U 3. razredu znamo ustroj Francuske od prije 200 godina, ali ne tko nam je premijer

Stavovi mladih ljudi u Hrvatskoj koje nam je otkrilo istraživanje ‘Politička pismenost učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj’ prošli tjedan su bili udarna vijest u većini medija. Većina njih nije mogla odgovoriti na pitanje tko je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a na današnjem okruglom stolu priliku za komentiranja rezultata su dobili i učenici. Na inzsitiranje ministra Vedrana Mornara, na okruglom stolu sudjelovao je i Boris Jokić, voditelj Cjelovite kurikularne reforme.

Irma Gračić i Hrvoje Kožić foto: Gong

Porazna politička pismenost mladih više govori o društvu nego njima

– Od mene se traži da budem vrlo dobro upoznat s političkim ustrojem Francuske krajem 18. stoljeća, ali što se tiče trenutne političke situacije, ja i dalje mogu uspješno prolaziti bez da znam da je predsjednik Vlade zapravo premijer, istaknuo je Hrvoje Kožić, učenik 3. razreda 5. gimnazije u Zagrebu objašnjavajući zašto nije iznenađen rezultatima istraživanja političke pismenosti prošlogodišnjih maturanata.

Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru što ga je povodom Svjetskog dana učitelja organizirala GOOD inicijativa, Irma Gračić, maturantica 16. gimnazije u Zagrebu zaključila je da je glavni problem sveopća pasivnost u pristupu politici

– Nije dovoljno pročitati novine, znati da je situacija loša i prokomentirati sa svojom obitelji ili kolegama kako je neki političar rekao nešto nemudro, neadekvatno ili ne predstavljajući mišljenja građana, jer na kraju dana nismo s time ništa napravili, nego samo plačemo nad svojom tužnom političkom istinom, poručila je Irma. 

Rezultati istraživanja ne bi trebali sablažnjavati

Zašto rezultati Istraživanja političke pismenosti maturanata ne bi trebali sablažnjavati, objasnio je Dragan Bagić, član istraživačkog savjeta i sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na primjeru pitanja o strankama koje čine vladajuću koaliciju ili o predsjedniku Vlade kojega zna 27 posto maturanata. Kako je istaknuo, ti rezultati nemaju veze s političkim ciklusom jer su vrlo slični odgovornima na slična pitanja postavljena i prije pet godina. Kad je riječ o političkim stavovima i vrijednostima, kao donekle pozitivan rezultat Bagić je istaknuo da maturanti imaju negativan stav prema oba totalitarna sustava s kojim smo imali iskustvo, ali da zabrinjava što se gotovo polovica maturanata ne može opredijeliti je li NDH bila fašistička tvorevina ili ne.

– To pokazuje koliko lako maturanti padaju pod utjecaj općeg javnog mnijenja i opće društvene atmosfere – u zadnjih 15 do 20 godina upravo je to pitanje najviše relativizirano u javnom prostoru, a danas postoje i inicijative koje smatraju da treba relativizirati ono što se prije neupitno smatralo simbolom fašističkog karaktera NDH – pozdrav ‘Za dom spremni’, rekao je Bagić.

Oko političke nepismenosti mladih ne treba raditi veliku moralnu paniku

‘Najniže se vrednuje demokratski višestranački sustav’

Iako istraživanja pokazuju da postoje razlike između mladih i starijih, one nisu drastične, ocijenila je Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja.

– Naši građani vrlo visoko ocjenjuju i prihvaćaju ustavne vrijednosti, ali najniže među njima se vrednuje demokratski višestranački sustav i k tome prihvaćanje tih vrijednosti opada s godinama. Dakle, što dulje živimo u demokraciji, opada prihvaćanje tih vrijednosti. Politiku se shvaća jako harmonično, ali nema tu mjesta harmoniji jer, ako nema višeglasja, onda možemo imati totalitarni sustav. Zakazali su svi agensi političke socijalizacije – roditelji koji su također deficitarni u segmentu političke pismenosti, politički akteri koje ne možemo dovoljno kazniti da se drugačije ponašaju, mediji koji su ionako sve veća katastrofa jer su se riješili političke ideologije, a dobili korporativnu, ali i obrazovni sustav – no on je jedan od aktera na kojeg se može ciljano djelovati prema promjenama, izjavila je Ilišin.

Ministar Mornar inzistirao da Mornar dođe na okrugli stol

Ističući da je na raspravu došao na osobnu molbu ministra obrazovanja Vedrana Mornara da se rezultati istraživanja ugrade u Cjelovitu kurikularnu reformu, njen voditelj Boris Jokić istaknuo je da obrazovanje može pomoći, ali da to nije panacea koja će riješiti sve probleme

– Ne treba dizati moralnu paniku oko ovih rezultata. Primjerice, 2010. godine na državnoj maturi iz matematike na osnovnoj razini na pitanje: ‘Koji je korijen od 28 podijeljeno s tri?’, uz pomoć kalkulatora točno je odgovorilo 48% učenika. 2011. godine na ispitu iz biologije državne mature 32% učenika zna odgovoriti na pitanje nabroji dva načina borbe protiv spolno prenosivih bolesti. Ništa veći postotak nije među onima koji znaju na ispitu iz vjeronauka nabrojati 10 božjih zapovijedi.

Značajan dio posla oko reforme, kako je zaključio, bit će na osposobljavanju odgojno-obrazovnih radnika, a pri tome će biti ključno povećanje autonomije i odgovornosti učitelja i nastavnika.

Odgovori