Pretraga

Hrvatski srednjoškolci briljirali na svjetskom robotičkom natjecanju u Washington D.C.-u

A- A+

Prije informativnijih rečenica u ovom izvještaju, izrazit ćemo samo nadu, da naciju uskoro neće prestatiti fascinirati rezultati u natjecanjima znanja, koje ostvaraju naši mladi predstavnici. Posljednji veliki pothvat  ostvarili su hrvatski robotičari u glavnom gradu Amerike, što osobito nestvarno zvuči u korelaciji sa spoznajom da je kurikulum iz informatike u hrvatskim školama, zapeo u davnoj 1994. godini. Naš tim u sastavu Leon Stjepan Uroić (XV. gimnazija, Zagreb), Matej Đudarić i Ema Kristina Krnjajić (Tehnička škola Ruđer Bošković, Zagreb), uz mentoricu Anu Sović Kržić, ostvario je 24. mjesto, u konkurenciji 163 tima iz 158 zemalja.

Premda ovaj sjajni rezultat najradije ne bismo dalje preispitivali, ipak ćemo dati i jedan alibi našem timu, koji je sigurni smo mogao i bolje.

Ako ćete se zainteresirati i u jednom od klipova s YouTubea (priložen ispod članka) pogledati format natjecanja, jasno će vam biti da uspjeh pojedinog tima ne ovisi samo o njemu.

Naime, natjecanje se odvija na način da se tri tima suprostavljaju drugim trima timovima. Tako da kao i u bilo kojem ekipnom sportu, pogreška ili dobar potez pojedinca utječe na sve sudionike jednog tima.

Nakon prvog dana, trojac iz Zagreba zauzimao 4. mjesto

Izdvojeni članak

Petar u školi uopće nema informatiku, a europski je prvak u robotici

Spomenuta mentorica Ana Sović Kržić, vodila je srednjoškolski trojac na američkoj turneji te ih je za natjecanje pripremala zajedno s kolegama iz Hrvatskog robotičkog saveza. Detaljno je analizirala, kako je sve skupa izgledalo u maratonskim igrama.

– Samo natjecanje se odvijalo u šest robotskih igri. U svakoj igri se suprotstavljaju dva saveza Hydro i Aqua. Svaki savez čine 3 slučajno izabrane države. U svakoj igri savezi se mijenjaju. Prije početka igre timovi dogovaraju strategiju kako bi njihov savez osvojio što više bodova. Bodovi koje osvoji savez pripisuju se svim članovima saveza. Konačni rezultat ovisi o radu cijelog saveza, o kvaliteti robota svakog člana saveza, koncentraciji natjecatelja koji upravljaju tim robotima, te o kvaliteti WiFi veze koja povezuje upravljače i robote. Robote su natjecatelji sagradili u svojim matičnim državama. Svi timovi su dobili isti zadatak i iste dijelove, bez uputa. Kroz nešto manje od tri mjeseca priprema trebalo je sastaviti robota koji će čistiti rijeku od štetnih kemikalija. Čista voda je predstavljena plavim lopticama, štetni sastojci narančastim. Plave loptice je trebalo skupiti i odnijeti u rezervoar (1 loptica = 1 bod), dok je narančaste trebalo odnijeti u laboratorij (1 loptica = 4 boda). Na kraju 2,5 minutne igre stiže poplava. Ukoliko se robot uspije objesiti na šipku i ostati visjeti u zraku nakon završetka igre to je dodatnih 20 bodova, pojašnjava profesorica Sović Kržić.

Da je bar natjecanje bilo jednodnevno, tako bi Ema, Stjepan i Matej, bili tik do pobjedničkog postolja. Naši junaci, čak su pomogli doraditi robota kolegama iz Srbije, budući da nije mogao izvršiti sve predviđene zadatke.

Izdvojeni članak

Mladi robotičari s devet medalja uništili konkurenciju na međunarodnom natjecanju u Austriji

– Hrvatski tim je prvi dan natjecanja završio na 4. mjestu upisavši tri pobjede u tri igre i ukupno 293 boda. U prvoj smo bili u savezu sa Irskom i Finskom, u drugoj sa Ciprom i Nigerijom, a u trećoj sa Litvom i Solomonskim otočjem. Drugi dan natjecanja započeo je još jednom pobjedom (u savezu sa Nigerom i Panamom), te smo i nakon četvrtog kruga igara zadržali 4. poziciju. U petom krugu smo u savezu imali predstavnike Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije, kojima robot nije mogao izvršiti sve postavljene zadatke (visjeti na šipci). Članovi hrvatske ekipe su iskoristili vrijeme između dvije igre i podijelili svoje znanje s kolegama iz susjedne države te im pomogli dograditi robota. Premda smo tu igru izgubili, uz ovako dograđenog robota člana našeg saveza, naš tim je zadržao odlično 5. mjesto u ukupnom poretku s 467 bodova. Šesta igra nam ipak nije bila sretna: Cipar je imao tehničkih problema i tokom igre su izgubili WiFi vezu, te nisu mogli upravljati robotom. Treći član tima je bila Venezuela, koja je imala relativno lošeg robota i tijekom svih igara je završavala pred kraj ukupnog poretka. Tako da smo tu igru izgubili i u konačnici završili na 24. mjestu s 519 bodova. Pobjednički Tim Europa je imala 716 bodova, dok je posljednji Vanuatu imao 237 bodova, detaljno analizira sva događanja Sović Kržić.

Hrvatski trojac pokazao i dobro znanje stranih jezika

Mnogo je razloga zbog kojih možemo biti ponosni na naše predstavnike na velikom robotičkom natjecanju u SAD-u. Neke od njih, uz prethodno navedene, istaknula je profesorica Sović Kržić, a usput je objasnila i što je sve bitno za uspjeh na jednom ovakvom turniru.

– Ovo je odličan rezultat jer konačni rang ne ovisi samo o robotu i ekipi, već i o predstavnicima ostalih država s kojima si u savezu i protiv koga igraš. Potrebna je suradnja, mudra taktika i pomaganje država međusobno. Dodatni problem može nastati i u komunikaciji i razgovoru na raznim jezicima (s čime naši učenici nemaju baš nikakvih problema). Hrvatski srednjoškolci su pokazali kako jezik nije prepreka, kako granice ne postoje i kako svi zajedno trebamo raditi na razvoju društva budućnosti, kako u razvoju robotike, tako i u održivom razvoju i zaštiti okoliša, zaključuje Sović Kržić.

Hrvatski srednjoškolci briljirali na svjetskom robotičkom natjecanju u Washington D.C.-u
Share via
Copy link
Powered by Social Snap