Među hrvatskim znanstvenicima prevladavaju stariji, provjerite ima li više žena ili muškaraca

Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji za 2018. Doznali smo kako najmanje visokostručnih ima između 35 i 44 godine te kako u toj skupini ima i najviše doktora znanosti. Žene su obrazovanije od muškaraca osim u najstarijoj dobi gdje je omjer njih i muškaraca podjednak. Među zaposlenim u znanosti i tehnologiji ipak prevladava skupina od 45-65 godina.

graf: Državni zavod za statistiku

Ekonomsko okruženje koje se brzo mijenja te sve veći naglasak na ekonomiji temeljenoj na znanju dovelo je do povećanja međunarodnog interesa za mjerenje odgovarajućih vještina i njihove uloge. Podaci o ljudskim potencijalima mogu poboljšati naše razumijevanje ponude i potražnje na tržištu rada za osobama u području znanosti i tehnologije, kažu iz Državnog zavoda za statistiku.

Nakon provedene ankete o radnoj snazi, DSZ je objavio izvješće o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji za 2018.

Imamo 567 tisuća visokoobrazovanih

Iz inženjerke elektrotehnike prekvalificirala se u slastičarku: Raste broj visokoobrazovanih koji mijenjaju zanimanje

Otkrili su tako da je u Hrvatskoj lani bilo više od 748 tisuća visokostručnih osoba – ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji (HRST) u dobi od 25 do 64 godine.

Njih 567 tisuća smatra se ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji prema obrazovanju
(HRSTE), a 583 tisuće prema zanimanju (HRSTO). Ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji koji zadovoljavaju oba kriterija (HRSTC) bilo je više od 401 tisuću.

Prvu skupinu, one prema obrazovanju (HRSTE), čine ljudi koji imaju uspješno završen fakultet (bilo da je riječ o preddiplomskom, diplomskom ili doktorskom studiju). Drugu skupnu, potencijale prema zanimanju (HRSTO), čine osobe koje su zaposlene u zanimanjima znanosti i tehnologije kao što su znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, tehničari i stručni suradnici i direktori. Skupina koja ispunjava oba navedena kriterija naziva se jezgra HRST-a.

Svaki četvrti Hrvat radi visokostručno zanimanje

Udio ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji u dobi od 25 do 64 godine u aktivnom stanovništvu iste dobne skupine jest 45,9%, dok je udio populacije koja radi u znanosti i tehnologije u aktivnom stanovništvu 24,6%.

Među njima, najzastupljenijima je dobna skupina 45 – 64 godine s gotovo 300 tisuća ljudi. No zastupljenost žena najveća je u dobnoj skupini 25 – 34 godine (55,7%), dok je u dobnoj skupini 45 – 64 godine udio žena i muškaraca jednak (50%).

graf: Državni zavod za statistiku

Žene imaju veći stupanj obrazovanja od muškaraca

Ako gledamo samo visokostručne prema obrazovanju (HRSTE), najzastupljeniji su oni s više od 45 godina, njih ukupno 37,7%. Slijedi ih 32,3% udio osoba u skupini od 25 do 34 godine. Najmanje visokostručnih ima između 35 i 44 godine.

Žene su obrazovanije od muškaraca, njih je 56,5%, a postotak im dodatno raste. Među mlađima, od 25 do 34 godine, čak je 60,4% žena, dok je udio muškaraca i žena u dobnoj skupini od 45 do 64 godine gotovo izjednačen.

graf: Državni zavod za statistiku

U svim dobnim skupinama najviše je osoba sa završenim diplomskim studijem  (66,7% osoba u dobi od 35 do 44 godine i 64,1% osoba u dobi od 25 do 34 godine ima postignutu razinu obrazovanja ISCED 7). Najviše doktora znanosti, njih 4,3%, ima između  35 i 44 godine.

Mladi najmanje zastupljeni na visokostručnim poslovima

U svim zanimanjima HRSTO-a prevladavaju zaposlenici između 45 do 64 godine, a najmanje visokostručnih zaposlenika ima u dobnoj skupini od 25 do 34 godine.

Netočno je da Hrvatska ima višak visokoobrazovanih, kako je tvrdila bivša ministrica Šikić

Najmlađa promatrana dobna skupina od 25 do 34 godine najviše je zastupljena u
kategoriji zanimanja Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, s 29,4%.

Većinu zaposlenih u aktivnostima znanosti i tehnologije, prema istraživanju, čine znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, sa 69,4%, zatim slijede tehničari i stručni suradnici, s 20,7%, dok administrativni i komercijalni direktori, direktori proizvodnje i specijaliziranih usluga te direktori u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima čine
9,9%.

Čak 70,0% visokoobrazovnih koji rade visokostručna zanimanja ima završen (barem) diplomski studij.

Odgovori