Muljaža oko lektire: S Filozofskog kažu da ih iz MZO-a nikad nisu kontaktirali

Usvojeni kurikulum hrvatskog jezika posljednjih je tjedana podigao dosta prašine u javnosti sa spornim popisom lektire, odnosno izostankom popisa suvremenih djela. S obzirom na to da je kurikulum prije objave u Narodnim novinama prošao finalnu recenziju neovisnih institucija, kontaktirali smo svaku od njih, a posebno je zanimljiva informacija s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kako nam kaže pročelnik Odsjeka, nitko ga iz Ministarstva Blaženke Divjak nikada nije kontaktirao u vezi mišljenja na kurikulum hrvatskog jezika.

Netom prije nego što će biti usvojen i objavljen u Narodnim novinama 29. siječnja, kurikulum hrvatskog jezika nakon javne je rasprave prošao još jednu razinu ‘provjere’. Kako je 26. siječnja objavio 24sata, Ministarstvo obrazovanja tada je, uslijed nesuglasica oko kurikuluma, odlučilo poslati ga na adrese četiriju institucija koje će potom dati svoje neovisno mišljenje o kurikulumu.

U potrazi za finalnim ‘autorima’ kurikuluma hrvatskog jezika

Kronologija slučaja: Što se događalo s lektirom u 7 verzija kurikuluma hrvatskog

Kako stoji u pismu MZO-a koje je prenio 24sata, za domenu Hrvatski jezik i komunikacija zatraženo je mišljenje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je preporučio i dodatno mišljenje metodičara pa je prijedlog kurikuluma poslan i na Filozofski fakultet u Rijeci. Za domenu Književnost i stvaralaštvo zatraženo je mišljenje Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a za domenu Kultura i mediji mišljenje Fakulteta organizacije i informatike.

Osim toga, kako prenosi 24sata, mišljenje na kurikulum je zatraženo i od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je još u veljači 2018. recenzirala kurikulum hrvatskog jezika.

Prije skoro dva tjedna, javili smo se svim navedenim institucijama i zatražili od njih imena stručnjaka koji su sudjelovali u finalnoj recenziji kurikuluma, kao i mišljenja koja su na njega dali. Iz HAZU su nam tek poručili kako su njihovi stručnjaci sudjelovali u recenziji u veljači 2018. i naveli su nam imena koja su tada bila uključena u recenziju.

Institut za jezik sudjelovao isključivo u ocjeni kurikuluma koji se odnosi na hrvatski jezik

S Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ravnatelj Željko Jozić rekao nam je da su u radu na kurikulumu sudjelovali znanstvenici Instituta koji imaju višegodišnje iskustvo u obrazovnome sustavu te da je njihova uloga u ovome procesu bila savjetodavne naravi.

Dvostruko odricanje od odgovornosti i privid slobode – lektira kao lakmus papir

– Posebno je važno da su institutski znanstvenici sudjelovali u ocjeni isključivo dijela kurikula koji se odnosi na hrvatski jezik, a da su se strogo ogradili od recenziranja dijela kurikula iz područje medijske kulture i popisa lektire iz razloga što se nisu smatrali kompetentnima procjenjivati taj dio kurikula, kazao nam je Jozić.

S Fakulteta organizacije i informatike, Filozofskog fakulteta u Rijeci te Filozofskog fakulteta u Zagrebu nisu odgovorili na naše upite. S obzirom na to da je Filozofski u Zagrebu, prema pismu ministrice koje je prenio 24sata, bio zadužen za domenu Književnost i stvaralaštvo, u sklopu kojeg se nalazi i lektira, posebno nas je zanimalo tko je s FFZG-a dao zadnji pečat kurikulumu.

Tko je s Filozofskog u Zagrebu dao zadnji pečat lektiri?

Neslužbeno smo tek uspjeli doznati kako Ministarstvo oko recenzije kurikuluma nije službeno kontaktiralo Filozofski fakultet kao instituciju. U traganju za odgovorom na pitanje tko je s Filozofskog dao finalno mišljenje na književnost u kurikulumu, obratili smo se i pročelniku Odsjeka za kroatistiku FF-a, profesoru Krešimiru Mićanoviću.

Ministrice Divjak, odstupite od Ježurke Ježića!

– Nitko me iz Ministarstva nije ni kao pročelnika ni kao nastavnika kontaktirao u vezi s recenzijom dokumenata, kratko nam je poručio Mićanović.

Što iznimno čudi s obzirom na to da u pismu MZO-a, koje je prenio 24sata, stoji da je mišljenje zatraženo od Filozofskog fakulteta i da je MZO zaprimilo mišljenje o prijedlozima za unaprjeđenje. Kojim i čijim – nije poznato.

Tako smo i dalje neuspješni u potrazi za stručnjacima koje je Ministarstvo odabralo za finalnu recenziju kurikuluma, pogotovo što se tiče onih s Filozofskog u Zagrebu koji su dali mišljenje o lektiri. S obzirom na to da Odsjek za kroatistiku niti njegovog pročelnika nitko iz Ministarstva o tome nije kontaktirao, kao i s obzirom na neslužbenu informaciju da Ministarstvo oko recenzije kurikuluma nikada nije službeno kontaktiralo Filozofski, postavlja se pitanje o netransparentnom kriteriju kojim je MZO odlučivalo o “neovisnim stručnjacima” koji su dali zadnji pečat spornom kurikulumu hrvatskog jezika.

U iduća dva tjedna dorađuje se kurikulum povijesti

Nakon što je prošao ponovljenu javnu raspravu, kurikulum povijesti u sljedeća će se dva tjedna popravljati i dorađivati. Kako javlja HRT, uz Ekspertnu radnu skupinu dorađivat će ga još tri povjesničara – Borislav Grgin s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mladenko Domazet s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i Damir Karbić, upravitelj Odsjeka za povijesne znanosti HAZU.

Kako je za današnji Jutarnji list izjavio koordinator ERS-a Radovan Fuchs, njihov je zadatak ‘učiniti kurikulum povijesti još boljim’. Podsjetimo ukratko, nakon prethodne javne rasprave i brojnih kritika kako je skupina zapravo izradila potpuno novi dokument, ministrica Divjak nije bila sklona usvojiti kurikulum u tom obliku. Poslala ga je u novu javnu raspravu, nakon koje će sada na dokumentu raditi spomenuti povjesničari.

One comment

Odgovori na 12@ Otkaži odgovor