Značajan porast visokoobrazovanih u Hrvatskoj: Upola više diploma i doktorata nego 2007. godine

Na kraju rujna – mjeseca kad su se učenici vratili u školske klupe te mjeseca novih početaka, Državni zavod za statistiku objavio je zanimljive podatke o (visokom) obrazovanju u Hrvatskoj. Uspoređujući današnje stanje s 2007. godinom, zamjetan je pad broja osnovnoškolaca i srednjoškolaca, no istodobno, upola je veći broj studenata koji su diplomirali te onih koji su u konačnici i doktorirali.

Foto: pixabay

Uspoređujući proteklu školsku godinu (2017./2018.) s onom otprije 10 godina (2007./2008.), Državni zavod za statistiku iznosi interesantne podatke o broju škola, učenika i učitelja u Hrvatskoj.

Danas na jednog učitelja dolazi 9,5 učenika; prije 10 godina brojka je ipak bila veća

U odnosu na 2007. godinu, smanjio se broj osnovnih škola. Redovnih osnovnih škola manje je za 2,2% dok se broj osnovnih škola za djecu i mladež s teškoćama u razvoju povećao, i to za 43,1%. Gledajući ukupno osnovne škole, tijekom protekle školske godine Splitsko-dalmatinska županija imala je najviše osnovnih škola, a slijedi ju Osječko-baranjska županija.

Alarmantne brojke: Evo koliko nas se u 2016. rodilo, umrlo te odselilo iz Hrvatske

Broj učitelja s punim radnim vremenom u redovitim osnovnim školama povećao se za 2,5% u odnosu na 2007. godinu. S druge strane, bez obzira na veći broj osnovnih škola za djecu s teškoćama u razvoju, u odnosu na 2007. godinu za 18,2% smanjio se broj učitelja u osnovnim školama za djecu s teškoćama.

Zabrinjavaju podaci o smanjenju broja osnovnoškolaca – u odnosu na 2007., manje ih je za 15,5%. Pad broja učenika možda se najbolje očitava usporedbom broja učenika s brojem učitelja. Tako je na  početku školske godine 2007./2008. taj odnos bio 1:12,5., dok je na početku školske godine 2017./2018. taj odnos bio 1:9,5.

Za razliku od broja osnovnih škola, broj srednjih škola u odnosu na 2007. godinu se povećao, no i ovdje je zamjetan pad broja učenika. U odnosu na 2007. godinu, na početku školske godine 2017./2018. bilo je 15,5% manje srednjoškolaca. U istom razdoblju, povećao se udio tehničkih i srodnih škola u usporedbi s gimnazijama.

Diplomira, ali i upisuje se sve više studenata

Prošle smo godine dobili 716 novih doktora znanosti: Žene su u znatnoj većini

Podaci o visokoobrazovanima u odnosu na one otprije 10 godina, ukazuju na to da se dogodio veliki skok. Naime, u zimski semestar akademske godine 2017./2018. upisano je 15,6% studenata više nego u istom razdoblju akademske godine 2007./2008. Osim porasta broja upisanih studenata na visoka učilišta u Hrvatskoj, porastao je i broj studenata koji završavaju studij. Podaci pokazuju da ih je diplomiralo čak 56,1% više nego u 2007. Studenti svoje preddiplomske i dipomske studije najčešće završavaju u dobi od 22 do 24 godine.

U posljednjih 10 godina, bilježi se i znatan porast doktorata; u 2017. zabilježeno je 53,6% doktora znanosti više nego u 2007., što se može pripisati uvođenju bolonjskog procesa i mogućnosti upisa doktorskog studija odmah nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija. Prosječna dob doktora znanosti je oko 39 godina. Najviše doktorskih disertacija u 2017. bilo je iz područja biomedicine i zdravstva, dok je u 2007. najviše doktorskih disertacija bilo iz područja prirodnih znanosti.

Odgovori