Službeno država u državi: Sveučilište u Zagrebu doslovno je jedina institucija koja ne poštuje zakonsku obvezu prema Pučkoj pravobraniteljici

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predala je Hrvatskom saboru izvješće za 2017. godinu o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje sadrži i 231 preporuku za uklanjanje brojnih sustavnih problema. U izvješću se osvrnula i na sustav obrazovanja u sklopu kojeg je tijekom protekle godine zaprimila 15 pritužbi što čini 5,4% od ukupnih pritužbi na diskriminaciju u 2017. U oči posebno upada podatak, na samom početku Izvješća, koji otkriva da je Sveučilište u Zagrebu jedina institucija u Hrvatskoj koja u 2017. godini uopće nije poštivala zakonsku obvezu dostavljanja podataka i očitovanja Pučkoj pravobraniteljici.

Foto: srednja.hr/screenshot N1

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u objavljenom Izvješću za 2017. godinu donosi 231 preporuku s ciljem sprečavanja povrede građana kroz sustavne promjene. Ističe kako je broj predmeta u 2017. godini neznatno pao u odnosu na 2016. (za 4,2%), no kako se i dalje radi o velikom broju predmeta u kojima je postupala (5.203 predmeta).

U 2017. godini otvoreno je 27 predmeta u području obrazovanja i znanosti. U području diskriminacije u obrazovanju, Ured Pučke pravobraniteljice tijekom 2017. zaprimio je 15 pritužbi, što čini 5,4% od ukupnih pritužbi na diskriminaciju u 2017. godini.

Autonomija Sveučilišta Damira Borasa: Posljednje 2 godine ignorira pitanja Pučke pravobraniteljice o diskriminaciji i kršenju ljudskih prava

I dok smo iščitavali statističke podatke i uvodne napomene u Izvješću, za oko nam je zapeo nevjerojatan podatak. Naime, što se tiče komunikacije s tijelima javne vlasti, Pučka bravobraniteljica ističe kako odgovore u pravilu zaprima u zadanim rokovima, no kako neka tijela ipak nisu odgovarala redovito. Na komunikaciju s Pravobraniteljicom u potpunosti se, pak, oglušilo jedino Sveučilište u Zagrebu.

– Sveučilište u Zagrebu zakonsku obvezu dostavljanja podataka i očitovanja uopće ne poštuje, stoji u Izvješću za 2017., a o navici zagrebačkog sveučilišta protivnoj zakonu već smo pisali u prosincu.

S Uredom Pučke pravobraniteljice dodatno smo provjerili ovaj podatak, koji nam je još jednom potvrđen. Naveli su nam, primjerice, kako Ministarstvo financija nije dostavilo tražene podatke za potrebe izrade godišnjeg izvješća, no kako u pojedinačnim predmetima odgovaraju. S druge strane, jedino Sveučilište u Zagrebu niti ne odgovara u pojedinačnim predmetima u kojima postupa Pučka pravobraniteljica niti je dostavilo podatke potrebne za izradu godišnjeg izvješća.

Zakon o pučkom pravobranitelju propisuje dužnost tijela da osiguraju dostupnost informacija i dostavu svih traženih podataka

Pučka pravobraniteljica, na temelju Zakona o pučkom pravobranitelju, promiče i štiti ljudska prava i slobode te vladavinu prava razmatrajući pritužbe o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Igra mačke i miša: Ministarstvo ne može provesti upravni nadzor jer Sveučilište u Zagrebu ne dostavlja dokumentaciju

Prema istom Zakonu, navedena su tijela dužna osigurati dostupnost informacija i dostaviti sve podatke, akte i drugu dokumentaciju vezanu za podnesenu pritužbu, odnosno pružiti svu potrebnu pomoć pučkom pravobranitelju na njegov zahtjev. Sveučilište u Zagrebu na ove se zakonske obveze uporno oglušuje pa na što je Vidović upozorila još u prosincu kada je, povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, izjavila da Sveučilište u Zagrebu posljednje dvije godine ignorira pitanja Pučke pravobraniteljice o diskriminaciji i kršenju ljudskih prava.

Zakon o pučkom pravobranitelju propisuje da će, u slučajevima kada tijelo ne osigura dostupnost informacija ili ne dostavi tražene podatke, akte i drugu dokumentaciju, Pučki pravobranitelj o istome obavijestiti tijelo nadležno za provođenje nadzora, a može obavijestiti i Hrvatski sabor i javnost.

Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, za upravni nadzor nad sveučilištem zaduženo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, gdje opet dolazimo do problema.

Da autonomija sveučilišta, ali i odgovorno i transparentno postupanje sveučilišnih tijela: ‘Odluke moraju biti podložne zakonski definiranom nadzoru’

Naime, Sveučilište u Zagrebu prošle je godine podnijelo ustavnu tužbu radi utvrđivanja ustavnosti odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje se odnose na mogućnost upravnog nadzora MZO-a nad radom sveučilišta.

Upravni nadzor: MZO otkrio koju dokumentaciju im duguje Sveučilište u Zagrebu

Ustavna tužba podnesena je nakon što je Ministarstvo obrazovanja pokrenulo ukupno tri upravna nadzora nad radom Sveučilišta u Zagrebu (promjena pravnog statusa Hrvatskih studija, brojna upitna zapošljavanja na Hrvatskim studijima, odluke o raspuštanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta i imenovanje obnašatelja dužnosti prodekana na toj instituciji).

I Pučka pravobraniteljica se u svom Izvješću dotiče ustavne tužbe Sveučilišta u Zagrebu vezane za zakonsku mogućnost upravnog nadzora nad radom sveučilišta. Pravobraniteljica podsjeća da je autonomija sveučilišta propisana Ustavom RH i ZZDVO-om i kako prema Europskom udruženju sveučilišta te Magna Charti Europskih sveučilišta ona moraju ostvarivati autonomiju u svojoj istraživačkoj i predavačkoj ulozi i, u tom smislu, biti izuzeta od uplitanja državnih tijela u njihov rad.

No, na tragu ustavne tužbe oko zakonske odredbe upravnog nadzora, Pravobraniteljica ističe kako je važno uzeti u obzir i postojanje odgovornosti koja obvezuje na transparentno postupanje sveučilišnih tijela.

– Sveučilišta moraju djelovati unutar zakonskih okvira, a odluke koje donose moraju biti podložne zakonski definiranom nadzoru. Dakle, nesporno je da moraju imati visoki stupanj autonomije, ali se on prvenstveno odnosi na samostalno znanstveno i edukativno djelovanje, dok je u demokratskim društvima nespojivo s načelima vladavine prava, omogućavanje apsolutne autonomije bilo koje institucije te stvaranje svojevrsnog sustava izuzetog od bilo kakve vrste nadzora, stoji u Izvješću.

Ustavni sud kao referentna točka visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Ustavni sud srušio Odbor koji je donio mišljenje o plagijatu ministra Barišića

I dok Pučka pravobraniteljica o nepostupanju Sveučilišta u Zagrebu može obavijestiti instituciju nadležnu za nadzor, u ovom slučaju Ministarstvo obrazovanja, malo toga time može postići s obzirom na to da Sveučilište po pitanju upravnih nadzora ignorira MZO. Ignorancija je otišla korak dalje ustavnom tužbom, na što Vidović također upozorava i tumači kako autonomija sveučilišta ne znači izuzimanje od bilo kakve vrste zakonskog nadzora.

Začarani krug nesuradljivosti i svadljivosti Sveučilišta u Zagrebu oko polaganja računa o (ne)poštivanju zakona, mogao bi prekinuti Ustavni sud. Naravno, ukoliko odluči da je tužba zagrebačkog sveučilišta neosnovana. Na ovome mjestu nije naodmet podsjetiti da je Sveučilište u Zagrebu, za vrijeme mandata rektora Borasa, podnijelo i dobilo dvije ustavne tužbe, onu koja se odnosila na Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i drugu, kojom je degradiran Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Hoće li i treća biti sreća?

__________________________________________

Pročitajte ostale tekstove o izvješću Pučke pravobraniteljice za 2017. godinu:

O tome vam pišemo cijelo vrijeme: Ministrica dobila packe od Pučke pravobraniteljice zbog izostanka prave kurikularne reforme

Građanski odgoj i obrazovanje kao put do sprečavanja diskriminacije: Pučka pravobraniteljica traži od MZO-a da ga izdvoji u zaseban predmet

One comment

Odgovori na Viagra Otkaži odgovor