Pretraga

Porazni podaci PISA istraživanja: Hrvatski učenici nisu u stanju rješavati praktične probleme

A- A+

Nedavno objavljeni rezultati OECD-ova PISA istraživanja iz 2012. godine pokazali su da hrvatski učenici, a pogotovo učenice, nisu sposobni rješavati praktične probleme. Od ukupno 44 zemlje koliko je obuhvaćeno istraživanjem, Hrvatska se našla na poraznom 32. mjestu čime se smjestila u kategoriju zemalja ‘statistički značajno ispod prosjeka OECD-a’.

Foto: srednja.hr

Prosječan 15-godišnji Hrvat nije u mogućnosti pobijediti u borbi protiv praktičnih problema, ili problemskih zadataka. Potonje su potvrdili rezultati OECD-ova PISA istraživanja iz 2012. godine koje je obuhvatilo 44 zemlje svijeta. Naime, naši učenici su se u pokušaju rješavanja problemskih zadataka smjestili na porazno 32. mjesto, piše Jutarnji list.

Lista država po rezultatima PISA istraživanja:

27. Slovačka 28. Poljska 29. Španjolska 30. Slovenija 31. Srbija 32. Hrvatska 33. Mađarska 34. Turska 35. Izrael 36. Čile 37. Cipar

Hrvatski učenici među najgorima na svijetu

Svojim plasmanom te s osvojenih 466 bodova naši školarci su Hrvatsku smjestili u kategoriju zemalja ‘statistički značajno ispod prosjeka OECD-a’, dok su bolje rezultate pokazali susjedi – srpski, kao i slovenski učenici.

Na samom vrhu ljestvice našli su se 15-godišnjaci iz Singapura, Koreje, Japana i Kine, s tim da su na začelje zasjele Crna Gora, Urugvaj, Bugarska te Kolumbija.

Zabrinjavajuća je činjenica da skoro četvrtina naših učenika ne doseže niti razinu dva, to jest nemaju osnovna znanja ni  vještine za rješavanje problemskih zadataka. Na oprečnoj strani s najvišom razinom izvrsnosti može se, pak, pohvaliti manje od pet posto hrvatskih školaraca.

Izdvojeni članak

Dvije diplome uz izniman prosjek, nisu joj dovoljne za pronalazak posla

Gimnazijalci bolji, ali i učenici nadmašuju učenice

OECD-ovo istraživanje obuhvatilo je 1923 učenika rođenih 1996. godine iz različitih škola. Što se tiče naših rezultata, gimnazijalci uvelike prednjače pred učenicima obrtničkih i industrijskih škola, stoga su upravo oni zaslužni zašto se Hrvatska nije našla na samom dnu.

Naime, gimnazijalci su u prosjeku skupili 530 bodova te su dosegli četvrtu razinu sposobnosti rješavanja praktičnih problema.

Kad je u pitanju spol, rezultati PISA istraživanja su pokazali da su hrvatski učenici bolji od učenica. Naime, muškarci su u prosjeku ostvarivali 474 boda, dok je srednjoškolkama ukupni zbroj bio za 15 bodova niži.