Ministarstvo obrazovanja kreće u novi pothvat: Najveći izazov mogli bi biti – roditelji
Ministarstvo obrazovanja kreće u novu inicijativu. Žele povećati udio osoba sa završenim fakultetom s 38 na 45 posto jer smo po tom pitanju ispod prosjeka Europske unije. Isto tako, veliki problem je i postotak studenata koji odustaju od studiranja. Na konferenciji gdje je predstavljen projekt istaknuto je da promjene po ovom pitanju ne trebaju kretati samo iz visokog obrazovanja, nego iz osnovnih i srednjih škola. Pritom će, navode sugovornici, najveći izazov biti roditelji i njihovo poimanje karijernih odabira za svoju djecu.
Predstavljanje projekte u Ministarstvu obrazovanja | foto: srednja.hr
Hrvatska bi trebala povećati udio osoba od 25. do 34. godine s tercijarnom kvalifikacijom na 45 posto do 2027. godine kako bi se približila prosjeku Europske unije. Time se obvezala i u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Zbog toga je pokrenut projekt Profesionalno usmjeravanje učenika i povećanje završnosti visokog obrazovanja (GOAL) koji vodi Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a financira Europska komisija. Na predstavljanju projekta ovog četvrtka u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih u Zagrebu, istaknuto je kako Hrvatska ima premalu stopu osoba koje završavaju visoko obrazovanje, prevelik postotak onih koji odustaju od studija, a da osobe s diplomom na tržište rada izlaze sporije nego što se očekuje.
‘Svakako je potrebno uvesti sustavno karijerno savjetovanje u osnovnim i srednjim školama’
– Ovo nije samo obrazovno pitanje, veći pitanje budućnosti Hrvatske. Bez kompetentnih i motiviranih mladih nema društvenog ni gospodarskog napretka. Nakon što završi projekt e-Sveučilišta imat ćemo uvid u pokazatelje visokih učilišta u realnom vremenu, a ovaj novi projekt služi i za izradu metodologije kako obrađivati te podatke. Svakako je potrebno uvesti sustavno karijerno savjetovanje u osnovnim i srednjim školama, unaprijediti rad karijernih ureda na fakultetima, prepoznati studente koji bi mogli odustati od studija, kao i povećati stopu osoba s visokim obrazovanjem. Naposljetku, doprinijeti stvaranju obrazovnog okruženju koje je učinkovito i usmjereno na stvarne potrebe učenika, pojasnila je Loredana Maravić, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja u Ministarstvu obrazovanja.
Loredana Maravić | foto: srednja.hr
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Katarina Milković kazala je kako u Agenciji prepoznaju potrebu savjetovanja i informiranja učenika tijekom osnovne i srednje škole. Navodi da se baš tada oblikuju prvi profesionalni interesi koji snažno utječu na odluke tijekom studija.
– Cilj ovog projekta jest da svaki učenik u Hrvatskoj, neovisno o veličini škole i području odakle dolazi, dobije jasne smjernice, kvalitetne informacije i podršku za profesionalno usmjeravanje, a škole i praktične alate te potporu. Nužna je jača suradnja između osnovnih škola, srednjih škola, visokih učilišta i tržišta rada kako bismo zajednički stvorili okruženje gdje mladi donose razumnu odluku, uspješno završavaju studij i lakše pronalaze mjesto na tržištu rada, pojasnila je Milković.
‘Roditelji imaju visoke aspiracije koje nisu u skladu sa sposobnostima djeteta’
Na samoj konferenciji više je puta istaknuto kako bi najveći izazov mogli biti roditelji, odnosno pristup tome kako promijeniti njihov utjecaj na odluke osmaša kada biraju srednju školu ili maturanta kada upisuju fakultete. O tome je na jednom od panela govorila i Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb.
– Kod upisa u srednje škole često je problem neinformirana odluka učenika, ali i to da roditelji imaju visoke aspiracije koje nisu u skladu sa sposobnostima djeteta. Ipak je odluka osmaša najčešće motivirana odlukom roditelja ili vršnjaka. Zato je potrebno više razgovarati s roditeljima, već u osnovnoj školi, uputiti ih koje su mogućnosti i sposobnosti njihova djeteta te zapravo raditi na tome da se maknemo od pitanja posla iz snova i usmjerimo prema vještinama koje želimo naučiti. Bilo bi idealno imati tri točke u osnovnoj školi i dvije u srednjoj za evaluaciju učenika, kada bismo im mogli reći koje su im snage i usmjeriti ih kako dalje. Usto, treba nam i motiviranost zaposlenika. Strategiju ‘odozgo prema dolje’ dio zaposlenika ne prihvaća. Stoga je potrebno surađivati s vanjskim institucijama jer još uvijek nemamo dobru prohodnost i povezanost između osnovnih i srednjih škola pa potom visokog obrazovanja, navela je Hitrec.
U publici je bio i novi predsjednik Udruge srednjoškolskih ravnatelja Antun Kovačić, inače ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Za srednja.hr rekao je kako doista postoje učenici koji odabiru srednju školu prema tome za koju su se odlučili njihovi prijatelji. Takvi učenici, pojašnjava, završavaju školu, ali odmah kažu da se tim područjem više nikada neće baviti i kreću u drugom smjeru.
– Pri prijelazu iz osnovne u srednju školu svakako su jaki savjeti roditelja gdje oni učeniku daju početno mišljenje kojim bi putem trebao krenuti. S jedne strane, možemo to gledati na način da roditelj možda najbolje poznaje svoje dijete pa ga zato usmjerava u određeno području, a s druge, roditelji ponekad nemaju informacije o skrivenim talentima svoje djece pa ih ne usmjeravaju na najbolji način. Svakako će biti važno pridobiti roditelje i educirati ih da podrže ono što se prepozna kod djeteta kao najbolje, izdvojio je Kovačić.
‘Pri tranziciji iz srednje na fakultete treba dobro informirati učenike i ponuditi im karijerna usmjeravanja u srednjoj školi’
Teo Matković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu govorio je pak o odustajanju studenata od studija. Naveo je da studij češće napuštaju učenici koji su završili strukovno obrazovanje, čiji roditelji nemaju visoko obrazovanje, oni koji sami plaćaju studij ili su studij upisali kao stariji kandidati. Također, u riziku su oni koji nemaju financijsku potporu ili čiji su roditelji nižeg socio-ekonomskog statusa. Među razlozima zašto napuštaju studij su slaba akademska i socijalna integracija, financijski izazovi, slaba pripremljenost za studije ili zdravstveni problemi, uključujući mentalno zdravlje.
– Što se može učiniti? Na razini ustanova, odnosno fakulteta osnažiti potpore samim studentima, a k većoj otvorenosti sveučilišta mogu voditi i programski ugovori. Pri tranziciji iz srednje na fakultete treba dobro informirati učenike i ponuditi im karijerna usmjeravanja u srednjoj školi. Tu su i pitanja spremnosti za studij, fleksibilnih putanji ulaska u visoko obrazovanje, pružanje dovoljno upisnih mjesta u skladu s potrebama studenata i tržištem rada te proširivanje adekvatnosti mehanizma financijske podrške, bilo univerzalno bilo ciljano, naveo je Matković.
Prezentacija Tea Matkovića | foto: srednja.hr
Na konferenciji su bili i stručnjaci iz OECD-a. Napomenimo kako bi Hrvatska sljedeće godine mogla ući u OECD te da će tada naši studenti biti uključeni u još više istraživanja o studentskoj populaciji. Konkretno, do sada OECD nije uključivao Hrvatsku u istraživanja o odustajanju od studija, ali na konferenciji je rečeno kako se očekuje da ćemo mi biti pri vrhu takve liste jer je prosjek 15 posto, dok je kod nas ta stopa odustajanja do 30 posto.
Oni su tako izdvojili da među mladim Hrvatima raste broj osoba koje završavaju fakultete, ali to i dalje nije na razini Europske unije. Na vrhu takve liste su u Irskoj, Cipru i Luksemburgu gdje oko 60 posto osoba između 25 i 34 godine završava tercijarno obrazovanje, dok su na dnu Rumunjska, Mađarska i Italija. Izdvojili su i kako je u Hrvatskoj premalen broj studenata koji se upisuju u STEM područja i nedovoljan da zadovolji potrebe tržište rada za zapošljavanjem informacijsko-komunikacijsko-tehnoloških stručnjaka. Istaknuli su i važnost ureda za karijere u svim dijelovima obrazovanja. Ideja je do konca projekta u 2027. godini školama dostaviti priručnike i upute o ovoj temi.
OECD prezentacija | foto: srednja.hr
Pridružite se našem Instagram kanalu.
