciju, kao i uloške i tampone za sve osobe koje imaju menstruaciju. Uz to, sve je važnije zagovaranje sigurnijih i ekološki orijentiranih varijanti menstrualnih proizvoda, odgovorila je Grdešić.

Po pitanju mogućnosti da isti ili slični scenarij vidimo u Hrvatskoj, nazire se opravdana skepsa.

– Imajući na umu otpor prema zdravstvenom i spolnom odgoju u Hrvatskoj, ne znam je li realno očekivati da se takva odluka donese u našim školama i na fakultetima. Nastavnici i nastavnice često s pravom navode da u brojnim školama ne postoje ni osnovni uvjeti za rad, poput grijanja, no i ulošci i tamponi spadaju u te ‘osnovne uvjete’ jer djevojka koja ih ne može priuštiti ne može pohađati nastavu i tako automatski zaostaje u školi, a to se 2018. nikako ne bi smjelo događati, nadodaje.

Izdvojeni članak

Ne, ovo nije priča iz prošlog stoljeća: Djevojke za vrijeme menstruacije ne mogu u školu i to baš i nije fer

Sličan smo odgovor dobili i od udruge Ženska soba – centar za seksualna prava. Istaknule su kako je menstruacija opet mjesto na kojem se očituje ekonomska nejednakost između žena i muškaraca i da se neravnopravnost žena neće riješiti dok se u obzir ne uzmu i financijska pitanja, a tu se upravo ubrajaju i ona ginekoloških usluga.

– Žene u usporedbi s muškarcima mjesečno moraju izdvajati novce kako bi si osigurale osnovne higijenske potrepštine, poput uložaka, tampona (između svih ostalih potrepština) što ih opet stavlja u nepovoljniji položaj iako su već u lošijem ekonomskom položaju od muškaraca. Promjena koja se dogodila u Škotskoj zasigurno predstavlja pozitivan primjer i potez socijalno osjetljive države koja razumije potrebe žena. Ako usporedimo Škotsku i Hrvatsku, mogle bismo zaključiti, da iako bi ovakvo nešto bilo od iznimne važnosti i potrebe za učenice, studentice i žene u Hrvatskoj, mislimo kako smo daleko od toga. Škotska je jedna od najliberalnijih zemalja i ima veću dostupnost ginekološkim uslugama (poput uzimanja pilula za pobačaje u vlastitom domu), dok mi sve više nazadujemo na tom području. Smatramo kako je krajnje vrijeme da i naša država krene prvenstveno u smjeru osiguravanja besplatnih i dostupnih ginekoloških usluga, a nakon toga i osiguravanja svega potrebnog kako bi žene i na ovoj razini prestale biti neravnopravne u odnosu na muškarce, kažu iz Ženske sobe.

O svemu tome smo upitali i studenticu Lorenu Drakulu, potpredsjednicu Inicijative za feministički Filozofski i članicu Savjeta kluba studenata FFZG-a, a ona je izjavila kako bi financijsko olakšanje u obliku besplatnih uložaka i tampona uvelike doprinijelo kvaliteti njezina života, ali je istovremeno ukazala i na jedan novi mogući ishod, a to je ukidanje poreza na higijenske potrepštine:

– Mislim da je bespredmetno raspravljati o pitanju postoji li potreba za dostupnošću osnovnih higijenskih potrepština (pa i specifično onih ženskih poput uložaka i tampona). Isto tako smatram da je ključno razumjeti da nije uloga Sveučilišta da rješava socijalne potrebe svojih studenata i studentica. Premda je u ovakvim okolnostima donesena odluka zasigurno pozitivna, ona ne treba predstavljati ideal jer ponovno osnovne potrepštine pruža isključivo određenim ljudima. U tom smislu bi puno više značilo ukidanje poreza na uloške i tampone, ali i kondome i pelene, kaže Lorena.

Već viđene prakse

Ukidanje poreza kakvo spominje studentica Lorena nije neviđena praksa. Tako su u Australiji najavili ukidanje poreza na ženske higijenske proizvode od 1. siječnja 2019. godine, Velika Britanija planira isto učiniti 2022., a Kanada ima tu praksu još od 2015.

Očito je da se ne radi o utopijskom scenariju, već o realnim mogućnostima i potrebama koje su neke zemlje već prepoznale i provele u djelo. Cilj je to koji valja najprije prepoznati, a onda se i sustavno prema njemu kretati. Sustavno i sveobuhvatno, što bi onda uključivalo i aspekte detabuiziranja menstruacije kao i boljeg zdravstvenog odgoja.

Ali, prvi korak je učinjen. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je očito prepoznalo naš prijedlog kao nešto vrijedno razmatranja, a provođenje našeg prijedloga u djelo bi značilo veliko financijsko olakšanje za brojne studentice i učenice koje za higijenske uloške i tampone moraju izdvajati novac veći dio svog života. Ovim bi im se činom pomoglo u najranjivijem razdoblju i omogućilo odrastanje s jednom, itekako velikom, brigom manje.