Kriza u kojoj najviše trpe mladi ‘drma’ i Europom: ‘Hitno se moramo suočiti s njom
Priuštivo stanovanje sve je teže postići ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj EU. Uskoro će se predstaviti Europski plan za priuštivo stanovanje, a gradonačelnici 12 europskih gradova imaju svoje prijedloge kako lokalne zajednice mogu pomoći. Za početak, žele veće ovlasti u davanju državne pomoći te ističu da je potrebno kratkoročna iznajmljivanja stanova zamijeniti dugoročnima.
Studenti tijekom studiranja mogu živjeti u studentskom domu, ali što ih čeka nakon toga? | Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Posao možda danas i nije tako teško naći u Hrvatskoj, ali priuštivo stanovanje je skroz druga priča. To nije problem samo za mlade i ljude općenito u Hrvatskoj, već je priuštivo stanovanje polagano sve veća noćna mora i na europskoj razini. Na razini Europske unije, 1.22 milijuna ljudi je bez doma. K tome, javno, kooperativno i društveno stanovanje se smanjuje te je situacija pogoršana prodavanjem javno financiranih stambenih kapaciteta. Zato se u četvrtak i sastalo Povjerenstvo za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a Europskog parlamenta (COTER).
Gradonačelnik Madrida: ‘Kao što ulažemo u obranu, moramo i u stanovanje’
Sastanak se održao u jeku stambene krize, a lokalni regionalni vođe, stoji na stranicama Europske komisije, traže da se upravo lokalne i regionalne vlasti snažnije uključe u razvoj Europskog plana za priuštivo stanovanje. Komisija bi ga trebala uskoro predstaviti. Po svemu sudeći Komisija planira pripremiti Europsku strategiju za stanogradnju kako bi se podržalo ponudu stambenih jedinica. Uz to, žele uspostaviti paneuropsku investicijsku platformu za priuštivo i održivo stanovanje, kao i podržati zemlje članice na udvostručena ulaganja u priuštivo stanovanje.
-Kriza stanovanja koja utječe na milijune Europljana je jednako prijeteća kao bilo koja geopolitička prijetnja. Kao što prioritiziramo obranu, moramo i javna ulaganja u društveno i priuštivo stanovanje tretirati ključnim za dugoročnu društvenu dobrobit i preživljavanje naših demokracija. Europska unija i njeni gradovi i regije moraju surađivati kako bi oslobodili investicije i suočile se s ovom hitnom krizom, poručio je gradonačelnik Barcelone, Jaume Collboni.
On je bio jedan od 12 gradonačelnika koji su se u Bruxellesu na ovu temu sastali s europskim povjerenikom za energetiku i stanovanje, Danom Jørgensenom. Sa svoje strane, Jørgensen je poručio da gotovo 10 posto stanovništva u EU troši 40 posto ili više svojih prihoda na stanovanje i povezane troškove. To smatra neprihvatljivim, tim više jer su u posljednjih 15 godina stanarine na području unije u realnom iznosu porasle za četvrtinu, a stambene jedinice su poskupile za oko 50 posto. Iako je naveo da upravo gradovi i regije EU država imaju najveću odgovornost za pitanja stanovanja, naglasio je da EU ima prostora za djelovanje.
Gradonačelnici su na sastanku s Povjerenstvom u četvrtak usvojili nacrt kakvu ulogu lokalne vlasti mogu igrati. Iako je već javno dostupan, zasad je još uvijek u raspravi. Uz gradonačelnika Barcelone, na sastanku su bili i gradonačelnici Rima, Bologne, Amsterdama, Atene, Budimpešte, Pariza, Varšave, Lisabona, Lyona, Genta i Leipziga. Pozvali su i da se plan donese prije 2027. godine, a podacima iz svojih gradova su istaknuli koliko je stanje alarmantno. Primjerice, Madrid, grad od 3.2 milijuna ljudi ima svega 9.200 stambenih jedinica s niskom stanarinom. Stanarine u tom gradu su porasle za 82 posto u proteklih 10 godina.
Lokalne vlasti žele šire ovlasti: Europski sud pravde imao sporne odluke
Ono oko čega su se sudionici sastanka složili jest da je za rješavanje stambene krize, pored financija, potrebno promijeniti i regulaciju o državnoj pomoći iz 2012. godine. Konkretno, traže da lokalne vlasti dobiju šire ovlasti sudjelovanja u državnim potporama, ne samo za društveno stanovanje, nego i mogućnost podržavanja drugih modela koji omogućuju stambenu priuštivost. K tome su istaknuli da je Europski sud pravde u prošlosti ograničavao mogućnosti javnih vlasti za financiranje takvih inicijativa. Uz to, među 46 točaka oko kojih su se složili je i ona da se potrebno prebaciti s kratkotrajnog i privremenog iznajmljivanja na dugoročno iznajmljivanje. Navode da je upravo kratkoročno iznajmljivanje pogoršalo dostupnost priuštivog i kvalitetnog stanovanja te dovelo do porasti cijena.
Stanovanje, pogotovo mladih, podsjetimo, bilo je veliko pitanje i na prošlogodišnjim europskim izborima. Tako nam je najmlađi kandidat s EU izborne liste za stranke Možemo!, Borna Lozo, naveo da je pravo na stanovanje ljudsko pravo. Tada je rekao da Možemo!, koji je ušao s jednim mjestom u Europski parlament planira poduprijeti Europski plan za stanovanje jer se stan ne smije tretirati kao roba na tržištu.
Umjesto toga, Lozo je naveo da ‘postoji dovoljno stanova za sve, kao što postoji dovoljno hrane i novaca za sve i vidim dužnost države da osigura sva ljudska prava, kao što je pravo na krov nad glavom. Naspram toga, država je omogućila da se pravne i fizičke osobe obogaćuju kupnjom i prodajom stanova, dok je one čija prava treba štititi zanemarila, da ne kažem zgazila’, rekao je Lozo koji naposljetku ipak nije postao europski zastupnik. Slično je razmišljala i EU kandidatkinja Gabriela Bošnjak navodeći da ‘Enormni troškovi najma i nekretnina često onemogućavaju mlade da postanu samostalni i žive neovisno’.
Svih 46 točaka oko kojeg su se složili europski gradonačelnici na sastanku s Povjerenstvom za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a, možete na engleskom pročitati u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
