Inspektori ušli u 156 noćnih klubova. Polovinu našli u prekršajima, opako se krši pravilo za maloljetnike
Kako rade hrvatski noćni klubovi koji su česta adresa naših srednjoškolaca i studenata? Pa, po podatcima Državnog inspektorata, i ne baš bajno. Naime, u 2025. turistički inspektori obavili su 156 nadzora nad noćnim klubovima i u njih 88 utvrdili povrede propisa. Njih četiri morali su zatvoriti. Među najčešćim pronađenim nepravilnostima je, između ostalog, točenje alkohola mlađima od 18 godina.
Noćni klub | foto: Canva
Izlazak u noćne klubove uobičajena je vrsta zabave za srednjoškolce i studente. Koliko se u njima vlasnici i djelatnici drže propisa, provjerili smo u Državnom inspektoratu. Podatci koje smo dobili baš i ne ulijevaju povjerenje. Konkretno, u 2025. godini turistički inspektori obavili su 156 nadzora u noćnim klubovima, noćnim barovima i disco klubovima. U polovini njih, odnosno u 88, utvrdili su razne povrede propisa.
Četiri kluba zatvorili jer nisu imala rješenja upravnih tijela
– Od ukupnog broja povreda propisa (88) turistički su inspektori, sukladno ovlastima iz članka 42.a Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, za devet povreda propisa primijenili načelo oportuniteta (odustajanje od prekršajnog postupka unatoč počinjenom prekršaju uz određivanje obveza, op.a.), dok su za ostale povrede primijenili prekršajne i upravne mjere, odnosno inspektori su podnijeli nadležnim sudovima tri optužna prijedloga, donijeli 24 prekršajna naloga, 40 kazni na mjestu počinjenja prekršaja u iznosu od 10.637 eura. Također, donijeli su četiri rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti (rad bez upisane djelatnosti u nadležni registar ili ishođenog rješenja nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju uvjeta za određenu vrstu) i osam rješenja o otklanjanju nedostataka, odgovaraju iz Državnog inspektorata za srednja.hr.
Najčešće nepravilnosti koje su utvrdili turistički inspektori jest točenje alkohola osobama mlađima od 18, kao i neisticanje oznake o zabrani posluživanja alkohola maloljetnica na vidljivom mjestu. Podsjetimo, posljednje istraživanje pokazalo je kako je svaki drugi učenik okusio alkohol u posljednjih 30 dana, a da najviše piju žestoka pića pa onda pivo i vino. Inspektori su uočili i da klubovi često ne sprječavaju iznošenje pića izvan zatvorenog prostora, ne omogućuju gostu podnošenje pisanog prigovora, ne ističu obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovore te ne ističu cijene ugostiteljskih usluga.
Nadalje, pune ruke posla imala je i inspekcija rada. Kontroliralo se provode li klubovi obveze oko evakuacije, jesu li izradili plan evakuacije i spašavanja, odredili radnike koji će ih provoditi te jesu li proveli vježbe evakuacija i spašavanja.
– Tijekom 2025. godine zbog neprovođenja mjera propisanih odredbama članka 55. Zakona o zaštiti na radu, u djelatnosti ugostiteljstva poslodavcima i njihovim odgovornim osobama izrečene su 84 kazne na mjestu počinjenja prekršaja – od čega 21 noćnim klubovima, noćnim barovima i disco klubovima – te je izdan jedan prekršajni nalog i podnesen jedan optužni prijedlog, govore podatci Državnog inspektorata.
U ugostiteljstvu prekršaji i zbog neisplate minimalne plaće, povrede radnog vremena i odmora…
Za ostale nadzore inspekcije rada ne mogu predočiti egzaktne podatke za noćne klubove, već za cjelokupno područje ugostiteljstva općenito. Prema preliminarnim podatcima za 2025. godinu u području ‘Smještaj te priprema i usluživanje hrane’, gdje su hoteli, kampovi, restorani, caffe barovi i noćni klubovi, od 2.800 inspekcijskih nadzora utvrđena je osnovana sumnja u počinjenje više od 1.900 različitih prekršaja. Zbog toga su pokrenuli prekršajne postupke, navode.
– Najčešće utvrđivani prekršaji u području radnih odnosa odnosili su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka, nezakonito sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, nepravilnosti u vezi prijavljivanja državljana trećih zemalja kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nezakoniti rad državljana trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada, neizdavanje radnicima pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, neisplatu zakonom propisane minimalne plaće radnicima, nedostavljanje radnicima propisanih isprava o plaći, naknadi plaće, otpremnini ili naknadi za neiskorišteni godišnji odmor, povrede odredbi propisa kojima je uređeno radno vrijeme (osobito prekovremeni rad) i odmori (osobito dnevni i tjedni odmor) te nevođenje ili nevođenje na propisani način evidencija o radnicima (osobito evidencija o radnom vremenu). Zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela iz Glave dvanaest Kaznenog zakona – Kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja, protiv poslodavaca su podnesene kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima, odgovaraju iz Državnog inspektorata.
Sporna i zaštita od buke
Zauzeta je bila i sanitarna inspekcija koja u noćnim klubovima kontrolira zaštitu od buke, kao i provedbu mjera zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Posljednje tri godine, kažu iz Inspektorata, proveli su više od 250 nadzora u 175 različitih noćnih klubova te su za utvrđene nesukladnosti poduzeli zakonom propisane mjere. Iz Inspektorata su napomenuli kako nisu nadležni za kontrolu uvjeta u vezi zaštite od požara jer to kontrolira inspekcija zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova. Glede zaštite na radu među 1.600 nadzora u ugositeljstvu poslodavcima je izrečeno više od 3.900 upravnih mjera.
– Većina upravnih mjera zabrane na mjestu rada iz članka 91. Zakona o zaštiti na radu odnosila se na privremeno udaljavanje s mjesta rada radnika za kojeg poslodavac ne može predočiti dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način i ispunjavanju propisanih uvjeta te na zabranu korištenja neispravnih sredstava rada i osobne zaštitne opreme, dok se većina mjera iz članka 92. Zakona o zaštiti na radu, kojima je poslodavcima usmenim rješenjem u zapisniku naređeno otklanjanje raznih nezakonitosti, odnosila na ispitivanje sredstava rada, ispitivanje parametara radnog okoliša, obvezu osiguranja dostupnosti propisane dokumentacije radnicima na mjestu rada, izradu procjene rizika te na organiziranje prve pomoći radnicima na mjestu rada. Slijedom zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru utvrđenih prekršaja inspektori rada su na mjestu počinjenja prekršaja izrekli više od 900 novčanih kazni u ukupnom iznosu od preko 500.000,00 eura ili su pokrenuli prekršajne postupke protiv počinitelja prekršaja izdavanjem prekršajnog naloga odnosno podnošenjem optužnog prijedloga nadležnom sudu. Većina utvrđenih prekršaja odnosila se na obveze poslodavaca vezane uz izradu procjene rizika i dostupnost procjene na mjestu rada te na ne provođenje praktičnih vježbi evakuacije i spašavanja, zaključuju.
