Nastava povijesti ‘štreberska’ i puna mitova, a nastavnici bez stava

Povodom najavljene cjelokupne reforme obrazovnog sustava, Hrvatski povijesni portal je proveo istraživanje preko internetskog upitnika ‘Ususret reformi nastave povijesti’ ne bi li se saznalo što opća i stručna javnost misli o dosadašnjoj nastavi tog predmeta i što očekuje od reforme.

Riješite upitnik i pomognite reformi nastave povijesti

Pa krenimo redom. Upitnik je ispunjen 769 puta, zaključno sa 7. lipnjem, od čega 86,7% ispitanika još uvijek sudjeluje u obrazovnom sustavu, bilo kao učenici (70%) ili nastavnici (16,7%, od čega je više od polovice nastavnika povijesti). Što se tiče dobnih kategorija, 70% ispitanika je starosti između 15 i 25 godina.

– Preko upitnika sam nastojao prikupiti mišljenja opće i stručne javnosti o nastavi povijesti, a upravo zbog toga što je on bio anoniman su ljudi mogli iskreno izraziti svoje mišljenje, rekao nam je Miljenko Hajdarović, profesor povijesti u Srednjoj školi Čakovec, urednik Hrvatskog povijesnog portala te pokretač upitnika.

Veličanje NDH, previše faktografije i štrebanja

A rezultati su sve samo ne bajni. Ako je vjerovati onima koji su ispunili upitnik, na nastavi povijesti se, primjerice, ‘veliča NDH’, a ‘u povijesti 20. stoljeća nema istine’.

– Često susrećemo nacionalne mitove, a nemamo slobodan odnos prema tome kako raspravljati, primjerice, o utjecaju i tko su zapravo bili Zrinski i što je ono što mi zovemo Zrinsko- frankopanska urota. Ili, recimo, koji je stvarni učinak i tko je stvarno bio Josip Jelačić, priča nam Miljenko.

Osim što, kako kažu rezultati upitnika, u školi često slušamo ‘neku drugu povijest’, nastava tog predmeta je, prema ispitanicima, previše fokusirana na faktografiju i ‘štrebanje nepotrebnih činjenica’. Ipak, problem s nastavom povijesti je, prema Miljenku, još dublji.

– Najveći problem je što se ponekad nastavnici boje o nekim temama izraziti svoj stav. Uvijek govorimo da je povijest objektivna znanost, ali ona je ustvari interpretacija, navodi Miljenko.

Mladi u Hrvatskoj podržavaju diktaturu, NDH im važna, a povijest ne znaju

Politika i Crkva ne bi se trebali miješati u obrazovanje

S obzirom na nalaze upitnika, rezultati istraživanja MyPlace, prema kojima 55% mladih u Hrvatskoj podržava sustav s vođom neovisnim od parlamenta, trećina ih podržava vojnu diktaturu, a treći najvažniji događaj u povijesti Hrvatske im je NDH, ne trebaju nas čuditi.

– Ako nemamo dovoljno vremena da s učenicima prođemo izvore, da oni sami dođu do zaključka, recimo o karakteru NDH. Da je ona bila zločinačka tvorevina koja ni nije bila država, onda nastavnik mora dati svoj stav. Ako se to stalno izbjegava, onda se dobiju takvi rezultati gdje djeci ništa nije jasno pa im je NDH ili diktatura OK. Također, to je nešto s čim se sreću u svakodnevnom životu, u politici. Od prvog predsjednika do dan danas se izdvaja jedna ‘velika’ osoba koja se praktički ponaša diktatorski i drži sve konce u rukama, priča nam Miljenko.

Spomenuo je i oporbenog vođu Tomislava Karamarka koji, kako kaže, unaprijed najavljuje da treba mijenjati povijest i napisati novu. Tako je jedno od pitanja u upitniku bilo smije li se politika miješati u nastavu, a svi nastavnici povijesti koji su sudjelovali odgovorili su ‘Ne’ (osim općih rezultata, posebno su izdvojeni odgovori nastavnika povijesti, op.a.). Na isto pitanje s Crkvom, rezultat je bio oko 90% ‘Ne’.

– Ipak ima povjesničara koji smatraju da Crkva na to ima pravo, ali i obavezu, navodi Miljenko.

[Veliki odmor] Na Radio Studentu pričamo o razmjeni srednjoškolaca

Umjesto kronološkog, poželjniji tematski pristup

Kako je povod pokretanju upitnika najavljena cjelokupna reforma obrazovnog sustava, Miljenko nam je prokomentirao na što bi stručna skupina koja će se baviti poviješću trebala obratiti više pažnje, iako ih, pravno, nitko ne tjera da rezultate uzmu u obzir.

– Nije to samo terenski rad kod kojeg u urbanim sredinama postoji puno više mogućnosti. A, s obzirom na to u kakvom je stanju hrvatsko školstvo, nema niti puno novca da učenici odlaze na teren. Ono što svakako trebamo iskoristiti je informatička tehnologija. Da se ne čeka nakladničke kuće da objave svoje digitalne arhive, nego da se za to pobrine MZOS i resorne agencije. Takav bi arhiv trebao sadržavati primarne i sekundarne izvore povijesti, pa da to bude dostupno svima i da se na temelju toga radi. Da učenici prvenstveno uče kako tražiti izvore, kako vrednovati informacije i kako ih samostalno interpretirati, objašnjava nam Miljenko te dodaje kako bi buduća nastava povijesti trebala biti manje fokusirana na kronologiju i faktografiju, a više na tematski pristup, odnosno razvoj uzročno- posljedičnih veza gdje bi kronologija služila kao orijentir.

‘Iskreno, nisam siguran u pozitivan ishod reforme’

Što se tiče same radne skupine koja će se baviti reformom, Miljenko tvrdi da će oni imati jako težak posao, a jako malo vremena.

– Imamo malo mjesta za rezanje, teško je izbaciti određene sadržaje. Također, radna će skupina na reformi raditi tek tri ili četiri mjeseca, počevši s rujnom, a to je premalo vremena da se iznjedri kvalitetan novi nastavni program. Iskreno, nisam siguran u pozitivan ishod, zaključuje Miljenko.

Ako vas detaljnije zanimaju rezultati upitnika, možete ih saznati ovdje, a ostatak razgovora s Miljenkom možete poslušati u emisiji Veliki odmor koju vam donosimo na kraju teksta.

Veliki odmor – Učimo li istinitu povijest – 11.6.2015. by Radio Student 100.5 Mhz on Mixcloud

Odgovori