Koja su zanimanja 2026. najtraženija u Hrvatskoj, a gdje smanjiti broj upisanih? HZZ objavio popis
Pred tisućama maturanata i osmaša u idućim je mjesecima važna odluka – koji će fakultet odnosno srednju upisati. Većini je pritom ključna zapošljivost nakon studija pa intenzivno prije prijave studija ili srednje pretražuju popis deficitarnih zanimanja. Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upisnu politiku iz kojih je vidljivo i koja su najtraženija zanimanja u 2026. godini na području svake od županija. Građevinari, mesari, kuhari, konobari, logopedi, odgojitelji, ali i nastavnici nekih STEM predmeta i dalje su među deficitarnim zanimanjima u najvećim gradovima.
Koja su najtraženija zanimanja? | foto: srednja.hr/Unsplash
Kao i prethodnih godina, uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) izradili su analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim zanimanjima te preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Drugim riječima, riječ je o dokumentu koji bi srednjim školama i fakultetima trebao dati odgovor na pitanje koja su najtraženija zanimanja, a u kojima je nužno smanjiti broj upisnih mjesta.
HZZ: Posebnu pažnju treba pridavati smjerovima koji se ponavljaju u preporukama svake godine
Ovo je dokument kojim se obično gradovi i županije vode kod dodjele stipendije za deficitarna zanimanja, a dodatni bodovi za deficitarna zanimanja dodjeljuju se i kod prijave na natječaj za stanovanje u studentskim domovima.
– Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine, stoji u preporukama HZZ-a.
Iz HZZ-a navode da posebnu pažnju i težinu treba pridavati opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa u ovim preporukama i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Navode i da bi primjena ovih preporuka trebala pridonijeti boljem usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada i smanjenju strukturne neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, što je jedan od glavnih problema hrvatskog tržišta rada. Preporuke su podijeljene na 20 područja na kojima djeluju uredi HZZ-a, a kada je riječ o dva najveća grada, Zagrebu i Splitu, situacija se nije previše promijenila u odnosu na preporuke iz prethodne godine.
U Zagrebu nedostaje zanatskih zanimanja, liječnika, STEM nastavnika
U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji preporuka je upisivati više učenika ili ih stipendirati za niz trogodišnjih zanimanja poput građevinskih radnika, elektroinstalatera, operatera za strojne obrade, mesara, automehaničara, vozača motornih vozila, konobara, kuhara, pekara, slastičara, a nedostaje, među ostalim, i montera strojarskih instalacija i oblagača podova i zidova. U četverogodišnjim smjerovima trebalo bi upisivati više medicinskih sestara, dentalnih asistenata, farmaceutskih tehničara i asistentica primalja, navode preporuke HZZ-a.
U deficitarne studije u Zagrebu i okolici u 2026. spadaju sestrinstvo, primaljstvo, radiološka tehnologija. Nema ni dovoljno rehabilitatora, logopeda, farmaceuta i liječnika. Broj upisanih, vidljivo je u preporukama, treba povećati i na građevini, strojarstvu, ranom predškolskom odgoju i obrazovanju, u području informatike, ali i na nizu STEM nastavničkih smjerova: biologiji, kemiji, fizici, informatici te učiteljskim studijima.
S druge strane, u srednjim školama na širem zagrebačkom području savjetuje se upisivati manje ekonomista, modnih i medijskih tehničara, dizajnera obuće, a, među ostalim, i tehničara za razvoj i dizajn web sučelja te turističkih tehničara destinacije. Iz preporuka je vidljivo, a kada je riječ o studijima, da su suficitarna zanimanja fizioterapeut, a na burzi je i mnogo ekonomista. Povijest, sociologija, novinarstvo, filozofija, komparativna književnost, krajobrazna arhitektura i dizajn te modni dizajn također su smjerovi na kojima HZZ preporučuje smanjenje upisne kvote na zagrebačkom području.
Kakva je situacija u Splitu i okolici?
Situacija je slična i oko drugog najvećeg grada u Hrvatskoj, Splita. Na splitskom području nema i predviđa se da ubuduće neće biti dovoljno građevinskih radnika, konobara, kuhara, mesara, pekara-slastičara, stolara, ali i oblagača podova i zidova te soboslikara. Od četverogodišnjih zanimanja deficitarna su i nadalje medicinska sestra/tehničar, tehničar za elektroniku i komunikacije, tehničar za računarstvo i oni za ugostiteljstvo.
Kada je riječ o studijima, preporučuje se upisivati ili stipendirati više studenata na elektrotehnici, građevinarstvu, geodeziji, računarstvu, logopediji, psihologiji, rehabilitaciji, a nema niti dovoljno odgojitelja i nastavnika matematike i fizike te informatike.
Automehaničari su višak na splitskom tržištu rada, pa kvote treba smanjiti, navodi HZZ. Previše je i upravnih referenata, pomorskih nautičara i tehničara u strojarstvu. Neki od studija na kojima se preporučuje manji broj mjesta ili stipendista su studiji elektroenergetike, studiji menadžmenta i turističkog poslovanja, upravni studiji, a začudo su tu i biologija i kemija, informatika, engleski jezik, ali i poslovna ekonomija, pravo, povijest, kineziologija i još niz studija.
U nastavku možete u cijelosti proučiti Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja HZZ-a za 2026. godinu i pronaći stanje za svoju županiju. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
