Loša vijest za mlade: Profesori će raditi do 68 pa fakulteti neće moći zapošljavati asistente

Uz Zakon o mirovinskom osiguranju Vlada je u javnu raspravu pustila niz zakona po kojim radni vijek, onima koji to žele, ne bi prestajao sa 65 godina, već bi mogli raditi do 68. I sindikati i državni tajnik u Ministarstvu znanosti Tome Antičić upozoravaju kako bi to značilo da će sveučilišni profesori ostajati raditi koliko god mogu pa fakulteti iduće tri godine neće uopće moći zapošljavati mlade znanstvenike i asistente.

Damir Boras s portretima starih rektora | Foto: Marko Matijević, srednja.hr

U stručnim i znanstvenim djelatnostima radi čak 2.228 starijih od 65 godina. Prijedlog zakona će omogućiti starijim profesorima minimalno tri godine duljeg rada. Jer, ugovor o radu prestat će im važiti tek sa 68, a ne sa 65 godina kao do sada, piše mirovina.hr.

Zašto bi išli u mirovinu, kad mogu dobivati plaću?

Budući da su radna mjesta na fakultetima određena koeficijentima, fakultet može zapošljavati onoliko ljudi koliko mu dopuštaju koeficijenti.

[AFERA KOEFICIJENTI] Ministrica Divjak blokirala sveučilišta zbog 30 milijuna kuna

Primjerice, koeficijenti redovitog profesora u trajnom zvanju iznose 2,958, dok je koeficijent asistenta 1,406. No, kad bi neki profesor u trajnom zvanju otišao u mirovinu, obično bi se otvorio cijeli lanac. Zbog njegovih koeficijenata napredovao bi na primjer jedan docent, pa bi od ostatka njegovih koeficijenata i ostatka koeficijenata docenta zaposlili nekoliko asistenata itd.

No ako nove izmjene zakona prođu, upozoravaju ljudi iz sustava, ovaj proces iduće tri godine bio gotovo pa zaustavljen zbog čega bi mladi mogli zaboraviti na posao u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Jer, vidimo i danas na primjeru mnogih profesora da ne žele u mirovinu. Štoviše, i sam rektor Boras kaže kako je Sveučilište na Ljubljani u jako lošem stanju jer su sve dobre profesore potjerali u mirovinu.

Veliki udio starijih

[AFERA KOEFICIJENTI] Odbor za proračun UniZG nikada nije raspravljao o prekoračenju, Dubrovnik i Pula u zadanim okvirima

Obrazovanje u Hrvatskoj ima natprosječno velik udio starijih od 60 godina među svojim zaposlenicima. Kreće se od 7,4 do 8,8 posto, slijede sektori zdravstva (8,1 posto), javne uprave i obrane (7,6 posto). Udjel starijih u nekim drugim branšama poput trgovine i prerađivačke industrije je između 3,9 i 4,5 posto, otkriva mirovina.hr.

– Ako bi se produljio radni vijek, sljedeće tri godine ne bi bilo napredovanja mladih i njihova zapošljavanja u znanosti i visokom obrazovanju, a s obzirom na otvorene granice EU-a, izvrsni mladi znanstvenici otići će iz zemlje, upozorio je državni tajnik u Ministarstvu znanosti Tome Antičić nakon sastanka predstavnika Vlade i sindikata, prenosi HRT.

Antičić upozorava da među znanstvenicima postoji veliko zanimanje za radnim odnosom do 68. godine, no to bi moglo imati i nesagledive posljedice jer su iznosi plaća i koeficijenti fiksni u sustavu.

‘Katastrofa za mlade’

– Ako se ovako automatski ide u mirovinu sa 68 godina bez nekih kriterija, to će biti katastrofa, upozorava Antičić.

Stoga će se, kaže za HRT, u pregovorima tražiti da poslodavac, čelnik ustanove, može postaviti kriterije za ostanak u svijetu rada do 68. godine, odnosno da ne bude svima jednako.

Ozbiljan problem

Mladi znanstvenici u šoku: 'U zgradi koja je bila namjenjena nama živjet će policajci'

Sindikalist Vilim Ribić također je pokušao objasniti kako stoje stvari.

– Jasno je kao dan da kad netko radi do 68 godina, netko drugi ne može napredovati. Na fakultetima imamo sustav zatvorenih kućica, tek kada jedan profesor ode u mirovinu, na njegovo mjesto mogu doći dva mlada znanstvenika. To je ozbiljan problem-  kazao je Ribić.

Naglasio je kako u “bitci za Sveučilište” stariji radnici imaju veću snagu te napominje potrebu za širom raspravom oko ove teme.

Novi koeficijenti neće se otvarati pa je za očekivati kako bi donošenje ovakvih zakona najviše koštalo one koji bi trebali biti budućnost naše znanosti – mlade, potencijalne znanstvenike.

Odgovori