Pretraga

Norvežani uložili u jedinstvenu vukovarsku školu koju ne žele Hrvati ni Srbi: Mlada gradska vijećnica upozorava na sramotu vladajućih

A- A+

Interkulturalna škola u Vukovaru trebala je biti prva takve vrste u Hrvatskoj. Kraljevina Norveška međunarodnim je sporazumom još 2014. godine Republici Hrvatskoj darovala 1,3 milijuna eura za projekt izgradnje, opremanja i pripreme škole za rad, no lokalne vlasti već godinama bojkotiraju početak rada škole. Razočarani Norvežani sada traže povrat uloženih sredstava. Tako škola koja ima odobrenje za rad Ministarstva obrazovanja i sve preduvjete za upis učenika, i dalje ostaje samo ideja koja je trebala pridonijeti društvenom oporavku nakon ratnih sukoba, a cijelu situaciju sramotnom je danas ocijenila Biljana Gaća, vukovarska gradska vijećnica iz redova SDP-a.

Videoanimacija o projektu Interkulturalne škole Dunav u Vukovaru | Screenshot: Facebook NFO arhitektura

Interkulturalna škola Dunav u Vukovaru još je školske godine 2017./2018. trebala upisati prvu djecu u predškolu i prvi razred osnovne škole. Prva škola takve vrste u Hrvatskoj trebala je pridonijeti društvenom oporavku nakon ratnih sukoba, programom prilagođenim obrazovnim potrebama multietničke i multikulturalne zajednice. Opremljena škola, educirani nastavnici, ravnatelj, odobrenje Ministarstva obrazovanja za početak rada, no učenika i dalje nema.

Kraljevina Norveška zbog nerealiziranog projekta interkulturalne škole od RH traži povrat 390.000 eura

Izdvojeni članak

Nakon vapaja profesorice i vukovarski će učenici negdje otputovati: Rješenje ponudila profesorica iz Splita

Kako je jučer objavio Jutarnji list, lokalne vlasti, odnosno HDZ i SDSS bojkotiraju ideju ove multikulturalne škole koja i dalje ostaje samo ideja na papiru. Osim toga, zbog nepoštivanja međunarodnog sporazuma potpisanog 2014. između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške, koja je bila spremna dati 1,3 milijuna eura za ovaj projekt na istoku Hrvatske, Kraljevina Norveška sada potražuje od Hrvatske povrat uloženih sredstava.

Naime, rok za realizaciju projekta bio je kraj travnja 2017. godine, do kada je Hrvatska bila u prilici iskorisiti izdašnu norvešku darovnicu. Iz darovnice je dosad utrošeno 390 tisuća eura, a taj novac Kraljevina Norveška sada traži natrag. Iz norveškog veleposlanstva ne kriju žaljenje što škola kojoj je cilj bio postizanje više razine razumijevanja i suradnje između manjinskih skupina i većine, ipak nije zaživjela.

Iz norveškog veleposlanstva poručuju: Ova škola mogla je pridonijeti integraciji i dijalogu u Vukovaru

– Bili smo spremni financirati ovaj značajni projekt i za to smo izdvojili 1,3 milijuna eura. Nastavnici su pokazali predanost projektu, a roditelji i njihova djeca zanimanje za školu. Žao nam je što projekt nije završen u skladu s uzajamno obvezujućim sporazumom. Sredstvima treba učinkovito upravljati, sukladno propisima i sporazumima, zbog čega smo zatražili povrat troškova koji su do sada nastali, a riječ je o iznosu od 390.000 eura, poručili su iz norveškog veleposlanstva za Jutarnji. Dodaju i kako je interkulturalna škola u Vukovaru mogla biti moderna škola u kojoj se primjenjuju najnovije metode i tehnologije, kao i primjer toga kako škole mogu pridonijeti integraciji i dijalogu u područjima u kojima je bilo sukoba.

Izdvojeni članak

Preminuo 18-godišnji učenik Ekonomske škole i nogometaš čija je životna priča ujedinila Vukovar

U pozadini cijele priče, škola je od samog kretanja u projekt iz vremena Vlade Zorana Milanovića, bila zapravo neželjena u redovima lokalnih HDZ-a i SDSS-a. Ove su dvije stranke svojevremeno, kao tada oporbene u gradskom vijeću, spriječile da Grad Vukovar osnuje ovu školu, a učestali diskurs lokalnih vlasti u posljednje je vrijeme da interesa za školu nema.

SDP-ova Biljana Gaća iz gradskog vijeća: HDZ i SDSS dali su sve od sebe da do realizacije ove škole ne dođe

Na cijelu je situaciju danas reagirala vukovarska gradska vijećnica iz redova SDP-a Biljana Gaća, ujedno i predsjednica Foruma mladih SDP-a, ocjenjujući je kao samo još jednu veliku sramotu gradskih i državnih vlasti. Ističe kako ni državna ni lokalna vukovarska vlast, kao i njihovi partneri iz SDSS-a ovu školu nikako nisu željeli.

– Cijelo se vrijeme sve radilo s ‘figom u džepu’, a i sam gradonačelnik Penava nekoliko puta je javno
priznao da ovu školu osnivamo preko njegove volje. Nema tu druge riječi, osim osjećaja sramote i pokazatelja količine nesposobnosti koju vladajući imaju. Iz straha da u Vukovaru roditelji u praksi imaju stvarnu mogućnost izbora gdje žele upisati svoje dijete, i HDZ i SDSS dali su sve od sebe da do realizacije ove škole ne dođe. To je samo još jedan pokazatelj da je ova škola odličan projekt, smatra Gaća i dodaje kako se ko građanka Vukovara ispričava Kraljevini Norveškoj što “nismo iskoristili poklonjene novce i što su iz prve ruke mogli svjedočiti svoj raskoši nesposobnosti vlasti na svim razinama u RH”.

Izdvojeni članak

Genijalac iz Vukovara: 24-godišnji fizičar zna napamet čak 1.570 decimala broja Pi

Isprika svim mladim generacijama Vukovara

Smatra da je i SDP, iako je napravio dosta za ovaj projekt, mogao i trebao učiniti još više.

– I ono najvažnije, želim se ispričati svim mladim generacijama Vukovara koje idu u školu i koje će u nju
tek ići, što za sad nismo uspjeli u ovom projektu da u Vukovaru, napokon, barem djeca u potpunosti žive jedna s drugima. No, ovo ne znači konačno odustajanje, nego, nažalost, samo još jednu veliku prepreku više, zaključuje Gaća.

Kako je škola trebala izgledati, pogledajte u videu arhitektonskog ureda NFO iz Zagreba, koji je osmislio projektno rješenje zgrade škole. U svojem radu, stavili su naglasak na vizualnu integraciju javnih prostora škole koji bi mogli potaknuti afirmaciju suživota djece različitih nacionalnosti i socijalnih pozadina.