Raspravu koja traje 20 godina, ministrica Divjak odlučila riješiti preko koljena: Zakon koji je prošao veliku javnu raspravu mijenja se netom prije izglasavanja na štetu učitelja

Zakon o odgoju i obrazovanju prošao je javnu raspravu i prošlog se četvrtka na Vladi našao Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U njemu se iz vedra neba pojavila važna točka koja se prethodno nije spominjala niti je kao takva transparentno prikazana javnosti. Upravo ta točka tiče se rasprave koja traje već 20 godina. Ministrica Divjak u Zakon je pustila dio koji učitelje razredne nastave s pojačanim predmetima spušta na treće mjesto u natječajima za radno mjesto te ih, prema mnogim mišljenjima, izravno i diskriminira. Način na koji se Zakon mijenja zgrozio je mnoge učitelje, kao i dekana Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, a na adrese Ministarstva znanosti i obrazovanja odmah su počele pristizati razne pritužbe.

Ministrica Blaženka Divjak | Foto: srednja.hr

Zakon koji bi se krajem sljedećeg tjedna trebao izglasati u Saboru, promijenjen je nakon javne rasprave, i kao takav predstavljen na 105. sjednici Vlade održanoj prošlog četvrtka. Nacrt konačnog prijedoga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sadrži važnu točku o kojoj nije bilo govora tijekom dugog vremena donošenja izmjena.

'Zakon o odgoju i obrazovanju obezvrjeđuje kompetentne nastavnike i učitelje'

Radi se o Članku 29. kojim se izmjenjuje postojeći Zakon (Članak 105., stavak 6.) i time direktno diskriminira smjerove na učiteljskim fakultetima.  Dovodi se u pitanje stručnost učitelja razredne nastave i predmeta da predaju predmetnu nastavu u višim razredima osnovne škole. Člankom 29. dovodi ih se u nepovoljan položaj rangirajući kadar učiteljskih fakulteta s dvopredmetnim studijima, odnosno, pojačanim programima iz nastavnih predmeta i modulima, kao tek treće na listi prednosti i stručnosti pri zapošljavanju i javljanju na natječaje za posao učitelja predmetne nastave osnovne škole. Ispred njih Zakon stavlja sve nastavničke, ali i nenastavničke smjerove drugih fakulteta sa stečenim pedagoškim kompetencijama.

Sporni članak koji je ubačen nakon javne rasprave glasi ovako:

Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Njime bi se mijenjao članak 105. stavak 6. važećeg Zakona:

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Nije problem samo u sadržaju, već i u načinu na koji se ovakva odluka donosi

U raspravi o izmjeni Zakona većina protiv zaključivanja ocjena na polugodištu, najviše diskusije o utjecaju roditelja na školu

Rasprava o ovom problemu traje već 20 godina, objašnjava nam Marija Lugarić, dugogodišnja saborska zastupnica iz redova SDP-a i učiteljica.

– Rasprave o tome mogu li se i pod kojim uvjetima učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom zapošljavati i predavati u predmetnoj nastavi u višim razredima osnovne škole traju gotovo dvadeset godina. Gotovo da se svake godine i u svakoj prilici – u svim raspravama o zakonima, pravilnicima, ostalim aktima iz resora -sučeljavaju argumenti, ali i snažne lobističke skupine, jedna od takvih posljednjih rasprava “nastavničkih smjerova” i “učiteljica” bila je u javnoj raspravi o novom kurikulumu informatike. Unatoč svim tim raspravama, ostajalo se kod, po meni dobrog rješenja, da učitelji s pojačanim predmetom mogu, pod jednakim uvjetima, zaposliti se i raditi na radnom mjestu učitelja predmeta u višim razredima osnovne škole, govori Lugarić.

U ovoj situaciji vrlo je važno naglasiti da se ne radi samo o spornom sadržaju uvrštenom u Nacrt konačnog prijedloga zakona, već i o načinu na koji je to učinjeno.

– Posve mi je neprihvatljivo, ali smatram da je i stručno i politički, u najmanju ruku, nekorektno ovakvu izmjenu zapravo podvaliti u zakon “nabrzaka” posebno znajući da se o ovom zakonu raspravlja od početka studenog prošle godine, dakle punih osam mjeseci! I svo to vrijeme o ovome nije bilo ni slovca! I ponavljam, ova je tema prisutna u stručno-političkim krugovima dvadeset godina. O razlozima promjene sada i na ovakav neprihvatljiv način ne želim nagađati, ali bi bilo puno odgovornije kada bi se o potrebnim kompetencijama, pa onda i kvalifikacijama učitelja stručno raspravilo i donijelo odluku u okviru donošenja novog kurikuluma te definiranja standarda kvalifikacija i standarda zanimanja učitelja u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Tek tada bismo imali argumentiranu i stručno utemeljenu odluku koja ne bi bila posljedica lobiranja ove ili one grupacije ili osobne naklonosti ministra ovoj ili onoj strani, smatra Lugarić.

Nastalu situaciju komentirao nam je i dekan Učiteljskog fakulteta, Ivan Prskalo.

Učiteljski fakultet napravio je najveći pomak u povijesti zagrebačkog Sveučilišta

– Kao dekan Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zatečen sam ovom odlukom koja pokazuje, u najmanju ruku, vrlo čudan odnos prema Učiteljskom fakultetu i njegovim diplomantima, pogotovo što kao takva nije prošla javnu raspravu. Pojačani program uveden je temeljem preporuka poratnih ministarstava znanosti, obrazovanja i športa čiji je sadašnji nasljednik Ministarstvo, znanosti i obrazovanja, a s ciljem osiguranja učiteljskog kadra dostupnog svim dijelovima Republike Hrvatske, koja je tada još uvijek bila opterećena ratnim i poratnim uvjetima. Nadalje, naša sudbina je veći broj malih škola ispod 100 ili 150 učenika pa će učitelje za neke predmete biti nemoguće pronaći, a kamoli zaposliti. Jasno je kako u pogledu pedagoško – psihološko – metodičke izobrazbe diplomanti Učiteljskog fakulteta prednjače u odnosu na svoje kolege koji stječu nastavne kompetencije na drugim fakultetima. Satnica usmjerenja je također zavidna i najveća je na usmjerenju engleskog i njemačkog jezika, a nešto manja na modulima, uz to odlukom Ministarstva iz 2002. godine omogućeno je zapošljavanje učitelja razredne nastave s programom pojačanog predmeta za izvođenje nastave tijekom cijelog osmogodišnjeg školovanja. Nije uobičajeno da se stečena prava smanjuju, pogotovo što sadašnja učiteljska učilišta obrazuju učitelje i odgojitelje na sveučilišnoj razini osiguravajući im obrazovnu vertikalu sve do doktorata znanosti. Na žalost, tu kvalitetu ne prati, očigledno, odnos s resornim Ministarstvom u kojem sigurno postoji značajan prostor za mnogo bolje razumijevanje i pripremanje učitelja za rad u postojećim hrvatskim školama. Učiteljski fakultet je bio i ostao institucija koja osigurava primjerene odgovore hrvatskog društva na suvremene izazove, smatra Prskalo.

Ovakva odluka već se pokušala donijeti, ali je jasno odbačena

Nastavnici o pripremi za obveznu informatiku: Naše edukacije su neprofesionalne, samo 10% nas bit će spremno najesen

Ovo nije prvi put da se pokušava progurati ovakvo pravilo. Tijekom javne rasprave za novi nastavni plan i program informatike angažmanom struke ukazalo se na nepravednost ovakvih odluka. Tada su učitelji informatike izjednačeni s ostalim sveučilišnim studijima, što pokazuje da bi, da je ovaj sporni članak bio u javnoj raspravi, isto dogodilo i sa Zakonom o odgoju i obrazovanju.

Zato se učitelji žele pozvati na Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatsko od 6. ožujka ove godine, da se isto primijeni i na ostale učitelje razredne nastave s pojačanim programima iz nastavnih predmeta i modulima u školi.

Rekacije stižu sa svih strana, učitelji šalju pritužbe

U Facebook grupi Učitelji RN s pojačanim programima pojavila se reakcija na potez ministrice. počeli su se spontano organizirati i unaprijed sročen prigovor slati na adrese različitih institucija.

Učitelji šalju i zahtjev za brisanjem te sporne točke koja se, tvrde u obrazloženju, pokušava progurati ispod stola i preko noći.

U svom zahtjevu pišu:

Studijski programi učiteljskih fakulteta koje ministrica ovime degradira odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) i to ne od jučer, nego već 20 godina! Učitelji koji su diplomirali na tim programima učiteljskih fakulteta imali su zakonsko pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u osnovnim školama. No, neprestano im se to pravo pokušava osporiti ili čak u potpunosti oduzeti. Ovom odlukom te iste učitelje koji već 20 godina vrlo uspješno obavljaju poslove koje im se sada pokušava oduzeti, direktno se diskriminira u odnosu na diplomante drugih (ne)nastavničkih fakulteta i oduzima im se pravo na buduća zapošljavanja u vlastitoj struci za koju su se od prvoga dana školovali. Ogromna je razlika kada se netko odmah opredijeli za ovaj zahtjevan poziv, biti metodičar, biti učitelj, i kada se u tome četiri (po starom programu) ili pet godina svakodnevno usavršava radeći istovremeno i na teoriji i u praksi (sve što nauči u teoriji, odmah provjerava i na terenu, u praksi, u živim učionicama), nego kada netko prvo želi biti inžinjer pa se predomisli i onda na nekim brzinskim tečajevima želi naučiti kako poučavati tako osjetljivu skupinu kao što su učenici osnovnih škola. Naši učenici zaslužuju najbolje metodičare, one kojima su oni prvi izbor, koji su se posvetili proučavanju toga kako se uči i kako se uči učiti, a ne one kojima je to drugi izbor koji misle olako svladati preko noći pa se zaposliti kao učitelji jer im je netko to površnim i lakomislenim zakonom omogućio!  (izdvojen dio iz Zahtjeva za podnošenjem amandmana koji je potpisan u Virovitici, 6. srpnja 2018. godine, a ispred učitelja razredne nastave s pojačanim programima nastavnih predmeta osnovnih škola i modulima potpisala ga je Bernarda Jug  – diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik)

Zakon staje na kraj problematičnim učenicima: Nasilnici i nedisciplinirani udaljavat će se iz škole i do 15 dana

I dekan Prskalo rekao nam je da su sazvali žuran sastanak dekanskog kolegija, a potom i Fakultetskog vijeća, kako bi na najbolji način reagirali na aktualno reguliranje kompetencija učitelja za rad u postojećim hrvatskim školama, a sve u cilju optimalnog razvoja djece pripadnika današnjih i budućih generacija. O svojim zaključcima će se, kaže Prskalo, očitovati prema svim nadležnim tijelima i hrvatskoj javnosti.

Učitelj razredne nastave i informatike, Goran Orlić, objasnio nam je svoje viđenje problema:

– Ovoga puta opasnost je u tome što se po prvi puta eksplicitano u Zakonu o odgoju i obrazovanju de facto retroaktivno poništavaju diplome učitelja koje je izdalo MZO dok se istovremeno nekim drugim kadrovima bez pedagoških, metodičkih i stručnih vještina širom otvaraju vrata učionica. Zanimljivo kako je nedavna javna rasprava o kurikulumu informatike jasno pokazaka kako se javnost i struka protive idejama koje u Zakon pokušava uglaviti aktualna ministrica. Čemu služe javne rasprave? Zašto se ne sluša glas javnosti i u potpunosti ignorira ljude iz struke?, kazao je Orlić.

3 komentara

    1. Autori stranice nastavnici.org ne predstavljaju “učitelje i nastavnike” nego očito samo manju grupu ljudi koja omalovažava svoje kolege učitelje. Argument kako su učitelji s pojačanim predmetom stekli manje ECTS bodova iz tog pojačanog predmeta u odnosu na profesore je vrlo površan i zlonamjeran. Razlika u ECTS-ima se odnosi na kolegije kojima se profesori pripremaju za nastavu u srednjim školama. Također, profesori mogu biti i naslovni asistenti na sveučilištima, dok su studijski programi učitelja s pojačanim predmetom obliovani upravo za predmetnu nastavu u osnovnoj školi, za taj predmet, s cijelim nizom metodičkih kolegija iz pojačanog predmeta, kao i cijelim nizom stručnih kolegija koji su i te kako dostatni za rad u predmetnoj nastavi.

Odgovori