HZZ objavio koja su zanimanja tražena, a za koja u 2020. treba smanjiti upisnu kvotu

Hrvatski zavod za zapošljavanje početkom nove godine objavio je publikaciju s preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. Riječ je o prognozi potreba tržišta rada u pojedinim zanimanjima i to u dvadeset područja u Hrvatskoj. Kada je riječ o područjima oko dva najveća grada, Zagreba i Splita, najviše nedostaje trogodišnjih strukovnih zanimanja, poput zidara, konobara, mesara, a preporučuje se i upisivati te stipendirati više studenata medicine, farmacije i matematike, između ostalog.

Foto: srednja.hr

Kako poručuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih prema obrazovnom programu koji su završili, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.

Napravljena prognoza položaja zanimanja u budućnosti

Temeljem te analize i prognoze nastala je nova publikacija s preporukama za obrazovnu upisnu politiku, koje govore u kojim zanimanjima treba povećati, a u kojima smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata.

Nepoželjna zanimanja: Za ove srednje na ljetnom upisnom roku nije bilo niti jedne prijave

– Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredili regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Lokalna tržišta rada uglavnom su županije, ali mogu biti i dijelovi županija, te pojedinačni gradovi ili općine, stoji u uvodu publikacije HZZ-a.

Dodatno se i napominje kako su prilikom izrade ovogodišnjih preporuka regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pregledali su i uzeli u obzir promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine.

U dva velika grada najviše nedostaje trogodišnjih strukovnih zanimanja

Kada je riječ o području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kod trogodišnjih zanimanja savjetuje se upisi većeg broja učenika u, između ostaloga smjerove koji obrazuju tesare, zidare, armirače, mesare, kuhare, slastičare, konobare, CNC operatere, kozmetičare, frizere. I to su samo neka od zanimanja s liste koja je, kada je riječ o trogodišnjim obrazovnim programima, u slučaju Zagreba poduža. Na ovom području od četverogodišnjih zanimanja nedostaje medicinskih sestara. Na ovom području savjetuje se upis većeg broja studenata medicine, nastavničkog smjera matematike, fizike, biologije i kemije, te, između ostaloga, rehabilitacije i logopedije.

Rektor Boras: Državna matura možda uopće ne treba, kvote namjerno držimo većima

Višak su na zagrebačkom području osobe sa zanimanjem fotograf, ekonomist, veterinarski tehničar, poslovni tajnik, hotelijersko-turistički tehničar, a u slučaju visokoobrazovanih, između ostalih, politolozi, novinari, agronomi, osobe sa završenim studijem poslovne ekonomije, urbanog šumarstva.

Na drugom kraju Hrvatske, konkretno u Splitu i okolnim gradovima, situacija nije bitno različita. I ondje nedostaje zidara i tesara, zatim mesara, kuhara, slastičara i konobara, ali i vodoinstalatera, elektroinstalatera, automehaničara te CNC operatera. Kada je pak riječ o četverogodišnjim zanimanjima, lista deficitarnih na splitskom je području dulja od one na zagrebačkom. Osim medicinskih sestara nedostaje, primjerice, i računalnih tehničara za strojarstvo, elektrotehničara te hotelijersko-turističkih tehničara. Neki od studija u koje bi trebalo upisati više studenata ili ih stipendirati, su računarstvo, strojarstvo, fizioterapija, medicina, farmacija, psihologija, matematika, informatika, elektrotehnika, strojarstvo…

Na jugu Hrvatske, u Splitu i okolici, najmanje su traženi upravni referenti, ekonomisti, kemijski tehničari, a HZZ savjetuje da se smanji broj upisanih ili stipendiranih studenata upravnog studija, menadžmenta, prava, poslovne ekonomije, kemijske tehnologije te učiteljskog studija.

HZZ: Na zanimanja koja se ponavljaju na listi kroz godine posebno treba obratiti pozornost

Za jedno od najtraženijih zanimanja kvote u srednjim školama gotovo su iste već pet godina

Iz HZZ-a u publikaciji napominju kako preporuke imaju kvalitativni karakter, dakle nije brojčano određeno za koji se broj mjesta moraju smanjiti ili povećati kvote u navedenim zanimanjima. Ipak, upozoravaju da se na ponavljanje pojedinih programa na ovoj listi u zadnjih nekoliko godina treba obratiti posebna pozornost.

– Budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta
rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, napominju iz HZZ-a.

Detaljnije preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. godini možete proučiti u nastavku. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu ili kliknite ovdje.

Odgovori