Stižu kritike i na novi kurikulum Građanskog odgoja: ‘Obrazovne vlasti ne žele aktivne i kritične građane’

Prošli tjedan u Narodnim novinama objavljena je odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Od jeseni, ona bi se trebala provoditi u sklopu frontalne primjene projekta ‘Škola za život’. Iz GOOD inicijative, koja je 2016. i 2017. organizirala velike građanske prosvjede potpore Cjelovitoj kurikularnoj reformi, upozoravaju da učenici novim kurikulumom neće dobiti kvalitetan GOO, već suženi sadržaj ionako nedostatnoga programa koji se u zadnje četiri godine kao obavezan provodi u školama.

foto: Ivan Božić|srednja.hr
foto: Ivan Božić|srednja.hr

GOOD inicijativa upozorava kako je, usprkos medijskim napisima posljednjih dana o uvođenju GOO-a u škole i velikim promjenama koje će donijeti, usvojeni kurikulum konceptualno manjkav, slabo razrađen i nedostatan za razvoj građanske kompetencije učenika i učenica.  Ističu kako će provedba GOO-a, kao i do sada, biti međupredmetna te tvrde da takav oblik provedbe u našem obrazovnom sustavu ne osigurava kvalitetu odnosno postizanje ishoda učenja.

Novi kurikulum novi je korak unatrag

Građanski odgoj i obrazovanje kao put do sprečavanja diskriminacije: Pučka pravobraniteljica traži od MZO-a da ga izdvoji u zaseban predmet

– Nakon nekoliko eksperimentalnih provedbi GOO-a, dvije promjene programa odnosno kurikuluma, ovaj treći koji je prije tjedan dana Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo, novi je korak unatrag. Novi kurikulum ne djeluje kao funkcionalna cjelina nego više kao radna verzija. Iako definira što bi GOO trebao biti, sama razrada kurikuluma nije tome dosljedna. Ključni sadržaji izgledaju kao lista želja slabo povezana s onim što bi nastavnici trebali provesti, a učenici usvojiti. Kurikulum nije dovoljno dobro izrađen da bi poslužio kao jasan temeljni vodič učiteljima i učiteljicama u pripremi nastave. Također, bavi se samo s tri područja: ljudska prava, demokracija i društvena zajednica, upozoravaju iz GOOD-a i dodaju da navedena područja nisu niti međusobno povezana niti adekvatno povezana s drugim predmetima i ostalih 6 međupredmetnih tema.

Iz tog razloga, u GOOD-u se pitaju hoće li i kako će nastavnici znati da trebaju uključiti GOO u svoje predmete. Ističu i kako doneseni kurikulum GOO-a, ‘koji se klesao tri godine’, umjesto najavljivane revolucije u obrazovanju konzervira koncept građanina na kojem se temelji i nudi vrlo usko i iskrivljeno shvaćanje građanstva u demokraciji.

Usvojeni GOO suprotan željenom rezultatu ‘reforme’

foto: Ivan Božić|srednja.hr
Veliko istraživanje: Građanski odgoj na krilima entuzijazma nastavnika, nedostaje jasna politička podrška

–  Njime se signalizira da obrazovne vlasti ne žele aktivne i kritične, već poslušne i ljubazne građane koji poštuju zakone, poznaju osnove ljudskih prava te humanitarnim pristupom djeluju u zajednici. Ne može se očekivati da će primjenom ovog kurikuluma učenici steći povezana znanja i vještine te razviti vrijednosti i stavove potrebne za sudjelovanje u suvremenom demokratskom društvu, smatraju u GOOD-u.

Dodaju i kako je finalni sadržaj kurikuluma koji su donijele obrazovne vlasti potpuno suprotan željenom rezultatu “reforme” – mladima spremnima na izazove 21. stoljeća.

– GOOD inicijativa naglašava kako je za bolje, pravednije i napredno društvo potrebno obrazovanje koje gradi osnažene i emancipirane građane, osposobljene za konstruktivnu promjenu društva na temeljima solidarnosti, a što ovim kurikulumom ponovno neće biti osigurano, zaključuju.

Odgovori