Veliko istraživanje: Šibenčani tolerantniji prema homoseksualcima, a većina mladih sluša narodnjake

Istraživački tim mladih znanstvenika s Odjela za sociologiju zadarskoga Sveučilišta u sastavu dr.sc. Željke Tonković, dr.sc. Krešimira Krole i dr.sc. Svena Marcelića, provelo je veliko istraživanje o kulturnim potrebama mladih na jadranskoj obali. Rezultatima zadarski znanstvenici nisu iznenađeni, a činjenica da najviše mladih sluša narodnjake i ne odlazi u kazalište bila je očekivana.

Foto: screenshot

Veliko istraživanje provedeno je na 2,650 srednjoškolaca trećih i četvrtih razreda gimnazijskih i strukovnih škola diljem cijelog Jadrana. Najtolerantniji prema homoseksualnim osobama su Šibenčani i Riječani, mladi diljem obale najviše slušaju zabavnu i regionalnu glazbu, a srednjoškolci koji posjećuju kazališta i galerije manje su religiozni od ostalih. 

Prvo istraživanje takve vrste u Hrvatskoj

Ideja za provedbom istraživanja na području cijele jadranske obale kažu nam, Željka Tonković, Krešimir Krolo i Sven Marcelić iz Odjela za sociologiju na zadarskom Sveučilištu nametnula nakon što su završili istraživanje kulturnih potreba mladih u Zadru. 

– Premda su rezultati tog istraživanja vrlo precizno ocrtali glavne obrasce u kulturnoj potrošnji srednjoškolaca na području Zadarske županije kao i nešto starije populacije mladih u Zadru, na temelju dobivenih rezultata nismo mogli odrediti koliko su uočene tendencije u kulturnim ukusima i stilovima posljedica specifičnosti lokalne sredine, a koliko su pod utjecajem nekih generacijski uvjetovanih parametara. Stoga smo odlučili istraživanje proširiti na druge veće obalne gradove na jadranskoj obali. Obuhvatili smo srednjoškolsku populaciju, na uzorku učenika i učenica trećih i četvrtih razreda srednjih škola u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, rekla nam je članica istraživačkog tima Željka Tonković. 

Iako u hrvatskoj sociologiji postoji tradicija istraživanja srednjoškolske i studentske populacije koja je fokusirana na različite probleme s kojima se mladi suočavaju, istraživanje mladih znanstvenika bilo je usredotočeno na razlike u kulturnim ukusima mladih što ono do sada nije bilo predmet sustavnijih analiza. 

– Primarni cilj istraživanja bio je utvrditi trendove u kulturnim ukusima i vrijednostima srednjoškolske populacije te ispitati postoje li specifični tipovi kulturnih potrošača i što ih najviše određuje (npr. glazbene preferencije, posjećivanje kulturnih i zabavnih sadržaja). Također, zanimalo nas je koji sve čimbenici utječu na razlike u kulturnim ukusima. Ono što nas je posebno intrigiralo bile su razlike među samim gradovima i regijama, odnosno između Istre i Kvarnera, s jedne strane, i Dalmacije s druge strane budući da i neka druga sociološka istraživanja kao i uočene razlike u političkim stavovima građana upućuju na postojanje vrlo značajnih kulturnih i društvenih razlika među tim regijama, rekla je Tonković.

Hrvatska otvara kampove za odvikavanje djece od narodnjaka

Dva tipa učenika

Budući da je istraživanje kulturnih potreba mladih provedeno na uzorku od 2,650 srednjoškolaca trećih i četvrtih razreda gimnazija i strukovnih škola, znanstvenici su došli do nekoliko tipova kulturnih preferencija među kojima se posebno ističu dva tipa. 

– S jedne strane su učenici koji posjećuju kazališta, knjižnice, galerije ili različite kulturne događaje poput koncerata i filmskih festivala, a koji ujedno i više naginju stranoj, suvremenoj, klasičnoj te urbano-alternativnoj glazbi. Ti su učenici ujedno u prosjeku tolerantniji i otvoreniji prema različitim manjinama te pokazuju nešto više tendenciju prema postmaterijalističkim vrijednosnim orijentacijama uz manji iskaz pripadnosti određenom vjerskom identitetu, otkriva članica istraživačke skupine. 

S druge strane, rezultati pokazuju da u prosjeku više ima učenika koji su okrenuti narodnoj i tradicionalnoj kulturi koja uključuje i konzervativnija stajališta. 

– Ne zanimaju ih klasične kulturne manifestacije i institucije (kazalište, galerije, opera i sl.), s tim da od glazbe po popularnosti prednjače prvenstveno domaća zabavna glazba i regionalna zabavna glazba, dok ih od strane glazbe skoro isključivo privlači komercijalna elektronska glazba poput Davida Guette i Tiesta. Za njih također vrijede podaci kako su u prosjeku manje tolerantni prema različitim manjinama, u prosjeku više okrenuti materijalističkim vrijednostima i više se izjašnjavaju vjernicima, pojašnjava Tonković.

Zabrana LGBT sadržaja u učeničkim domovima

Šibenski učenici tolerantniji prema LGBT osobama 

Rezultati ovog velikog i jedinstvenog istraživanja, kaže nam sociologinja Željka Tonković su očekivani i premda su podaci u fazi obrade pretjeranih iznenađenja nije bilo osim u jednom segmentu koje nam je Tonković dodatno pojasnila. 

– Ono što nas je najviše iznenadilo je Šibenik u kojem se populacija srednjoškolaca prema nekim vrijednostima pokazuje bližima svojim vršnjacima u Rijeci nego drugim dalmatinskim gradovima. Rezultati istraživanja pokazuju kako su mladi u Šibeniku tolerantniji prema osobama homoseksualne orijentacije te iskazuju manju socijalnu distancu prema različitim manjinama te su ujedno manje religiozni. Svakako, tek nam predstoje detaljnije analize dobivenih podataka i objašnjenje ovakvog odstupanja Šibenika u odnosu na dalmatinski prosjek, ističe Tonković. 

Budući da zasada u Hrvatskoj nije provedeno istraživanje takvog tipa, istraživački tim znanstvenika nije mogao dobivene rezultate usporediti s drugim krajevima u Hrvatskoj. Željka Tonković zaključuje kako bi njoj i ostalim članovima tima predstavljalo veliki izazov proširiti istraživanje na druge krajeve. Na taj bi način bilo moguće usporediti kulturne profile među srednjoškolcima u različitim regijama. 

Odgovori