Pet godina u EU kroz oči mladih: Najveću korist vide u mogućnosti da ‘zgibaju’ van raditi

Mlade u Hrvatskoj o mladima u Hrvatskoj u pravilu se ništa ne pita. Iako iskazuju volju i želju za sudjelovanjem u političkoj sferi, obeshrabruje ih podcjenjivački stav starijih. U tom smislu, mladi u Hrvatskoj samo su nominalni, a ne pravi prioritet. Njihovo povjerenje u Europsku uniju znatno je više no u hrvatske institucije, a od EU prvenstveno vide korist u poboljšanju vlastitog ekonomskog položaja, primarno odlaskom na rad u inozemstvo, što govori o neuspjehu hrvatske države da osigura dobre uvjete života za nove generacije. Ovo su neki od naglasaka danas predstavljenog istraživanja o budućnosti mladih u Hrvatskoj i njihovom pogledu na EU.

Odredište EU: Budućnost mladih u Hrvatskoj | Foto: srednja.hr

Mladi u Hrvatskoj nemaju dostatna politička znanja, ne sudjeluju u političkim aktivnostima u smislu aktivnog građanstva i na Europsku uniju gledaju gotovo isključivo kroz prizmu poboljšanja vlastitog ekonomskog položaja. Ovo su glavni naglasci danas predstavljenog projekta ‘Odredište EU: Budućnost mladih u Hrvatskoj’. Voditelj projekta Dario Čepo, ujedno i docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu, istaknuo je kako su mladi u Hrvatskoj uvijek u pasivnom kontekstu, da se mlade o pitanjima mladih ništa ne pita, kao niti o ičemu drugome. U tom smislu, nužno je jačati demokratske potencijale mladih.

– Mladi imaju interes za politiku, a njome se ne bave jer osjećaju da ih stariji ne žele ‘unutra’ pa sve više daju podršku opcijama koje narušavaju demokratski poredak, istaknuo je Čepo i pojasnio kako su istraživanjem u dvije etape htjeli dati mogućnost mladima da artikuliraju svoje stavove o budućnosti, politici i Europskoj uniji.

Pozitivan stav mladih prema angažmanu u politici nasuprot izostanku društvenog i političkog angažmana

Oglasio se crveni obrazovni alarm: Više od pola naših srednjoškolaca želi otići iz Hrvatske i raditi u inozemstvu!

U prvom koraku, anketi u kojoj je sudjelovalo 437 mladih osoba, iskazali su kako imaju pozitivan stav prema vlastitom angažmanu u politici, bilo kroz aktivaciju u političkim strankama, volontiranje, sudjelovanje u prosvjedima. Iako žele sudjelovati i biti aktivni dionici u političkoj sferi, stvarna je pak situacija takva da 60% mladih ne ostvaruje nikakav društveni ili politički angažman. Osim toga, izolirani su od procesa donošenja odluka na društvenoj i političkoj razini. U anketi su iskazali i svoje tumačenje Europske unije; vide donekle pozitivan utjecaj EU, no prvenstveno u smislu mobilnosti, tj. odlaska na rad u inozemstvo i poboljšanja vlastitih ekonomskih prilika.

U drugom koraku, panel raspravama sa 140 mladih u Osijeku, Puli, Zadru i Vukovaru, iskazali su kako na Europsku uniju gledaju instrumentalno, odnosno kao na priliku za bolje radno mjesto, što istraživači tumače kao neuspjeh nacionalne države.

Hrvatska nije osigurala mladima dobre uvjete života

– Mladi su fokus promatranja Europske unije zaista stavili na koristi u ekonomskoj sferi, dakle kako naći posao, kako poboljšati stipendiranje, studiranje vani, itd. U isto vrijeme, postoji jedan dio mladih koji govore i o kulturološko-sociološkoj sferi u smislu bolje životne klime, tolerantnije atmosfere. Ali najveći dio fokusa je upravo samo na ekonomiji. To djelomično govori o neuspjehu hrvatske države, u tome da osigura dobre uvjete života za mlade i nove generacije. Još jedan pokazatelj toga je da, iako mladi ne znaju puno o Europskoj uniji i imaju razmjerno nisko mišljenje i povjerenje o EU, to je povjerenje još uvijek puno više nego što je povjerenje u hrvatske institucije. Mladi puno više vjeruju Europskoj komisiji o kojoj ne znaju puno, nego što vjeruju hrvatskoj Vladi ili Saboru, istaknuo je Čepo.

Višnja Samardžija s Instituta za razvoj i međunarodne odnose ukazala je na to da je stopa zaposlenosti mladih u Hrvatskoj ispod prosjeka EU, a stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj daleko je iznad prosjeka EU. Sukladno tome, i ona je naglasila kako mladi ističu da najviše informacija o Europskoj uniji mladi žele upravo o mobilnosti i zapošljavanju u inozemstvu.

Mladi kao nominalni, a ne pravi prioritet Hrvatske

– Europska dimenzija među mladima u Hrvatskoj izrazito je zanemarena. Primjerice, i hrvatski predstavnici u EU tijelima ispod 30 godina, također su zanemareni i Hrvatska jednostavno ne ulaže u mlade i ne iskorištava sve ono što za mlade nudi EU. U programu Erasmus imamo stopu sudjelovanja od tek 28%, rekao je Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, također član projektnog tima.

Zaživio prvi studij o mladima u Hrvatskoj: Polaznici koji ga završe spremni su se uhvatiti u koštac sa svim brigama koje muče mlade

Kovačić je istaknuo i kako mladi u Hrvatskoj nisu pravi prioritet, već samo nominalni. Dodaje i kako u toj sferi Hrvatska ima velik potencijal te da s jako malo truda može biti puno bolja što se tiče europskih politika za mlade.

Istraživači su dali i preporuke koje bi trebale koristiti svim dionicima u definiranju uloge mladih u diskusijama o očekivanjima od Europske unije i u ciljanom širenju korisnih informacija o EU. U tom smislu potrebno je, između ostaloga, voditi računa o europskoj dimenziji obrazovanja tijekom daljnjih reformi obrazovnog sustava i djelovati na uvođenju obuhvatnog građanskog odgoja. Nužno je i poticati mlade da se politički i društveno angažiraju u svojim lokalnim i vršnjačkim zajednicama, a potom i u sustavu u cjelini, kako bi mladi stekli uvjerenje o tome da su i oni jednakopravni politički akteri.

Nužno je i djelotvornije povezivanje obrazovanja s tržištem rada, uz jačanje cjeloživotnog učenja i priznavanje ishoda neformalnog učenja. Preporuka je i smanjivanje primjera prekarnog rada i povremenog zapošljavanja mladih, kao i promjene u djelovanju institucija i njihovoj međusektorskoj suradnji sa zajedničkim ciljem poboljšanja statusa mladih u Hrvatskoj.

Odgovori