Prije točno 32 godine zbio se događaj koji je zauvijek promijenio izgled Zagreba

Na današnji dan 1987. godine svečano je otvorena Ljetna univerzijada u Zagrebu. U ovom najvećem međunarodnom studentskom sportskom događaju sudjelovalo je oko 6.500 natjecatelja iz 122 svjetske zemlje. Za potrebe Ljetne univerzijade izgrađeno je i preuređeno mnoštvo objekata (izgrađeni su Draženov dom, Autobusni kolodvor, plivalište Mladosti, obnovljeni Jelačić plac, muzej Mimara i druge ulice i trgovi te revitalizirana Šalata), a plamen na otvaranju je upalio nikad prežaljeni Dražen Petrović.

Spomenik Univerzijadi na Sveticama (iz arhive) /Foto: Ivan Božić/srednja.hr

Točno prije 32 godine otvorena je Ljetna univerzijada u Zagrebu, uz Mediteranske igre u Splitu najveći sportski događaj, koji je Hrvatska organizirala. Tog osmog srpnja plamen na otvaranju je zapalio Dražen Petrović čime je počelo nadmetanje preko 6.500 studenata iz 122 zemlje svijeta. Zagreb je disao s Univerzijadom, a radi organizacije natjecanja izgrađena je nekolicina objekata koji se u sportske svrhe koriste i danas. Interes medija i javnosti bio je enorman.

Poseban naboj i buđenje sportskog duha

Može li Napulj biti kao Zagreb 1987.? Doznat ćemo u narednih 12 dana

Košarkaška dvorana Dražen Petrović, športsko-rekreacijski centar Mladost, Jarun, Šalata, studentska naselja Stjepan Radić i Cvjetno, samo su dio od novoizgrađenih i uređenih objekata. No i duh koji je tih 11 dana natjecanja vladao u Zagrebu bio je poseban i donio je novi sportski elan.

– Poseban je naboj bio nastupati na domaćem terenu. Tadašnja Univerzijada u Zagrebu, bila je kao male Olimpijske igre. Probudio se jedan cijeli sportski duh, izgrađeno je niz objekata, među njima i plivalište na Savi, koje se evo već 26 godina koristi, a posebno je bitno za nas vaterpoliste. Važno je naglasiti da je organizacija univerzitetskih igara, dala i veliki sportski zamah, pa su zagrebački klubovi ostvarili velike uspjehe u narednim godinama, u razgovoru nam je još 2013. rekao Perica Bukić, osvajač brončanog odličja s ove Univerzijade i jedan od najtrofejnijih hrvatskih sportaša uopće.

Mnogi spomenici koji asociraju na Univerzijadu još uvijek su prisutni u Zagrebu. Primjerice na lokacijama Držićeva, Svetice, Gajnice, na sportskom centru Mladost te u Maksimirskoj. Zanimljivo da su i montažni stolci s pojedinih borilišta, kasnije prebačeni u javne ustanove. Tako se i danas u čekaonici Klinike za Traumatologiju u Draškovićevoj 19, mogu vidjeti sjedalice s Univerzijade.

Stolac u čekaonici Klinike za traumatologiju u Draškovićevoj 19

U srpnju 2016. ponovno univerzijada u Hrvatskoj

Nakon 29 godina, Hrvatska je ponovno organizirala veliko sportsko studentsko nadmetanje. Ovoga puta Europske sveučilišne igre kojima su domaćini biti Zagreb i Rijeka.

Veliki hrvatski sportaši se prisjetili zagrebačke Univerzijade iz 1987. godine

Nastupilo je preko 5.000 studenata sa 409 sveučilišta, a natjecali su se u 21 sportu. Kada se na kraju podvukla crta, daleko najuspješniji bili su domaći studenti Sveučilišta u Zagrebu, koji su osvojili nevjerojatnih 26 medalja od čega  10 zlatnog sjaja. Koliki je ogroman uspjeh zagrebačkih studenata, svjedoči podatak da je prvi pratitelj po broju odličja Sveučilište u Beogradu, koje ih je odnijelo sedam. Na ESI-u su hrvatski studenti bili najuspješniji i kao nacija. Naša su sveučilišta ukupno osvojila 31 medalju.

Tada infrastrukturni zahvati nisu bili veliki pa i radi toga što je dosta toga ostalo od Ljetne univerzijade pa se trebalo samo ulaštiti. Primjerice obnova domova, na Savi i Cvjetnom, bila je jedan veći građevinski projekt, odrađen uoči Europskih sveučilišnih igara.

Na kraju se još vratimo na trenutak na Ljetnu univerzijadu iz 1987 godine. Velike zasluge u organizacijskom smislu pripadaju hrvatskom etnokoreografu Ivanu Ivančanu, koji je osmislio vrlo pamtljivu ceremoniju otvaranja.

Nedjeljko Dragić je pak tvorac legendarne maskote Zagija i logotipa natjecanja.

Odgovori