Ministarstvo obrazovanja otkrilo stav oko uvođenja ‘male mature’: Izdvojili preduvjete za takvu odluku
Ministarstvo obrazovanja u odgovoru na komentare u javnom savjetovanju otkrilo je svoj stav po pitanju male državne mature. Napisali su kako prije takve odluke treba provesti temeljitu evaluaciju postojećih nacionalnih ispita, analizirati njihovu vrijednost, učinke i opterećenje učenika te razviti alate koji bi osigurali objektivizaciju ocjenjivanja i pouzdano praćenje obrazovnih postignuća. Nacionalne ispite, podsjetimo, svi osmaši pišu od 2023. godine, a četvrtaši od 2024. godine.
Škola | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Odgovarajući na komentare u javnom savjetovanju oko plana zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih progovorilo je i o takozvanoj maloj državnoj maturi. Riječ je o staroj ideji prema kojoj bi osmaši pisali državnu maturu, nalik sadašnjim nacionalnim ispitima, koja bi se vrednovala za upis u srednje škole.
Ministarstvo: ‘Važno je osigurati širi stručni i društveni konsenzus o svrsi i učincima takve promjene’
Naime, u javnom savjetovanju Božica Vičević, inače nastavnica u Medicinskoj školi Rijeka, predložila je Ministarstvu ‘malu državnu maturu’ nakon završenog osnovnog obrazovanja. Smatra da je povezivanje rezultata vanjskog vrednovanja s ishodima male državne mature iznimno važno jer omogućuje praćenje kontinuiteta obrazovnih postignuća i jača vezu između osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.
– Važno je da rezultati vrednovanja ne služe isključivo za usporedbu škola, nego kao alat za unapređenje kvalitete nastave i profesionalni razvoj učitelja. Preporučujem da zakon predvidi sustav stručne podrške školama te digitalne alate za praćenje i analizu podataka, uz osiguranje zaštite privatnosti. Ovim prijedlogom postavlja se temelj za transparentan, učinkovit i razvojno orijentiran obrazovni sustav koji potiče kulturu kvalitete i stalno unapređenje, napisala je Vičević.
Ministarstvo je odgovorilo kako prije donošenja odluke o uvođenju ‘male državne mature’ trebaju provesti temeljitu evaluaciju postojećih nacionalnih ispita, analizirati njihovu vrijednost, učinke i opterećenje učenika te razviti alate koji bi osigurali objektivizaciju ocjenjivanja i pouzdano praćenje obrazovnih postignuća.
– Također je važno osigurati širi stručni i društveni konsenzus o svrsi i učincima takve promjene, kako bi se odluke temeljile na provjerenim podacima i usklađenim ciljevima obrazovnog sustava, otkrili su svoj stav iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladi. Podsjetimo, nacionalne ispite od 2023. pišu svi osmaši, a od 2024. i četvrtaši. Oni nisu kriterij za upis u srednje škole niti se ocjenjuju, već se rezultat upisuje kao bilješka u e-Dnevnik. Inače, o maloj državnoj maturi aktualni ministar Radovan Fuchs govorio je još u 2020. godini.
Ministarstvo pojasnilo zašto će donijeti dva nova zakona za škole
U samo javno savjetovanje oko plana zakonodavnih aktivnosti stiglo je još 50-ak komentara. Kao što smo već pisali, Ministarstvo je odgodilo posao donošenja dva nova zakona u školstvu za 2026. godinu. Radi se o Zakonu o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju te Zakonu o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Ministarstvo se vraća na stare postavke, u početak 2000.-ih, kada su umjesto jedinstveno zakona o odgoju i obrazovanju također postojala dva zasebna. Kao odgovor na jedan komentar Ministarstvo je navelo da se zasebni zakon za osnovnu školu donosi zbog specifičnosti tog dijela odgojno-obrazovnog sustava u odnosu na srednjoškolsku razinu.
– Osnovna škola je obvezna a u planu je prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni. Za razliku od većine država članica EU koje imaju nastavu organiziranu u jednoj smjeni, u Hrvatskoj, zbog ograničene infrastrukture, nastava se u velikom broju osnovnih škola odvija u više smjena (u školskoj godini 2024./2025. škole koje rade u više smjena pohađalo je 56 posto učenika). Stoga je prioritet Vlade u sustavu osnovnog obrazovanja prelazak svih škola na rad u jednoj smjeni s krajnjim ciljem uspostave osnovnih škola kao cjelodnevnih škola, za što je putem europskih fondova osigurana 1, 5 milijarda eura. (iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 1,3 milijarde eura a iz i Programa Konkurentnost i kohezija 144 milijuna eura). Paralelno s procesom škologradnje, od školske godine 2023./2024. u 62 osnovne škole u Hrvatskoj provodi se Eksperimentalni program Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja koji traje četiri godine. Za potporu provedbi CDŠ programa korišten je zajam Svjetske banke u iznosu od 25 milijuna eura. Rezultat navedenih aktivnosti je provedba povijesne reforme koja će omogućiti prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni te uspostavu osnovnih škola kao cjelodnevnih škola. Cjelodnevna škola omogućit će svakom djetetu cjelovit i uravnotežen razvoj, kao i razvoj individualnih talenta i potencijala te će biti usklađena s obiteljskim životom i profesionalnim obvezama roditelja. Kako bi navedeni reformski zahvati bili učinkoviti za njihovu je uspješnu primjenu nužna i izmjena zakonodavnog okvira, što se donošenjem ovog zakona namjerava i postići, naveli su iz Ministarstva.
Javili su se i iz Hrvatske obrtničke komore oko novog Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Smatraju da bi trebali biti dio radne skupine izrade zakona jer zastupaju interese više od sto i trideset tisuća obrtnika te su dugi niz godina aktivno uključeni u provedbu strukovnog obrazovanja za obrtništvo.
– Zahvaljujemo na komentaru i prijedlogu za uključivanje Hrvatske obrtničke komore u radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Sastav radne skupine utvrdit će ministar u skladu s propisanom procedurom. Napominjemo kako će u radu radne skupine sudjelovati i predstavnik Ministarstva gospodarstva, koje je nadležno za obrazovanje kroz naukovanje te s kojim Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kontinuirano surađuje u području strukovnog obrazovanja, odgovorili su im iz Ministarstva, a najavili su i da će novi zakon za srednjoškolsko obrazovanje razmotriti preciznije normativno uređenje učeničkih domova, uključujući njihovu organizacijsku strukturu, sastav i djelovanje odgajateljskog vijeća te ulogu voditelja učeničkog doma.
Promjena zakona i u visokoškolskom obrazovanju
Javilo se i nenastavno osoblje, govore kako novi zakoni trebaju poboljšati uvjete rada tajnika škola i voditelja računovodstva te izraditi analitičku procjenu tih radnih mjesta i usporedbu s usporedivim radnim mjestima u javnim službama. Podsjetimo, nedavno je osnovan Sindikat STAV – sindikat tajnika, voditelja računovodstva, računovodstvenih referenta i administratora u odgoju i obrazovanju. Među komentarima jest i da bi Ministarstvo trebalo racionalizirati mrežu škola jer će ‘učenik kojem se osigura prijevoz u neku udaljeniju školu lakše dobiti pristup kvalitetnijem obrazovanju nego u maloj sredini gdje su višerazredna odjeljenja ili nestručno zastupljena nastava’.
Prvi put Ministarstvo planira donijeti i izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanosti iz 2022. godine. Već u ovo javno savjetovanje stiglo je niz prijedloga. Zaziva se ponovno uvođenje Upisnika znanstvenih organizacija radi optimiziranja postupaka ostvarivanja nacionalnih potpora i potpora Europske unije, uvođenje beneficiranog radnog staža za studente sa stopostotnim invaliditetom, propisivanje da student koji izgubi status redovitog studenta zbog ponavljanja studijske godine nastavlja studirati u izvanrednom statusu. Među prijedlozima su promjena sastava Rektorskog zbora jer neki smatraju da sustav ‘jedno sveučilište – jedan glas’ nije primjeren ni pravedan, kao i da treba podići zakonsku dob za umirovljenje profesora sa 65 na 67 godina. Podsjetimo, trenutačno nakon 65. godine fakultet može iz svojih sredstava financirati zaposlenje profesora, ali ne dulje od njegove 70. godine. Za većinu ovih komentara Ministarstvo je odgovorilo da će ih razmotriti prilikom izrade konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Sve komentare možete vidjeti ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
