Pretraga

[LiDraNo ’18] List Tabula nova iz Zaboka: Provokativna tematika i grafički dizajn iza kojeg se može sakriti većina ozbiljnih časopisa u Hrvatskoj

A- A+

Iako je ove godine predstavljeno čak deset najboljih srednjoškolskih listova, Tabula nova iz Zaboka po mnogočemu dobrom dodatno iskače. Provokativni tekstovi, ozbiljna socijalna tematika i besprijekoran dizajn samo su neke od odlika koje krase Tabulu, a zbog kojih je na našoj ljestvici najboljih zauzela sami vrh. O posebnostima lista, ali i učenika i nastavnika koji su na njemu ovih godina radili, porazgovarali smo s glavnom urednicom tiskanog izdanja i maturanticom Lucijom Brežnjak te mentorom i dizajnerom Tabule prof. Nikolom Sinkovićem.

Tema broje Tabule nove – Mladi i seks(ualnost) | Foto: Duje Kovačević, srednja.hr

Izdvojeni članak

[LiDraNo ’18] Ovo su najbolji školski listovi u državi: Krasi ih besprijekoran dizajn i osjetljiva socijalna tematika

Prošlo je sedam godina otkako je Tabula nova po prvi puta ugledala svjetlo dana. List je to Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću iz Zaboka na kojem svake godine rade deseci učenika i mentora. I ove su godine svojim trudom i radom dospjeli na državnu smotru literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo u kategoriji najboljih srednjoškolskih listova.

Od ove godine imaju i svoj news portal

Na ovogodišnjem broju Tabule nove radilo je ukupno 15 učenika, od kojih je njih trinaestoro novinara i novinarki koji pišu i pripremaju tekstove za list. Dvije preostale učenice zadužene su za naslovnu fotografiju i fotografije koje prate tekstove. Kako doznajemo od jedne od glavnih urednica lista i maturantice Lucije Brežnjak, ove je godine došlo do velikih promjena u njihovoj redakciji.

– Tabula nova više nije samo tiskani list. Već neko vrijeme postojala je inicijativa za pokretanje digitalnog izdanja koje je realizirano krajem prošle školske godine. Upravo zbog toga podijeljena je i urednička uloga. Tako je uloga glavne urednice digitalnog izdanja predana Petri Sokolić, rekla nam je Lucija.

Usto je napomenula kako je pri izradi lista, osim angažmana učenika, dosta bitna i uloga mentora. Bez njhove inicijative, kaže nam Lucija, Tabula bi bila tek jedan od mnogih listova, a sugestije mentora oko tematike i tekstova uvijek su im dobro dolazile. Tako je bilo i pri nastajanju ovoga broja.

Digitalno izdanje Tabule nove možete pregledati na ovoj poveznici.

Dobili pohvale za najbolji dizajn u državi

Tabula je dobila posebne pohvale jednog od članova povjerenstva za školske listove – Marka Bausa. Diplomirani dizajner bio je očaran njihovim dizajnom pa im je udijelio kompliment tvrdeći kako su po pitanju grafičkog oblikovanja i prijeloma ‘bolji od svega što imamo kod nas’. Zanimalo nas je, dakako, tko je dizajnerski genije koji stoji iza oblikovanja, onaj kojemu su ove pohvale stvarno upućene.

Glavni krivac za besprijekoran dizajn
Radi se o još jednom diplomiranom dizajneru i profesoru Nikoli Sinkoviću, ujedno i mentoru koji je uz urednicu Luciju na Lidrano došao predstaviti list. Od samih početaka Tabule, prof. Sinković isključivi je krivac za mnogo hvaljen dizajn, a u razgovoru nam je pohvalio i neke učenike i urednike drugih listova koji su se iskazali po pitanju dizajnerskih vještina.

– Osobno me oduševi kad vidim da ima slučajeva da učenici naprave fenomenalan posao poput Ivana iz Otrovnog pera ili Antonia iz Kulta, ali to su talenti kakvih se rijetko nađe i među profesionalnim dizajnerima, rekao nam je prof. Sinković.

Izdvojeni članak

[LiDraNo ’18] Osebujna Dankinja na razmjeni u Čakovcu otkrila zanimljive razlike između danskog i hrvatskog školstva

Nekoliko je riječi rekao i o učenicima koji su surađivali na Tabuli te na slobodu koju su imali u svojemu radu.

– Redakcija je vrlo motivirana tako da se tekstovi koji se odnose na praćenje događanja redovito objavljuju u digitalnoj verziji. U ovome je slučaju jedna učenica iznijela nekoliko prijedloga za koje se pokazalo da bi se mogle ujediniti u temu broja koju smo kasnije nazvali Mladi i seks(ualnost) i međusobno su odredili tko će o čemu pisati, istraživati, anketirati te su imali potpunu slobodu u tome. Tekstovi koje su napisali gotovo su u cijelosti objavljeni, ispričao nam je Sinković.

‘Željeli smo čitateljima iznijeti stavove mladih o tabu temama poput ove’

Ta se sloboda očitovala, među ostalim, i u odabiru teme pa su učenici novinari odlučili progovoriti o tabuu seksa i seksualnosti. Glavna urednica Lucija kaže nam kako je pri osmišljavanju broja bilo nekoliko zgodnih prijedloga, od kojih im se ovaj najviše svidio. Bila je to tabu tema. Ona o kojoj se baš ne govori. Ako se i govori, onda to čine odrasli. Oni su to htjeli promijeniti.

– Željeli smo našim učenicima, ali i ostalim čitateljima iznijeti stavove iz gledišta mladih osoba. Bitno je da naši vršnjaci mogu čitati o temama koje su pisali njihovi vršnjaci, tako se mogu lakše poistovjetiti s njima. Posebno bih istaknula tekst o žrtvama seksualnih predatora, mislim da je to prvi takav tekst ikad objavljen u školskom listu. Osim što smo, kako su nam rekli, odlično pokrili temu, na kraju lista ubacili smo i tekst kao najavu za jednu od budućih tema, istaknula je Lucija.

Tekst o seksualnim predatorima, zaista, nešto je o čemu rijetko možemo čitati i u ozbiljnim tiskovinama, na kojima rade puno ozbiljniji ljudi, obrazovani i plaćeni za novinarski posao. No, ove učenike vodile su, naravno, i neke osobne pobude i razmišljanja o važnim društvenim temama. Tako smo porazgovorali i o njenim pogledima na trenutne probleme koji (ne) razdvajaju hrvatsko društvo.

Čvrsti stavovi o iseljenjima, ljudskim pravima i Istanbulskoj konvenciji

Iako je tek maturantica, kao prava urednica ima jasna stajališta o aktualnim problemima i događajima u javnosti. Gorućim problemima u društvu smatra nezaposlenost i masovna iseljenja, a posebno je zabrinuta što kao učenica od vršnjaka često čuje planove o odlasku u inozemstvo nakon školovanja upravo zbog nemogućnosti zaposlenja. Kako je to zadnjih dana nezaobilazna tema, porazgovarali smo i o Istanbulskoj konvenciji. O njoj, kaže, nije detaljno informirana, premda zna dosta i ističe da svakako postoje neki problemi vezani za tzv. rodnu ideologiju.

Izdvojeni članak

[LiDraNo ’18] Srednjoškolci-novinari predstavili se brojnim intervjuima, ali i otkrili što ih muči na pragu zrelosti

– Zakoni o ‘rodnom samoodređenju’ omogućuju osobi da promijeni svoj spol u osobnim dokumentima. Smatram da je to sasvim u redu, svatko ima pravo osjećati se ugodno u svome tijelu. Doduše dio koji mene muči, a nastavlja se na ovaj zakon je da prema njima muškarci mogu ulaziti u ženske zahode i svlačionice. Bojim se da bi neki ljudi to mogli zlouporabiti i tako dovesti nekoga u opasnosti, ističe Lucija.

Istanbulska konvencija zapravo se u glavnini tiče prevencije i sprječavanja nasilja nad ženama pa smo s Lucijom prodiskutirali i o ulozi žene u hrvatskom društvu, kakva očekivanja ono postavlja pred žene i tretira li ih jednako kao muškarce. U razgovoru nam otkriva kako smatra da su neke kritike o neravnopravnosti žena i muškaraca bespredmetne i ne odgovaraju stvarnom stanju, no i da postoje stvarni problemi poput nejednakih radnih prava.

‘Nedavno sam u jednoj radijskoj emisiji čula kako su žene često manje plaćene od muškaraca, a odrađuju isti posao. Nisam u poziciji da govorim je li to istina ili ne, ali smatram da žene mogu biti jednako uspješne ili uspješnije od muškaraca’, smatra Lucija.

Tema ovog broja Tabule nove, kako smo ranije spomenuli, mladi su i seks(ualnost). U tom smo kontekstu upitali Luciju što misli o položaju homoseksualaca i transrodnih osoba u hrvatskom društvu te o poštivanju njihovih prava. Mladu urednicu malo je zateklo naše pitanje pa je čvrsto ustanovila kako prava drugačijih ne bi odvajala od ljudskih prava, čije kršenje više govori o osobama koje ih krše, a ne o njima samima.

– Na kraju dana svi smo mi osobe sa pravima i osjećajima, svi smo mi jednaki. Živimo u 21. stoljeću u kojem je uredu biti ono što jesti, ako se neka prava ne poštuju to je do osobe koja ih krši. Ne mogu govoriti u ime ili o hrvatskom društva, ali mogu govoriti u svoje ime. Kao pripadnica hrvatskog društva poštujem i priznajem sva prava bez obzira na koga se ona odnosila . Što se tiče pitanja poštuju li naše institucije ljudska prava, posebice onih koji su ‘drugačiji’, mislim da da, kaže nam mlada urednica.

Za kraj, ističe kako je ponosna što pohađa školu prepunu razumnih učenika, onih koji svesrdno štite ljudska prava i ne diskriminiraju vršnjake zbog toga što su drugačiji na bilo koji način.

_________________________________________

Fotografije omogućilo Gradsko dramsko kazalište Gavella.

Pročitajte i ostale tekstove s ovogodišnjeg LiDraNa:

[LiDraNo ’18] Srednjoškolci-novinari predstavili se brojnim intervjuima, ali i otkrili što ih muči na pragu zrelosti

[LiDraNo ’18] Potrgao izvedbom: Matej je dobroćudni div koji savršeno skida naglaske, a nakon srednje želi biti ‘teta u vrtiću’

[LiDraNo ’18] Uznemirujuća priča o sedamdesetima: Moja i Njegova…ljubav u doba heroina

[LiDraNo ’18] Zagrebačka maturantica pita se kako danas ostati u Hrvatskoj: Nemoj mi reći kako otići, reci mi kako ostati

[LiDraNo ’18] Nenad iz Crno bijelog svijeta je odrastao: Pogledajte kako sada izgleda ovaj maturant koji se sprema za ADU

Komentar: LiDraNo ’18. – Je li Thompsonu mjesto na državnoj smotri?

[LiDraNo ’18] ‘Da crkneš od smija’: Zadarski srednjoškolci donose najveće provale i šale u svom školskom listu

[LiDraNo ’18] Učenik šestog razreda o putovanju koje neće zaboraviti: Kako me zagrlila Bosna

[LiDraNo ’18] Ovo su najbolji školski listovi u državi: Krasi ih besprijekoran dizajn i osjetljiva socijalna tematika

[Fotogalerija] Bili smo na otvorenju državne smotre LiDraNo i vidjeli prve nastupe

[LiDraNo ’18] List Tabula nova iz Zaboka: Provokativna tematika i grafički dizajn iza kojeg se može sakriti većina ozbiljnih časopisa u Hrvatskoj
Share via
Copy link
Powered by Social Snap