Pretraga

Kakve nam priče pričaju zastave svijeta

A- A+

Svaka država ima svoju zastavu, a svaka zastava ima svoju posebnu priču. Jedne su stare nekoliko stoljeća dok su druge nastale tek nedavno, no anegdote koje su za njih vezane vrijedi ispričati. Ovo su neke od najzanimljivijih.

Zastave su simboli neovisnosti i pripadnosti državi. Svaka zastava, bila ona državna, gradska ili klupska ima svoju povijest i priču te kriju posebnu draž.
Prvi stjegovi su se počeli pojavljivati u starom vijeku i to uglavnom u vojne svrhe. Vojnici tada nisu imali uniforme te je bilo teško u gužvi razlikovati protivnika te bi se vojske okupljale oko barjaka te su oni pokazivali smjer kretanja.

Iako danas svoje zastave imaju pokrajne, županije i gradovi, a svojim barjacima se diče i sportski kolektivi za nas su posebno zanimljive državne zastave. Ovu priliku ćemo iskoristiti kako bi vas upoznali s pričama nekolicine stjegova svjetskih država.

Danska (i ostale nordijske države)

Danski Dannebrog je najstarija državna zastava koja je danas u upotrebi. Danci svoj bijeli križa pomaknut u lijevo na crvenoj podlozi koriste još od 14. stoljeća. Ovaj dizajn zastave je prihvaćen i u drugim nordijskim zemljama pa s varijacijama u bojama ga koriste još Finska, Island, Švedska i Norveška.

Norvežani su nakon izlaska iz unije sa Dancima neko vrijeme zadržali Dannebrog kao svoj barjak, no krajem 19. stoljeća su preko bijelog križa dodali još jedan, plavi. Kod Finaca plavi križ na bijeloj podlozi simbolizira jezera i snijeg.

Za švedsku žuto plavu zastavu se veže i jedna legenda. Navodno je Erik Sveti tijekom rata sa Finskom u 12. stoljeću na nebu vidio žuti križ te je to odlučio prenijeti na zastavu. Ipak, prvi opis ovakvog švedskog barjaka datira iz 16. stoljeća te je izgledno da je po srijedi ipak samo legenda. Zastava Islanda je najmlađa iz ovog kvinteta i datira iz 1944. godine. Za uzor je poslužio danski stjeg, a boje su obrnute od onih od onih na zastavi Norveške s kojem ova državica ima jake povijesne veze.

Francuska

Trobojnica ili drapeau tricolore u Francuskoj je nastala tijekom revolucije i prvi put je proglašena službenom 15. veljače 1794. godine. Njeno podrijetlo nije do kraja razjašnjeno no najrealnije objašnjenje je da je nastala spajanjem zastave Pariza (plava i crvena) s kraljevskom bijelom bojom. Ovaj dizajn zastave od Francuza su preuzele brojne druge države, uglavnom njihove bivše kolonije te susjedne im zemlje.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Zastava Ujedninjenog Kraljevstva takozvani Union Jack sastavljena je od tri sastavnice. Čine je zastava svetog Juraja (Engleska), zastava svetog Andrije (Škotska) te neslužbeni irski stijeg odnosno zastava svetog Patrika.
Raspored i način preklapanja sastavnica se mijenjao tijekom povijesti, a današnji izgled Union Jack je dobio 1801. godine.

Zanimljivo je da je ovaj stijeg prvenstveno kraljevski, a njegovo korištenje u civilne svrhe je prvenstveno tradicionalnog karaktera.
Pitanje velškog mjesta na ovoj zastavi je također specifično. Naime, njihove sastavnice nema jer Vels nikada nije bio zasebno kraljevstvo te su oni predstavljeni engleskom zastavom u ovom slučaju.

Saudijska Arabija

Vjerujem da ste se makar jednom zapitali što piše na zelenoj zastavi Saudijske Arabije. Arapskim pismom piše la ilaha ill allah muhammadun rasul allah što bi prevedeno značilo ‘Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, i svjedočim da je Muhammed Božji rob i Božji Poslanik’.

Zelena je podloga izabrana jer je to boja islama (čisto zelena zastava je bila i u Libiji do pada Gadafija), a interesantna je i informacija da lice i naličje saudijske zastave nisu isti. Razlikuju se kako bi se tekst mogao na obje strane ispravno čitati.
Mač koji se nalazi ispod teksta znači pravednost i čestitost.

Brazil

Zastava Brazila usvojena je krajem 19. stoljeća točnije 1889. godine. Čine je zelena podloga na kojem su žuti romb i modri krug s bijelim zvjezdicama. Preko okruglog dijela proteže se zaobljena traka na kojoj piše ‘ordem e progresso’ što znači ‘red i napredak’.
Manuel Pereira Reis i Miguel Lemos tvorci zastave bili su izuzetno kreativni te su u brazilskoj zastavi iskombinirali nekoliko neobičnih komponenti.

Zelena podloga sa žutim rombom prenesena je iz carskog razdoblja Brazila, ali je carski grb zamjenjen grbom koji predstavlja zvjezdano nebo iznad Rio de Janeira 15. studenog 1889. godine i predstavlja jednistvo svih 27 država koje čine Brazil.
Krilatica ‘red i progres’ inspirirana je Comteovim pozitivističkim načelom.

Južna Koreja

Riječ je o još jednoj vrlo neobičnoj zastavi. Na bijeloj podlozi središnje mjesto ima crveno – plavi ying yang znak koji je omeđen s četiri puta po tri pruge.
Simbolika je preuzeta iz kineske knjige I Ching, a predstavlja specifična filozofska načela.

☰ Silu = nebo, proljeće
☷ Polje = zemlju, ljeto
☲ Zračenje = sunce, jesen
☵ Ždrijelo = mjesec, zimu

Bosna i Hercegovina

Zastava naših susjeda je najmlađa u ovom pregledu te je u upotrebu ušla tek 1998. godine. Čini je tamno plavo polje s jednakokračnim pravokutnim žutim trokutom čiji jedan krak dodiruje gornju stranicu zastave a drugi je okrenut prema vijorećoj stranici. Duž hipotenuze trokuta nalazi se devet bijelih zvijezda od kojih se prvoj i posljednjoj vidi samo polovica.

Trokut predstavlja sva tri konstitutivna naroda Srbe, Bošnjake i Hrvate i geografski izgled BiH, a plava boja pozadine označavaju Europsku uniju koja je odigrala značajnu ulogu u stvaranju bosanskohercegovačkog stijega.

Priča oko njenog nastanka je specifična. Kako pitanje zastave nije bilo regulirano Pariškim sporazumom iz 1995. godine oko njega su se lomila koplja. Predstavnici triju naroda iznosili su različite prijedloge te nikako nisu mogli pronaći rješenje. Carlos Westendorp, Visoki predstavnik za BiH, je početkom 1998. godine iznio nekoliko neutralnih prijedloga no Hrvati, Bošnjaci i Srbi se ni oko toga nisu uspjeli dogovoriti. Stoga je u veljači iste godine Westendorp donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi.

Drugim riječima Bosna i Hercegovina je dobila zastavu, a da je nije sama izabrala. Postoji i priča da je motiv zastave zapravo precrtan sa Westendorpove šalice za čaj.

Kakve nam priče pričaju zastave svijeta
Share via
Copy link
Powered by Social Snap