Pretraga

Strukovne škole će morati ukinuti ovih 19 smjerova ako ne ispunjavaju uvjete za izvođenje nastave

A- A+

Reforma strukovnog obrazovanja se nastavlja. Nakon što je zaključeno da je 19 novih strukovnih kurikuluma spremno za provedbu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je odluku o obveznom uvođenju tih kurikuluma u škole za sljedeću akademsku godinu. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, škole koje do 30. studenog nisu dostavile zahtjev za provođenje novih strukovnih programa ili nemaju propisane materijalne, prostorne i kadrovske uvjete, neće moći izvoditi ove strukovne programe. Sve to nije tek palo s neba, već je opisano i u Programu razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Učenici na teorijskoj nastavi/ foto: Silvija Vuković

Da se strukovno obrazovanje treba mijenjati slažu se gotovo svi. Reforma strukovnog obrazovanja jedan je od prioriteta koje je ministrica Blaženka Divjak istaknula za svoj mandat. Nakon što je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) ocijenio 24 kurikuluma u eksperimentalnoj provedbi, zaključeno je da je 19 novih strukovnih kurikuluma spremno za provedbu, a MZO je donio odluku o obveznom uvođenju tih kurikuluma u škole za sljedeću akademsku godinu (2018./2019.)

Programi se ne mogu izvoditi ako ne postoje minimalni uvjeti da budu kvalitetni

Strukovno obrazovanje zahtijeva praktičnu nastavu, a velik broj škola nema uvjeta da bi svoje učenike obrazovalo na način koji zahtijevaju novi kurikulumi. One škole koje ne mogu osigurati učenicima uvjete koje propisuju novi strukovni kurikulumi, ne mogu ni kvalitetno obrazovati učenike. Čak 70 posto učenika pohađa strukovne škole, mnoga su strukovna zanimanja ujedno i deficitarna, a naši su radnici često nekompetentni jer nisu obrazovani u skladu s potrebama tržišta rada. Novi kurikulumi bi to trebali promijeniti.

– Ako škole do 30. studenoga ove godine nisu podnijele zahtjev za početak izvođenja novih strukovnih kurikuluma ili nisu ispunile potrebne prostorne, materijalne i kadrovske uvjete za njihovo izvođenje, u idućoj školskoj godini neće moći planirati upis ni u nove kvalifikacije niti u zanimanja koja zamjenjuju nove kvalifikacije‚ kažu za Slobodnu Dalmaciju iz Ministarstva.

Izdvojeni članak

Dok se svi svađaju oko lektire i povijesti, mala kurikularna reforma strukovnog obrazovanja prolazi bez puno buke

Škole trebaju ispuniti prostorne, materijalne i kadrovske uvjete za 19 programa

Ne znači to da će se provjeravati uvjeti cijele škole za sve programe, već samo mogućnost izvođenja novih 19 strukovnih kurikuluma, tj. smjerova. Radi se o sljedećim zanimanjima:

1. Ekonomist
2. Prodavač
3. Web dizajner
4. Tehničar geodezije i geoinformatike
5. Strojarski računalni tehničar
6. Medijski tehničar
7. Agrotehničar
8. Tehničar za vozila i vozna sredstva
9. Ekološki tehničar
9. Tehničar za poštanske i financijske usluge
11. Drvodjeljski tehničar dizajner
12. Tehničar za mehatroniku
13. Tehničar za računalstvo
14. Modni tehničar
15. Tehničar za elektroniku
16. Tehničar za jahte i marine
17. Tehničar modelar obuće i kožne galanterije
18. Prehrambeni tehničar
19. Klesarski tehničar

Svaki od novih kurikuluma ima propisane minimalne materijalne uvjete koji su potrebni za izvođenje određenog predmeta. Tako se na primjer u kurikulumu tehničara za računalstvo propisuje da je za predmet Praktične osnove računalstva od opreme potrebno minimalno 16 radnih mjesta i 8 računala, računala za rastavljanje/sastavljanje, sustavski softver, računalo ili prijenosnik za nastavnika, projektor i projekcijsko platno, potrebni softverski alati po izboru nastavnika, set alata za servisera, mjerni instrumenti, alat i pribor za lemljenje, kliješta za krimpanje, tester za mrežni kabel, patch panel, alat za patch panel, preklopnik, mrežni kabeli. Od prostora su potrebne specijalizirana učionica i radionica za praktičnu nastavu.

Slobodna Dalmacija saznaje da nakon što su škole poslale prijave i potrebnu dokumentaciju koja dokazuje da imaju potrebne financijske, kadrovske te materijalne uvjete – tek slijedi provjera iz MZO-a. Pišu da iz odgovora ministarstva zaključuju da će provjeru najvjerojatnije voditi posebno tročlano stručno povjerenstvo koje imenuje državni tajnik u Ministarstvu. Ako oni ustvrde da su opremljene prema pravilima, škole će dobiti rješenje, i to, kako piše Slobodna, najkasnije do planiranja strukture upisa u prvi razred 2018./2019. školske godine.

Izdvojeni članak

20 srednjih strukovnih škola koje upisuju najbolji učenici u Hrvatskoj

Smanjenje broja škola spominje se još u dokumentima o razvoju strukovnog obrazovanja

Potreba za boljim uvjetima i racionalizacijom broja strukovnih škola nije objašnjava se u dokumentima koji se tiču razvoja strukovnog obrazovanja. Prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. koju je usvojio Sabor, tako je donesen Program o razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (2016.-2020.). U njemu je kao Cilj 1.2. navedeno Uspostavljanje racionalne i učinkovite mreže strukovnih škola i programa. Jedna od mjera za postizanje tog cilja jest Racionalizacija mreže strukovnih škola i programa:

“… potrebno (je) dodatno ulaganje u prostorne, materijalne i kadrovske uvjete strukovnih škola kako bi se učenicima omogućilo bolje usvajanje potrebnih ishoda učenja. Osim toga, potrebno je racionalizirati broj strukovnih škola i obrazovnih programa, jer je preskupo i nepotrebno imati na malom prostoru više strukovnih škola s istim programima uvažavajući pri tome gospodarske mogućnosti, mogućnosti nastavka obrazovanja, demografske i geografske posebnosti. Sukladno tome, potrebna je detaljna analiza prostornih, materijalnih i kadrovskih uvjeta rada te razvojnih kapaciteta u strukovnim školama po županijama/regijama, kao i potreba tržišta rada na lokalnoj/regionalnoj razini. 
Racionalizacijom broja strukovnih škola i obrazovnih programa temeljenom na prostornim, materijalnim i kadrovskim preduvjetima i mogućnostima realizacije učenja temeljenog na radu, a u skladu s potrebama tržišta rada na nacionalnoj i regionalnoj razini, stvorit će se uvjeti za jačanje kvalitete strukovnih škola te time i izlaznih kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada.”

Osim toga, član tima za Nacionalni kurikulum strukovnog obrazovanja i ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića, Tihomir Tomčić, u rujnu nam je također kazao da je velik broj strukovnih škola problem.

–  U svakoj našoj županiji postoje tri, četiri neopremljene škole. To je problem, treba smanjiti broj programa i stvoriti centar kompetentnosti. Jedna škola, ali jako kvalitetno opremljena, objašnjava tada Tomčić.

Strukovna škola Vice Vlatkovića jedan je od primjera kvalitetnih i dobro opremljenih strukovnih škola koje su se godinama razvijale da bi danas postale centar kompetentnosti.