Katolički nastavnici žalili su se sudu zbog lektira koje ‘vrijeđaju dječja prava’, prigovor im odbačen
Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika od Ustavnog je suda tražilo da dokument kojeg su nazvali ‘Kurikul Ministarstva znanosti i obrazovanja, segment hrvatski jezik – lektira – suvremena književnost’, proglasi nesuglasnim s Ustavom naše države. Naime, sporna su im bila suvremena književna djela za koja smatraju da povređuju pravo djece i mladih. Međutim, romani na koje su se žalili uopće nisu na popisu lektirnih djela u kurikulumu, ustvrdio je sud, a u svom prijedlogu katolički prosvjetari pokušali su osporiti dokument koji – uopće ne postoji.
Knjiga | foto: Canva
Črna mati zemla Kristiana Novaka, Kafka na žalu Harukija Murakamija, Mišolovka Walta Disneyja i Anđeo u ofsajdu Zorana Ferića, Adio, kauboju Olje Savičević Ivančević te Mramorna koža Slavenke Drakulić – djela su koja uopće nisu dio popisa lektire u važećem kurikulumu Hrvatskog jezika. Međutim, 2019. godine konzervativne udruge okupljene u inicijativu ‘STOP neprimjerenoj lektiri!’ zatražile su da se ta djela uklone s tzv. preporučenog popisa lektire, tvrdeći da sadržavaju ‘pedofilski, pornografski, morbidni, brutalno nasilni i ostali nastrani sadržaji’. Predvodila ih je Udruga GROZD.
Zbog toga su tražili i smjenu tadašnje ministrice obrazovanja Blaženke Divjak. Pozivali su se na Konvenciju o pravima djeteta i Ustav, navodeći da roditelji ‘moraju dići svoj glas kad je ugroženo pravo njihove djece na potpun i skladan razvoj!’.
Žalili se Ustavnom sudu, krivo pisali ime kurikuluma. U pravom tih lektira ni nema
Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika, jedan od organizatora te inicijative, otišlo je i korak dalje. Istog mjeseca 2019. kada se pojavila inicijativa, Ustavnom sudu podnijeli su podnesak pod nazivom ‘Prijedlog za donošenje izvješća o nesuglasnosti Kurikula Ministarstva znanosti i obrazovanja, segment hrvatski jezik – lektira – suvremena književnost, sa Ustavom RH, Konvencijom o pravima djeteta i važećim zakonima u Republici Hrvatskoj’.
Slično kao i kroz inicijativu, u prijedlogu su naveli da dijelovi tekstova nekih od djela suvremene književnosti ‘izravno povređuju pravo djece i mladeži na dostojanstven život te pravo na poštovanje obiteljskog života’. Šest godina kasnije, u ožujku 2025. godine, Ustavni sud odbacio je njihov prijedlog. U rješenju Ustavnog suda, doduše, ne navodi se koja su sve djela bila sporna ovom društvu.
Za početak, Ustavni sud navodi da kurikul tog naslova koji su katolički prosvjetari naveli u tužbi uopće ne postoji, niti u Narodnim novinama ni na webu Ministarstva. A uz tužbu ovo katoličko društvo prosvjetnih djelatnika nije dostavilo dokument koji želi osporiti. U drugoj prilici koju im je Ustavni sud dao, katolički prosvjetari pokušali su osporiti ‘Kurikulum hrvatskog jezika za srednje škole i gimnazije’. Međutim, navodi se u rješenju suda, niti taj akt ne postoji.
Ono što postoji naziva se Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj odnosno Kurikulum hrvatskog jezika za osnovne škole i gimnazije. No, u njemu nema lektira koje su bile navedene u prijedlogu katoličkih prosvjetara.
– Ustavni sud primjećuje da naprijed navedeni Kurikulum hrvatskog jezika za osnovne škole i gimnazije i Kurikulum hrvatskog jezika za srednje strukovne škole u popisu lektire ne sadrže književne naslove koje, kao sporne, predlagatelj navodi u svom prijedlogu, stoji, među ostalim, u rješenju Ustavnog suda.
Prije nego je ušao u Vladu, Domovinski pokret tražio je isto
Valja podsjetiti da 2019. nije posljednja godina u kojoj su djela suvremene književnosti bile na meti konzervativno-desnih skupina. Ujesen 2023. splitsko-dalmatinski ogranak Domovinskog pokreta na županijskoj je skupštini tražio izdavanje preporuke Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Agenciji za odgoj i obrazovanje da se konkretne knjige zabrane u školama. Nabrojali su da identična djela na koja se okomila inicijativa ‘STOP neprimjerenoj lektiri!’, tvrdeći da ona pozivaju ‘na pedofiliju, potiču ranu seksualizaciju djece i propagiraju seksualne ideologije’.
Nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je kampanja za parlamentarne izbore. Srednja.hr je od najvećih stranaka tražila da nam otkriju svoje planove za mlade. Iz Domovinskog pokreta za prvu su godinu mandata najavili ‘strogu reviziju nastavnih programa’.
– Prvenstveno hrvatskog jezika, odnosno lektire, zatim povijesti i srodnih predmeta, poput sociologije. Sadržaje predmeta potrebno je uskladiti s istinom prije svega, povijesnim činjenicama i istaknutim događajima za podizanje nacionalne svijesti i ponosa. Također, Domovinski pokret predviđa ukidanje paralelnih nastavnih sadržaja u područjima koja su bila obuhvaćena Erdutskim sporazumom, odnosno bivša područja od posebne državne skrbi. Djeci nacionalnih manjina bi se omogućio dodatni izvanškolski program određenog nacionalnog sadržaja, po uzoru na hrvatske škole u stranim zemljama. Iz lektire bi se žurno izbacili svi promiskuitetni, vulgarni i antihrvatski sadržaji, odgovorili su iz Domovinskog pokreta.
Otprilike mjesec dana od tog odgovora, Domovinski pokret postao je dio vladajuće većine, potpisavši koalicijski sporazum s HDZ-om. Resor obrazovanja nisu dobili, a o ‘promiskuitetnim, vulgarnim i antihrvatskim sadržajima’ u lektirama od tada se nisu oglašavali.
Odluku Ustavnog suda oko prijedloga Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika možete vidjeti u nastavku. Napomena, ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
