Popisali smo sva obećanja mladima u izbornim programima stranaka: Evo što su nam obećali

Prosvjedi podrške kurikularnoj reformi na kojima su građani pokazali koliko im je stvarno stalo do obrazovanja gurnuli su teme mladih, obrazovnog sustava i zapošljavanja u fokus predizbornih polemika. Pročitali smo programe HDZ-a, Narodne koalicije, Mosta, Živog zida, Koalicije za premijera i stranke Pametno te provjerili što sve točno nude mladima. 

Najmlađi načelnik (MOST) u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima potukao SDP i HDZ

Tehnički ministar obrazovanja, znanosti i sporta Predrag Šustar u svom kratkom mandatu možda nije stigao učiniti puno, ali mora mu se priznati da mu je za rukom pošlo nešto što nije uspjelo niti jednom njegovom prethodniku. Nakon što su deseci tisuća ljudi napunili gradske trgove diljem zemlje u prosvjedima podrške kurikularnoj reformi, mladi i obrazovanje ušli su u fokus javnog diskursa, a danas su i jedna od najvažnijih tema u kampanji za predstojeće parlamentarne izbore. 

Kako je pokazala analiza GOOD inicijative, točka obrazovanja na ovim izborima zauzela je znatno viši redni broj među točkama izbornih programa. Glavnim pretendentima za formiranje nove Vlade, HDZ-u i Narodnoj koaliciji, obrazovanje je druga po redu točka u programu.

Provjerili smo što točno stranke nude mladima u svojim izbornim programima.

Izborna abeceda: Sve što trebate znati o izborima!

Programi

Iz programa i poglavlja koji tiču obrazovanja i mladih, jasno se vidi koje su stranke u posljednjih dvadeset godina upravljale državom i imale svoje ruke na proračunu. Programi Narodne koalicije i HDZ-a su detaljniji i konkretniji od programa drugih stranaka. Spominju konkretne politike i najavljuju gdje bi usmjerili kolika proračunska sredstva u slučaju da dođu na vlast.

Politike koje HDZ i SDP s partnerima najavljuju u dobroj su mjeri slične. Oboje najavljuju povećanje ulaganja u znanost i obrazovanje i nastavak kurikularne reforme. HDZ ovdje doduše dodaje formulaciju ‘s uvažavanjem različitih pristupa i mišljenja’. Kurikularna reforma jedna je od glavnih točki SDP-ove izborne strategije uopće, a naglašavaju kako bi ju provodili na način na koji se provodila prije Jokićeva odlaska. 

I HDZ i Narodna najavljuju promjene u SOR-u, s tim da bi ga HDZ usmjerio na strukovnjake koji se teže zapošljavaju, dok Narodna obećava povećanje naknade na 3.000 kuna. 

Program Mosta pisan je općenitijim jezikom, kao lista stvari koje bit ‘trebalo’ ili koje se ‘moraju’ napraviti. Spominje se manje konkretnih politika i ne dijele se proračunska sredstva. Za razliku od dvije najveće stranke, Mostovci u svom obrazovnom programu ističu i uklanjanje politike iz školskih odbora te borbu protiv plagijata, dok bi u znanost ulagali 0.5% više BDP-a.

Program Živog zida uglavnom je koncipiran kao svojevrsna kurikularna reforma. Uveli bi zdravstveni u društveni odgoj, učili mlade stranim jezicima od najranije dobi te poticali kreativno i kritičko mišljenje. Najvažnija točka koju nude je za korisnike besplatno, odnosno potpuno javno financirano visoko obrazovanje.

Bandićeva koalicija obrazovanja se tek ovlaš dotiče. Naglašava se nužnost provođenja Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, a obećava se i besplatan prijevoz i udžbenici svim učenicima.

Obrazovanje je u fokusu programa stranke Pametno. Obrazovanje je temeljito obrađeno, nabrojena su potrebne reforme, ali nema jasnih brojki i najava konkretnih politika. Zalažu se za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te Cjelovite kurikularne reforme. Obrazovni sustav bi depolitizirali, reformirali bi Zakon o znanosti i visokom obrazovanju i Bolonjski proces. Vrlo važnim vide i rad škola u jednoj smjeni s cjelodnevnim programom.

Na predizbornom sučeljavanju političari se izjasnili o plaćama nastavnika

Glavne točke programa

HDZ

– Nastavili bi kurikularnu reformu s ciljem modernizacije sustava odgoja i obrazovanja, ali uz postizanje šireg društvenog dogovora uključivanjem, uvažavanjem i pomirbom različitih pristupa i mišljenja. Pritom bi inzistirali na znanjima budućnosti, učenju robotike i programiranja još u dječjim vrtićima, kao i dva strana jezika.

– Osigurali bi besplatan prijevoz socijalno ugroženim učenicima, a ostalima bi ga i dalje subvencionirali.

– Nakon provedbe kurikularne reforme, osigurali bi besplatne udžbenike.

– Svim redovitim studentima na javnim visokim učilištima osigurali bi besplatno studiranje dok ispunjavaju uvjete studija te osigurali besplatnu prehranu, smještaj i prijevoz studentima u skladu s imovinskim cenzusom.

– Uveli bi dualno strukovno obrazovanje, u kojem bi strukovnjaci imali puno prakse i bili u kontaktu s tržištem rada.

– Ulaganja u znanost do kraja mandata podigli bi do 2%.

– Bespovratna sredstva i povoljni krediti za mlade za pokretanje vlastitog posla.

– SOR usmjeriti na strukovnjake.

– Udvostručili bi broj stipendija, u prve 2 godine mandata osigurali bi stipendije za najmanje 6.000 studenata slabijeg imovinskog statusa i najmanje 3.000 studenata upisanih u STEM studije te bi financirali najmanje 8.000 učenika za deficitarna obrtnička zanimanja.

Narodna koalicija

– U sve vidove obrazovanja u četiri godine uložili bi 7,5 milijardi kuna uz pomoć EU fondova.

– Podići ulaganja u znanost na 2% BDP-a, a ukupna ulaganja u obrazovanje na 6%

– Proveli bi cjelovitu kurikularnu reformu na ‘način na koji je započela’. Cilj je pokrenuti eksperimentalnu provedbu cjelovite kurikularne reforme u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju sa školskom godinom 2017./2018., odnosno u potpunosti je uvesti u sa školskom godinom 2018./2019. Već 2016. godine započet će rad na projektu uvođenja devetogodišnje osnovne škole.

– Razvijali bi sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja usklađen s tržištem rada. Izradili bi se novi strukovni kurikulumi, standardi zanimanja i standardi kvalifikacija u strukovnom obrazovanju s posebnim naglaskom na prioritetna područja razvoja kao što su poljoprivreda, elektrotehnika i računarstvo, zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo.

– Provodili bi kontinuirano Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

– Započeli bi projekt e-Škole u 60 % ukupnog broja škola u Hrvatskoj.

– Uložili bi 400 milijuna u unaprjeđenje kvalitete studijskih programa s ciljem povezivanja s tržištem rada i kvalifikacijama u Europskoj uniji koje će omogućiti mobilnost studenata, znanstvenika i radnika i povećati njihovu konkurentnost

– Subvencionirali ni međumjesni prijevoz učenicima srednjih škola u iznosu od 75 % troškova. Učenicima sa slabijim socio-ekonomskim statusom međumjesni prijevoz subvencionirali bi u cijelosti.

– Stipendiranje 22 000 studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa te 15 000 stipendija studentima u deficitarnim područjima (godišnje 3 000 stipendija u odnosu na postojećih 200).

– Povećali bi kapacitete studentskih domova.

– Povećali bi naknadu za stručno osposobljavanje na 3000 kuna.

Mrsić: Upozoravali smo HDZ da neće imati novac za SOR, a to se sada događa s prijevozom

Most

– Kurikularnu reformu proveli bi uz određene dopune i izmjene koje bi bile u skladu s analizom i prijedlozima stručnjaka, pri čemu naglasak mora biti na STEM-području.

– Uveli bi malu maturu.

– Povećali bi broj stipendija za STEM područja.

– Eliminirali bi mogućnost političke manipulacije smanjivanjem broja predstavnika lokalnih i državnih vlasti u školski odborima i znanstvenim ustanovama te ograničili trajanje dužnosti ravnatelja u osnovnim i srednjim školama.

– Status visokoškolskih ustanova i studijskih programa definirali bi akademskim kriterijima i kriterijima izvrsnosti koji se trebaju oblikovati na nacionalnoj razini.

– Upisne kvote u srednjim školama uskladili bi s potrebama tržišta i gospodarskom strategijom Republike Hrvatske.

– Izdvajanja za znanost podigli bi na 2.5% BDP-a, a u obrazovanje na 6% BDP-a.

– Jačali bi borbu protiv plagijata softverima, kaznama i odgojem.

– Poticali bi zapošljavanje mladih kroz olakšice i subvencije.

Koalicija za Premijera

– Znatno bi povećali ulaganja u realizaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

– Poboljšali bi efikasnost obrazovnog sustava i smanjili obrazovne prepreke u razvoju novih obrazovnih programa.

– Prioritet u zaduživanju trebaju biti ulaganja u obrazovanje, istraživanja i nove tehnologije.

– Uvođenje obveznog i besplatnog srednjoškolskog obrazovanja uz besplatan prijevoz i udžbenike.

Živi zid

–  Stvaranje obrazovnog sustava koji potiče kreativno i kritičko mišljenje, stvaranje radnih navika te razvoj motoričkih znanja, vještina i sposobnosti.

– Uvođenje Zdravstvenog odgoja s naglaskom na psihičku komponentu zdravlja i holistički pristup zdravlju.

– Učenje stranih jezika od rane dobi.

– Uvođenje društvenog odgoja u petom razredu osnovne škole kao obveznu izvannastavnu aktivnost.

– Maksimalno 24 učenika po razredu.

– Odbacili bi podjele između gimnazija. Sve gimnazije imale bi isti program, ali bi učenici imali više mogućnosti pri izboru predmeta.

– Strukovno obrazovanje u potpunosti usmjeriti ka praktičnom radu u struci. Smanjiti satnicu općih predmeta u strukovnim školama. 

– Potpuno javno financirano visoko obrazovanje.

– Obrazovni sustav koji je usmjeren na stvaranje slobodnomislećih intelektualaca i politički samosvjesnih ljudi.

– Povećanje izdvajanja za visoko obrazovanje na 1% BDP-a.

– Ravnomjerno poticanje svih znanstvenih područja.

Studenti se izborili za odgodu: Prihodi preko SC-a za smještaj u domove se neće računati

Pametno

– Hitna i dosljedna implementacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologija uz redovito polugodišnje izvještavanje  o statusu provedbe na sjednicama vlade ili sabora.

– Provedba Cjelovite kurikularne reforme.

– Realizacija programa projekata javno-privatnog
partnerstva u školstvu. 

– Povezivanje obrazovanja i tržišta rada na principima Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira.

– Što brže i sveobuhvatnije
strukturiranje programa i skupova ishoda učenja stečenih formalnim, neformalnim i
informalnim putem, koji će biti upisani u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

– Sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj trebale bi održavati nastavu u jednoj
smjeni, a svi učenici imati cjelodnevni program u školama.

– Potrebno je osigurati povećanje dostupnosti obrazovanja i socijalne mobilnosti kroz
konkretne mjere ulaganja u obrazovne ustanove, studentske i učeničke domove i
restorane, te povećanje broja stipendija (posebno studentima slabijeg socio-ekonomskog
statusa) i uvođenje sustava subvencija troškova studija (posebno za deficitarne – STEM
– struke).

– Obavezno obrazovanje treba produžiti na 10 godina.

– U potpunosti depolitizirati sve razine obrazovanja.

– Promijene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju.

– Reforma Bolonjskog procesa.

– Osnovati državni fond za poticanje inovacija i patentiranja.

– Implementirati barem jednu sveučilišnu bolnicu.

Odgovori